The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Koeʻuhí Ke Nau ʻIloʻi Koe

Koeʻuhí Ke Nau ʻIloʻi Koe

ʻEletā Keith R. Edwards
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻE lava ke tau ako ha ngaahi lēsoni fakalaumālie ʻo kapau te tau vakai ki he faingataʻaʻiá, mamahí, pe loto mamahí kae tokanga tāfataha pē kia Kalaisi.

ʻEletā Keith R. EdwardsKuo toki hivaʻi atu ‘e he kuaeá ʻa e “Sīsū Ko Hoku Maluʻí.”1 ʻOku kikite ʻa Nīfai he Tohi ʻa Molomoná ʻo fekauʻaki mo e Mīsaiá, ʻo pehē:

“Pea ko e meʻa ʻi heʻenau angahalá, ʻe lau ia ʻe māmani ko e meʻa noa pē; ko ia te nau tauteaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia; pea te nau taaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia. ʻIo, te nau ʻaʻanu kiate ia, pea te ne kātakiʻi ia koeʻuhí ko ʻene ʻaloʻofá mo ʻene kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá.”2

Naʻe mamahi lahi fau e Fakamoʻuí koeʻuhí ko kitautolu; ke ʻoua naʻa tau mamahi ʻo hangē ko ʻEne mamahí.3 Ka neongo ia, ko e mamahí ko ha konga pē ia ʻo e moʻuí pea ʻe siʻi ha niʻihi te nau hao mei ai. Koeʻuhí ko ha meʻa ia kuo foua, pe lolotonga foua pe ʻe foua ʻe he tokotaha kotoa pē, ʻoku ʻi ai leva ha fokotuʻu fakafolofola mai ʻe lava ke tau ako ha ngaahi lēsoni fakalaumālie ʻo kapau te tau vakai ki he faingataʻaʻiá, mamahí, pe loto mamahí kae tokanga tāfataha pē kia Kalaisi. Naʻe tohi ʻe Paula ʻi he kuonga muʻá ʻo pehē ʻe lava ʻe heʻetau faingataʻaʻiá ʻo ʻomi ha faingamālie ke tau ʻiloʻi lelei ange ai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kakai Lomá ʻo pehē:

“Pea ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu:

“Pea kapau ko e fānau, pea ta ko e kau hoko; ko e kau hoko ki he ʻOtuá, pea ko e kau hoko fakataha mo Kalaisi; ʻo kapau te tau mamahi mo ia, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e hākeakiʻí fakataha mo ia.”4

Vakai, telia naʻa feinga ha taha ke faingataʻaʻia mo mamahi, he ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku akoʻi maí. Ka ko e faʻahinga loto ko ia ʻoku tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau ʻiloʻi lelei ange ai e Fakamoʻuí. ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi meʻa kuo tau fouá ko e faingataʻaʻiá ko ha meʻa ia kuo pau ke hoko mai he moʻuí, taʻe te tau fekumi ki ai. Tuku ke u fakaʻaongaʻi ha sīpinga mei heʻeku moʻuí:

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻi he kei taʻu taha nai ʻa homa ʻuluaki fohá, naʻá ku fakatupu ha mamahi naʻe ʻikai totonu ke hoko. Naʻá ma kei ako ʻi he kolisí, pea naʻá ku vaʻinga ʻi ha efiafi ʻe taha mo hoku fohá ʻi he falikí. Naʻá ku hū mei he lokí ke u ʻalu ʻo ako pea ʻi heʻeku tāpuniʻi ʻa e matapaá naʻá ne ala hake kiate au ʻo ne hiki hono nimá ʻi hono mui ʻulú pea ngūsia ai hono tuhú ʻi he hinisi ʻo e matapaá. Naʻe lavea lahi hono tuhú ʻi heʻeku tāpuniʻi e matapaá.

Naʻá ma leleakiʻi ia ki he loki tokoni fakavavevave ʻa e falemahakí ʻo huhu fakaongonoa ia pea hū mai ʻa e toketaá; naʻá ne fakapapauʻi mai ʻe lava pē ke faitoʻo. Ka naʻe hangē ʻoku ngali kehé he ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ʻe he kiʻi taʻu taha ko ʻení, ke puke ia ʻe heʻene tamaí. Koeʻuhí ko ʻene kei sio mai kiate aú, naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi e ngaahi feinga kotoa pē ke puke ia kae fai e tafa pelepelengesi ko ʻení. ʻI heʻeku mavahe pē mei he lokí, naʻá ne nonga leva pea lava ke hoko atu e ngāue ʻa e toketaá.

Naʻá ku hohaʻa peá u toutou fakaofi pē ki he matapaá ʻo fakasiosio atu pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. Mahalo naʻá ne ongoʻi pē he ko e taimi ko ia naʻá ku fakasiosio atu ai ʻi hono tuʻá, ne makape hake hono ʻulú ʻo feinga ke fakasio au.

Ne ʻi ai e taimi ne u vakai atu kuo fakamaʻu hono nimá ʻo mamaʻo mei hono tafaʻakí— pea kalo holo hono ʻulú ko e kumi ʻene tamaí— naʻá ku fakakaukau ai ki ha toe Foha ʻe taha, ne tuku atu ʻa Hono ongo nimá ke tutuki ki he kolosí mo Ne fekumi pē ki Heʻene Tamaí, ko ia ne ongo mai e ngaahi lea ko ʻení ki hoku ʻatamaí, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”5 Naʻe fakafokifā e hoko ʻa e momeniti faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí, ko ha meʻa toputapu.

ʻOku hā ʻi he folofolá ha kau tangata mo ha kau fefine naʻa nau tokanga taha pē kia Kalaisi—ko ha kakai faivelenga mo kātaki fuoloa, neongo pe ko e hā e faingataʻa mo e fakamaau taʻetotonu ne hoko ki heʻenau moʻuí. Ko ʻeku ʻuhingá kia ʻĒpalahame, ne faʻao mei ai e fonua ʻo hono tofiʻá pea fekau ke ne feilaulauʻi ʻa ʻAisake; ʻa Siosefa ne fakatau pōpula ʻe hono ngaahi tokouá, pea tukupōpula ko ʻene tauhi maʻu e angatonú mo e angamaʻá, pea tuku fuoloa ʻi he fale fakapōpulá koeʻuhí ko ha tamaioʻeiki taʻetokanga; ʻa Lute, naʻe uitou kei talavou pea masiva, ka naʻe kei tuʻu maʻu pē mo tauhi mateaki ki heʻene faʻē ʻi he fonó; ʻa e kotoa ʻo e kau Nīfai ʻe toko tolú, ʻa e ongo ʻAlamaá fakatouʻosi, pea mo e Palōfita ko Siosefá.

Ko e meʻa naʻá ku fakatokangaʻí ko e kātaki fuoloa ʻa Nīfaí. Naʻe faʻa ʻitengia ia ʻe hono ongo taʻoketé peá na haʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe fā ʻi heʻenau folau ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo ngaue pea ʻi he ʻaho hono faá, ne nau mei ngoto ʻi tahi, ka naʻe ilifia hono ongo taʻoketé telia naʻa nau ʻauha pea nau, “vete ange ʻa e ngaahi haʻi ʻa ia naʻe ʻi [hono] ongo kauʻinimá, pea ʻiloange kuo fufula ʻo fuʻu lahi ʻa e ongo nimá, pea kuo fufula ʻo fuʻu lahi foki mo [hono] ongo tungaʻivaʻé, pea naʻe lahi ʻa e mamahi aí.

“Ka [naʻá ne] sio pē ki [hono] ʻOtuá, peá[ne] fakafetaʻi kiate ia ʻi he ʻahó ʻo ʻosi; pea naʻe ʻikai te [ne] lāunga.”6

Manatuʻi, ko Nīfai pē naʻá ne hiki ʻo pehē, “Te nau tauteaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia; pea te nau taaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia. ʻIo, te nau ʻaʻanu kiate ia, pea te ne kātakiʻi ia.”7 Naʻe mahino ʻeni kia Nīfai.

Neongo ʻoku ʻikai faʻa mahino he taimi ko iá ʻa e ʻuhinga ʻo e mamahí, ka naʻe foua ʻe he Palōfita ko Siosefá ha meʻa fakalaumālie makehe ʻi heʻene ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. Naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he ʻEikí:

“‘E hoku foha, ke ʻi ho lotó ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hākeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē.”8

“‘Ilo, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ʻo ʻaonga ia kiate koe.

“Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?”9

ʻI heʻetau kātakiʻi e faingataʻaʻiá, ʻa ia ʻoku faʻa hoko mai kiate kitautolu ko ha konga ʻo e palaní pe ʻi heʻetau taʻetokangá, ʻoku fokotuʻu ai kitautolu ki ha tuʻunga makehe—pea kapau te tau fili ki ai, ʻe malava leva ke tau maʻu ha ʻilo foʻou ki he mamahi ne foua ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Neongo hono fakamatalaʻi mai ʻe ʻAlamā naʻe kātakiʻi kotoa ʻeni ʻe Kalaisi koeʻuhí ke ne ʻilo e founga ke tokoniʻi ai kitautolú,10 ʻe moʻoni foki mo hano toe fakalea ʻe taha: ʻe tuʻunga ʻi hotau faingataʻaʻiá ʻa ʻetau malava ʻo maʻu ha ʻilo loloto ange ki he lahi mo e mafatukituki ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ne hoko ki hoku fohá he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻá ne ʻomi ha fakakaukau foʻou pea mahalo ne toe loloto ange ai ʻeku mahino ki hono kāfakafa mo maʻongoʻonga ʻo e Fakaleleí. ʻOku ou houngaʻia ange ʻi he ngāue ne finangalo lelei ha Tamai ke tukuange ke fouá ʻe Hono ʻAló maʻatautolu fakatāutahá. Naʻá ku vakai fakafoʻituitui ai ki hono loloto mo e maʻongoʻonga ʻo e Fakaleleí. ʻOku ou fakakaukau he ʻikai ke u teitei lava ʻo tuku ke faingataʻaʻia hoku fohá ʻo aʻu pē ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi hangē ko ʻení; he naʻe “‘ofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”11

Neongo ʻoku teʻeki ke ma talanoa ki ai, ka ʻe maʻu foki ʻe hoku fohá ʻa e faingamālie ke ne fakahoungaʻi e potufolofola ko ia ʻoku lea ai e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofinimá; ʻoku ʻi hoku ʻaó maʻu ai pē ʻa ho ngaahi ʻaá.”12

ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atu ʻoku ʻi ai ha meʻa heni ʻe ofi ki he Fakalelei māʻoniʻoní, ka ʻe ʻi ai maʻu pē ha foʻi patepate he nima ʻo hoku fohá pea ʻokú ne maʻu ha faingamālie, ʻo kapau te ne loto ki ai, ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e matakafo ʻi he ongo toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí—ʻa ia ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá. ʻOkú ne maʻu ʻa e faingamālie ke ʻiloʻi fakatāutaha e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú, ʻo Ne loto fiemālie ai ke ngaohikovia Ia, fakavolu, fakalaveaʻi mo Ne mamahi maʻatautolu.

Neongo ʻe lava ʻe he mamahí ʻo ʻomi ha mahino, ka kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakatataua ka ke tau fakahoungaʻi ia. ʻE lahi maʻu pē hotau faikehekehe mo e Fakamoʻuí. ʻOku toe fakamanatu mai ʻe Heʻene folofola kia Pailaté, “‘E ʻikai te ke mafai ha meʻa kiate au, ʻo ka ne ʻikai foaki ia kiate koe,”13 ʻa e natula loto lelei mo fie tokoni ʻo ʻEne feilaulaú. He ʻikai te tau lava ʻo kātakiʻi ʻa e loloto, mo e natula haohaoa pe lahi ʻo ʻEne mamahí “‘a ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha lahi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo ʻeku toto ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.”14 Ka te tau lava ke hangē ko Nīfaí ʻo maʻu ha houngaʻia lahi ange ʻi he ngaahi meʻa naʻá Ne fakahokó pea lava ke tau ongoʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe Hono laumālié pea lava ke tau ʻiloʻi moʻoni ai e Fakamoʻuí he “ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko [ʻetau] ʻiloʻi” [Iá].15

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui ia ʻo māmaní; pea ʻoku tuʻunga Heʻene mamahí mo e Fakaleleí ʻa e lava ke tau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá mo e moʻui taʻengatá. ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene ʻofa angalelei mo angavaivaí; ko Ia ʻa e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí naʻe fakatupú, pea naʻá Ne fakahoko ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Ngaahi Himí, fika 81.

2. 1 Nīfai 19:9.

3. Vakai, T&F 19:16–19.

4. Loma 8:16–17.

5. Mātiu 27:46.

6. 1 Nīfai 18:15–16.

7. 1 Nīfai 19:9.

8. T&F 121:7–8.

9. T&F 122:7–8.

10. Vakai, ʻAlamā 7:11–12.

11. Sione 3:16.

12. ʻĪsaia 49:16.

13. Sione 19:11.

14. T&F 19:18.

15. Sione 17:3.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy