The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko e Toʻu Tangata ʻUluakí

Ko e Toʻu Tangata ʻUluakí

ʻEletā Paul B. Pieper
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻI hoʻo hoko ko e fuofua tokotaha ho fāmilí ke tali ʻa e ongoongoleleí, ʻokú ke hoko ai ko e ʻuluaki toʻu tangatá, ʻa ia ko ha toʻu tangata fili ʻe tāpuekina ai e ngaahi toʻu tangata ʻo e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú.

ʻEletā Paul B. Pieper ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí, ne mau aleaʻi ai ha ngaahi malanga lolotonga haʻamau maʻu meʻatokoni fakafāmili. Naʻe teuteuʻi ʻe homa ʻofefine taʻu 13 ko Kālisá ha lea ki he houalotu sākalamēniti ʻa homau kiʻi kolo ʻi Mosikoú, pea naá ne kiʻi ongoʻi manavasiʻi. Naʻá ku fakapapauʻi ange ʻe lelei e meʻa kotoa pē mo u feinga pē ke fakatoʻa ʻaki haʻaku talaange ʻoku sai ange ia he ʻoku ʻikai ko haʻane lea ʻi muʻa ʻi ha kakai ʻe toko lauiafe ʻi he konifelenisi lahí. Ne fai mai ʻe Kālisa haʻane fakalotolahi mo e faleʻi ko ʻení, “ Tangataʻeiki, ʻe sai pē ia. Fakakaukau pē koe ko ha fuʻu kolo lahi ʻeni ʻo e Siasí.” ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha fuʻu kolo lahi moʻoni kimoutolu ʻo e Siasí.

Kuó u fili ke u lea he pongipongí ni ki he toʻu tangata ʻuluaki ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko kimoutolu ʻa e fuofua niʻihi homou fāmilí ke fanongo pea tali e pōpoaki ko ia kuo toe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá, fakataha mo ha kau palōfita moʻui, kau tangata kikite mo ha kau tangata maʻu fakahā. Naʻa mou loto fakatōkilalo, fakahaaʻi hoʻomou tuí mo fakatomalaʻi hoʻomou angahalá pea ʻai kiate kimoutolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he papitaiso ʻi he fakauku pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.1 ʻI hoʻo hoko ko e fuofua tokotaha ho fāmilí ke tali ʻa e ongoongoleleí, ʻokú ke hoko ai ko e ʻuluaki toʻu tangatá, ko ha toʻu tangata fili ʻe tāpuekina ai e ngaahi toʻu tangata ʻo e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú.2

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke hoko ko ha mēmipa ʻo e ʻuluaki toʻu tangata he Siasí. Te ke foua ha meʻa kuo teʻeki foua ʻe ha taha ho fāmilí. Mahalo naʻa faingataʻa e ngaahi tūkunga hoʻo moʻuí. Mahalo naʻa tokosiʻi ange pe ʻikai pē hao kaumeʻa pe kāinga ʻe loto mahino mo ne poupouʻi koe. Pea ʻe lava ke ke faʻa lotosiʻi mo ke fakakaukau pe naʻe tonu koā hoʻo fili naʻe faí. Ko ʻeku taumuʻa he pongipongi ní ke fakapapauʻi atu naʻe tonu pē ia.

ʻOku hoko e ʻuluaki toʻu tangatá ko ha konga makehe mo mahuʻinga ʻi he Siasí mo honau ngaahi fāmilí. Naʻa mou meaʻi koā ʻoku laka hake he vaheua ʻe taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, ko ha toʻu tangata ʻuluaki kinautolu?3 Mahalo ʻikai, he ko e talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí mo e peseti lahi pē ʻa e ʻuluaki toʻu tangatá ʻi he tokolahi fakakātoa ʻo e Siasí ʻo hangē ko e ʻaho ní. ʻOku hoko hoʻomou tuí mo hoʻomou ngaahi fakamoʻoní ko ha mālohi mo ha tāpuaki maʻongoʻonga ki he niʻihi kehé. ʻOku tuʻunga ʻiate kimoutolu ʻemau maʻu ha mahino lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea ʻoku fakamālohia ai ʻemau fakamoʻoní.

ʻOku mou tānaki mai ha ivi lahi ki he Siasí ʻi hoʻomou fakaʻaongaʻi hoʻomou fakamoʻoní, ngaahi talēnití, iví mo e mālohí ke langa hake ʻa e puleʻangá ʻi homou ngaahi uōtí mo e koló. Ko ha sīpinga maʻongoʻonga kimoutolu ʻo hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí, ngāue fakafaifekaú, ʻoatu e fānaú ke ngāue fakafaifekau pea mo talitali lelei ʻo e kāingalotu foʻoú. ʻOku mou tokoniʻi angaʻofa ʻa kinautolu ʻoku mou feohí, ʻo hiki hake mo tāpuekina kinautolu ʻi hoʻomou tokoni fakalaumālié. Ko e konga lahi e ngāue ʻoku fai he Siasí he ʻaho ní, naʻe ʻikai mei lava ia ka ne taʻe ʻoua hoʻomou tokoní.

Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ʻoku mou hoko ko ha konga mahuʻinga homou fāmilí ʻi hoʻomou hoko ko e ʻuluaki toʻu tangatá. Ko ha sīpinga kimoutolu ki homou fāmilí ʻo ha ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi. Tatau ai pē pe ko e mēmipa kinautolu ʻo e Siasí pe ʻikai, ka ʻi hoʻomou moʻuiʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻapí, ʻe ongoʻi ai ʻe he kakai ʻoku mou feohí mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻiate koe. Te nau ʻiloʻi ʻokú ke fai ha meʻa lelei, neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu pe te nau maʻu ha tui feʻunga ke tali ia. Faʻa kātaki mo angaʻofa, lotu he ʻaho taki taha ke ke ʻiloʻi e founga lelei taha ke tokoni ai kiate kinautolú pea ʻe tokoni atu e ʻEikí pea tāpuakiʻi koe ke ke takiekina ho fāmilí ki he leleí. ʻI hoʻo failelei maʻu pē mo angatonú, te ke tā ai ha ngaahi sīpinga ʻo e faivelengá mo e anga māʻoniʻoní. ʻE fakafōtunga hoʻo moʻuí ʻe he ngaahi sīpinga ko iá, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, te nau hoko ko ha tuʻunga moʻui maʻa ho fāmilí mo ho hakó.

ʻI hoʻo hoko ko ha toʻu tangata ʻuluakí, ʻokú ke hoko ai ko e tokotaha mahuʻinga ke fakafou mai ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ki ho kāinga ne pekia teʻeki ke nau fanongo ki he ongoongoleleí mo maʻu hono ngaahi ouau fakamoʻuí. ʻOkú ke maʻu ha faingamālie makehe ke kamataʻi e ngāué ni maʻanautolu. ʻOku nau hohaʻa mai ke ke kumi ange kiate kinautolu pea te nau tokoni atu ʻi hoʻo fekumi ki honau ngaahi lekōtí. Ko hoʻo ʻiloʻi pē kinautolú, ʻe hanga leva ʻe hoʻo moʻui tāú ʻo fakaʻatā koe ke ke ʻalu ki he temipalé ʻo fakahoko e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu maʻanautolú. ʻE hanga ʻe he ngaahi ouaú ni ʻo haʻi koe ki hoʻo ngaahi kuí pea ʻomi ha mālohi fakalaumālie lahi ki hoʻo moʻuí.

Koeʻuhí ko koe ʻa e fuofua mēmipa ʻo e ʻuluaki toʻu tangatá, ko ia ʻoku mahuʻinga ai e fili kotoa pē te ke fai. ʻE kaunga lelei lahi ha ngaahi fili ʻe hā ngali siʻisiʻi pe taʻemahuʻinga, ki he ngaahi toʻu tangata he kuohilí mo e kahaʻú, pea mo hoʻo moʻuí foki. Naʻe ʻi ai ha mēmipa ko Kulisi, ko ha ʻuluaki toʻu tangata ia pea naʻe ʻoange kiate ia ha inu kava-mālohi ʻi he ngāueʻangá, hili e ʻaho ne papitaiso aí. Naʻe ʻi ai kotoa hono kaungāmeʻá pea ne nau inu. Naʻe fuʻu mālohi ʻenau teke ia ke inú. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha kuó ne papitaiso he ʻaho ki muʻá pea kuó ne fai ha ngaahi palōmesi ki he ʻEikí. Naʻá ne fili ke ʻoua naʻa inu pea ne ngaohikovia ia. Naʻá ne tohi ki mui ange ʻi heʻene manatu ki he meʻa ne hokó ʻo pehē, “Ko e taʻu ʻeni ʻe fāngofulu mei heʻeku fai e ngaahi palōmesi ko ia ʻi hoku papitaisó pea ʻe lava ke u lea moʻoni kuó u . . . tauhi e Lea ʻo e Potó. . . . ʻOku ou tui kapau ne u tali ʻa e inu [ko iá], mahalo [ne ] ʻikai ke u teitei lava ʻo tauhi e Lea ʻo e Potó.”4

Ka naʻe tauhi ʻe Kulisi ʻene ngaahi palōmesi he papitaisó. Naʻá ne mali ki mui ange mo ha mēmipa faitōnunga. Ne na ʻohake ha fānau ʻe toko valu ʻi he ongoongoleleí. Kuo aʻu ʻeni hono hakó ki he toʻu tangata hono onó pea kuo aʻu ʻa e tokolahi ʻo hono hako faivelengá ki he laungeaú. Kuo ngāue fakafaifekau ha tokolahi pea nau fakafeʻiloaki atu e ongoongoleleí ki ha niʻihi kehe. Naʻe hanga ʻe heʻene ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí ʻo fakaava atu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki ha toko laungeau kehe. Naʻe hanga ʻe ha kiʻi fili siʻisiʻi ʻe taha ne fai ʻe ha mēmipa ʻo e ʻuluaki toʻu tangatá, ʻo fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa ha toko lauiafe.

ʻOkú ke vakai nai ki hono mahuʻinga ʻo e ʻuluaki toʻu tangatá? ʻOku mahino nai kiate koe ho tuʻungá pea mo e ivi tākiekina ʻokú ke maʻu ki he leleí? ʻOua muʻa naʻá ke teitei taʻetokaʻi ho tupuʻangá mo ho mālohi ke takiekina e niʻihi kehé. ʻOku ʻiloʻi koe ʻe Sētane pea te ne fai e meʻa kotoa pē ke fakatauveleʻi koe ke ke fai ha ngaahi fili ʻoku hala. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau fai ai ha fehālaaki, neongo ʻetau feinga lelei tahá. Meʻamālie, kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha hala moʻotautolu ke tau ikunaʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he fakatomala pea fakafalala ki he Fakalelei ʻa Hono ʻAló. ʻOua naʻá ke lotosiʻi ʻo kapau te ke fai ha fehālaaki. Mahalo ko e fakatomalá mo e vilitaki atu ki muʻá, ko e ongo sīpinga mahuʻinga taha ia ke fakatupulaki ʻe he ʻuluaki toʻu tangatá. Faʻa kātaki pea laka atu ki muʻa ʻi he talangofua.

ʻOku lahi ʻetau laukonga mo fakamatala he Siasí ʻo kau ki he kau paionia ʻi he konga ki muʻa ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. Ko ha toʻu tangata ʻuluaki kinautolu ʻo tatau pē mo koe. Ne nau fehangahangai he ʻaho taki taha mo ha ngaahi faingataʻa ʻi he fāmilí, ngāué mo e tuí. Ne nau hoko ko ha kakai lelei pea nau ngāue faivelenga he Siasí mo faitāpuekina honau fāmilí. Kapau ne nau humu, ne nau tuʻu hake ʻo hoko atu e fonongá. Ko ʻeni, ʻoku manatu ʻa kitautolu ko honau hakó ki ai ʻi he loto fakaʻapaʻapa mo houngaʻia ʻi heʻenau faivelengá.

ʻE lava ke ʻamoutolu honau tukufakaholó, ʻi hoʻomou hoko ko e ʻuluaki toʻu tangatá. Faivelenga, tokoniʻi ho kāingá, tāpuekina ho fāmilí pea fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. Ko e ʻuluaki toʻu tangatá koe, ko ha toʻu tangata kuo fili ke ne faitāpuekina e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú. ʻOku mau fakalāngilangiʻi koe. ʻE fakalāngilangiʻi koe ʻe he toʻu tangata ʻo e kuohilí mo e kahaʻú. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻe fakalāngilangiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo ngāue faivelenga ko e ʻuluaki toʻu tangatá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4; T&F 20:37.

2. Vakai,1 Pita 2:9.

3. Fakatatau ki he Tafaʻaki ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí mo e Lekooti Fakasitetisitiká, naʻe peseti ʻe 64 ʻa e kāingalotu ko e ʻuluaki toʻu tangatá ʻi he fakakātoa ʻo e memipasipi ʻo Siasí ʻi heʻene aʻu mai ki Siulai 2006.

4. History of Heinrich Friedrich Christian Pieper and Emma Frieda Alber and Their Family (1987), 29.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy