The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko Hono Manatua e ʻOfa ʻa e ʻEikí

Ko Hono Manatua e ʻOfa ʻa e ʻEikí

Kathleen H. Hughes
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá

Kuo pau ke tau feinga ke ʻiloʻi mo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí.

Kathleen H. HughesKo e tā valivali ko ia ʻa Mineva Tĭsati ko e Kalaisi ʻi ha Pulupulu Kulokulá, ko e tā valivali lelei taha ia ke ne fakamatalaʻi ʻa e potu folofola ʻoku mau fili ki he efiafi ní: “‘Oku takatakaiʻi au maʻu ai pē ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene [ʻofá].” (2 Nīfai 1:15). ʻOku hā ai ʻa Kalaisi ʻokú Ne talitali lelei kitautolu ʻaki e mafao mai Hono toʻukupú. Hangē ko ʻEne fakaafeʻi ʻa e kau Nīfaí ke nau “tuʻu hake hake pea ʻunuʻunu mai kiate aú,” (3 Nīfai 11:15), ʻoku pehē pē ʻEne fakaafeʻi fakatāutaha kitaua ke ta haʻu kiate Ia, ʻo ʻiloʻi ko Ia “ko e ʻOtua ʻo . . . māmani kotoa pē, pea kuo tāmateʻi [Ia] koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní” (3 Nīfai 11:14). ʻOku tau ako ki he founga ke ʻākilotoa ai kitautolu ʻe Heʻene ʻofá he taimi ʻoku tau tali ai e fakaafe ko iá.

ʻOku ou ʻiloʻi pau kuo ʻi ai ha taimi ne mou ongoʻi ai hono takatakaiʻi kimoutolu ʻe he toʻukupu ʻo Kalaisí. Ka ʻo kapau ʻoku mou hangē ko aú, ʻoku ʻi ai foki ha taimi ʻoku mou manavasiʻi ai telia naʻa lōmekina kimoutolu ʻe he hohaʻa mo e ongoongaʻa ʻo e moʻuí, ʻi he taimi ʻoku tau mavahe ai mei he Laumālié. Mahalo te mou ongoʻi hangē kuo liʻekina kimoutolú. ʻI heʻeku maʻu e faʻahinga ongo ko iá, ko e faitoʻo lelei taha ki aí ko ʻeku manatu ki he ngaahi taimi naʻe fakamālohia ai au ʻe he nonga ʻa Kalaisí. Ko ia ai ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu he pooni ke tau manatuʻi fakataha e ongo ne mou maʻu ʻi hoʻomou ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻomou moʻuí mo ʻākilotoa kimoutolu ʻe Hono toʻukupú.

Ne mālōlō ʻeku fineʻeikí ʻi heʻeku hoko ko ha faʻē kei talavoú. Naʻá ku kei fie maʻu ʻene naʻinaʻí mo ʻene faleʻí. Hili hono ʻiloʻi kuo maʻu ia ʻe he kanisaá, naʻá ne mālōlō hili ha uike pē ʻe ono mei ai. Ko e meʻa ne u fuofua hohaʻa ki aí ko ʻeku tangataʻeikí. Ne u fakamālō he ʻikai foua fuoloa ʻe heʻeku fineʻeikí ha mamahí pea naʻe fakafiemālie ʻa ʻene maté kiate kimautolu. Ka naʻe hoko ʻa e ʻAho Faʻeé mo hono ʻaho fāʻeleʻí ʻi ha ngaahi uike siʻi hili ʻene mālōloó, pea naʻe kamata ke u ʻofa lahi kiate ia. Ne u fakaʻamu ke ne fāʻofua mai kiate au pea naʻá ku fie ʻiloʻi pe naʻá ne sai pē. Naʻá ku loto ke fakahā ange ʻa ʻeku ʻofá mo ʻeku manatu kiate iá.

ʻI he pō ʻe taha lolotonga haʻaku lotu mo tangí (ʻa ia ne u faʻa fai he taimi ko iá), ne u ongoʻi ne nofoʻia ʻeku moʻuí ʻe ha nonga—fakafokifā mo mālohi. Naʻe toe fakafoʻou au ʻe he ongo ko iá; naʻá ne ʻomi ha nonga. Naʻe ʻikai tolonga ia ʻo fuoloa, ka ko ha ongo fakafiemālie moʻoni. Naʻá ku ʻiloʻi e ongo ko ia—ko hono ʻākilotoa ia au ʻe he ʻofa ʻa e ʻEikí mo foaki mai ha nonga mo ha mālohí. Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ko hono tukulotoʻi maʻu pē ʻi heʻeku manatú ʻa e momeniti ko iá, ʻo hangē ha meʻaʻofa lelei ʻoku teuteu ke u fakaava mo manatuʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí.

ʻI he taimi foki ʻe niʻihi ʻoku hoko taʻeʻamanekina mai pē ʻa e momeniti ia ʻo e ʻofá mo e nongá, ʻi ha taimi ʻoku ʻikai fie maʻu ai—ʻo ʻikai ha palopalema pe faingataʻa ne u fehangahangai mo ia. ʻI ha Sāpate fakaʻofoʻofa ʻe taha he faʻahitaʻu fakatōlaú, ne u tangutu ai hoku sea lau folofolá ʻo siofi e ngangana ʻa e lauʻiʻakau engeengá mei he fuʻu ʻakau ʻa e kaungāʻapí. Ne u sio hake mei heʻeku folofolá pea fokifā pē ʻeku ongoʻi ha nonga mo ha fiemālie. Naʻe ʻikai fuoloa e ongo ko iá, ka ʻoku tuʻuloa ʻeku manatu ki he momeniti ko iá. Ko ha meʻafoaki ia ʻete moʻui manatu he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí.

Ka ʻi heʻeku fekumi ki ai he ʻaho kotoa peé, ʻoku ou ongoʻi ai e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí pea mo hono ʻākilotoa au ʻe Hono toʻukupú. ʻOku ou mātāʻia e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku luelalo he pongipongí mo e tafitonga ʻa e ʻeá pea mafoa e atá ʻi he hahaké. ʻOku ou ongoʻi ʻEne ʻofá he taimi ʻoku ou manatu ai ki ha potu folofolá mo ne fakahaaʻi mai ha ʻilo foʻou kiate aú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻEne ʻofá he taimi ʻoku akoʻi ai au ʻe he kau fefine lelei ʻo e Fineʻofá pe kau faiako ʻaʻahi ʻoku nau tokanga mai kiate aú. ʻOku ou ongoʻi ʻEne ofi kiate aú he taimi ʻoku ueʻi ai hoku lotó ʻe ha foʻi hiva mālie pe lea leleí. Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ʻEikí he taimi ʻoku tau fakaava hake ai hotau matá mo hotau lotó ki Heʻene ʻofá.

Ka ʻoku ou tui pau ʻoku ʻi ai ha kau fefine ʻiate kimoutolu ʻoku fakakaukau peheni, “Ko e fē koā haku taimi ke lue lalo ai he pongipongí? Ko e fē nai e taimi fakamuimuitaha ne u maʻu ai ha miniti ʻe 10 lōngonoa ke lau ʻeku folofolá?” Pe, “Ko e fē nai e taimi fakamuimuitaha ne ʻosi ai e ʻahó ʻoku teʻeki ai ke u faingataʻaʻia? pe hohaʻa? pe loto mamahi?” ʻOku ou ʻiloʻi foki ko e moʻoni ʻoku faʻa hangē ʻa e moʻuí ia ko ha tānakiʻanga ʻo e ngaahi fatongiá, ʻitá mo e loto mamahí. Ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí pea ʻokú Ne tatau ai pē, ʻo ala mai Hono toʻukupú. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi lōmekina aí, kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e melino naʻá Ne folofola ʻaki kiate kinautolu ʻi muʻá. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene melinó ʻa e fiemālié mo e mālohí; he ʻikai lava ke foaki mai ia ʻe he māmaní kiate kitautolu.

ʻI heʻetau hoko ko ha kau fafine faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau fakaafeʻi ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí, ʻe fakamoʻoni mai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ʻofa mai kiate kitautolu e Tamaí mo Hono ʻAló, ʻa ia ko hotau Fakamoʻuí. Ka ʻoku makatuʻunga hono ongoʻi ʻo ʻEna ʻofá mei heʻetau loto holí mo ʻetau tōʻongá foki. Pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e tōʻonga ko iá ko e: lotu fakamātoato ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi ai hano taumuʻá, hoko atu ki ai e fakafanongo ki he ngaahi tali ʻa e ʻEikí; ako maʻu pē ʻo e folofolá pea mo ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻoku tau laú; pea fakaʻosí, ko ha loto fiemālie ke vakavakaiʻi hotau lotó mo ʻetau ngaahi fakakaukaú pea mo falala ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne “liliu [maʻatautolu] ʻa e ngaahi vaivaí ke mālohi” (ʻEta 12:27). ʻI heʻetau ako mo fakalaulaulotó, ʻoku tau maʻu ai ha totonu ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, pea ʻi he fakaʻau ke tau tokanga ange ki he ngaahi ueʻi ko ʻení, ʻoku tau fakatokangaʻi ai e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí he ʻaho taki taha. Te tau ʻiloʻi ai Ia ʻo hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé, “‘i he fanga kiʻi meʻa fakalāutelau ʻo ʻetau moʻuí” (“Becoming a Disciple,” Ensign, June 1996, 19). Pea ʻi he hoko mai ʻa e ʻilo ko iá, ʻoku tau ongoʻi leva ʻa ʻEne melinó mo ʻiloʻi ʻoku ʻākilotoa moʻoni kitautolu ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá.

ʻI he Fakataha Ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi ʻi Sānuali 2004, naʻe naʻinaʻi ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau “tuʻu mālohi mo taʻeueʻia” ʻi hono fakafepakiʻi ʻo e kovi ʻoku fakautuutu he māmaní. (“Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali, 2004, 22) ʻE ngaahi tokoua, ko e ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau feinga ai ke ʻiloʻi mo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí. Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau manatuʻi mo mahuʻingaʻia ia ʻi he meʻa kuo tau fouá pea mo e melino mo e mālohi ʻokú Ne ʻomí. Pea ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau fakaaʻu ai ki heʻetau fānaú mo kinautolu ʻoku ʻikai ha mātuʻa pe ʻofaʻangá, ʻa e meʻa kuo tau foua heʻetau tuí mo e fakamoʻoní.

ʻOku fie maʻu ʻe hotau ngaahi fāmilí e melino ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí, pea kapau he ʻikai ke tau fakaafeʻi mai ʻa e ʻEikí ki heʻetau moʻuí, ʻe hāsino leva ʻi hotau fāmilí ʻa ʻetau moveuveú. Kuo kole ki he kau fafiné ke nau lehilehiʻi honau fāmilí, ka kuo pau foki ke tau tuʻu taʻeueʻia; kuo pau ke tau hoko ko e maka fakavaʻe fefeka ʻoku langa ai hotau ngaahi ʻapí. ʻOku fie maʻu ʻe hotau fāmilí ke tau leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e melinó, ʻo hangē ko e folofola melino mai ʻa e ʻEiki. ʻOku fie maʻu ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko e feituʻu ʻe fie nofo ai hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe kinautolu te nau hūfia hotau ʻapí, ha mālohi mo ha lototoʻa ke fehangahangai mo e faingataʻa ʻo e moʻui ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e koví. ʻOku fie maʻu ke fanongo mai ʻetau fānaú ʻoku tau “lea ʻia Kalaisi, . . . fiefia ʻia Kalaisi, [pea] malanga ʻaki ʻa Kalaisi” (2 Nīfai 25:26) ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke nau fekumi ʻo maʻu mei ai ʻa e melino ʻoku “[mahulu] hake ʻi he faʻa ʻiló” (Filipai 4:7).

ʻE ngaahi tokoua, manatuʻi, ʻoku mahino mo fakahangatonu e fakaafe ʻoku fai mai ʻe he Fakamoʻuí, kae mahuʻinga tahá ko ʻene paú: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá. . . . Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, . . . he . . . ʻoku maʻamaʻa [pē] ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30). Ko e talaʻofa ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kitauá.

ʻOku ou fakatauange te tau manatuʻi ʻa e taimi naʻe folofola mai ai e ʻEikí kiate kitaua ʻi Heʻene melinó mo Ne ʻākilotoa kitaua ʻaki Hono toʻukupu ʻofá. Kae mahuʻinga angé, mou feinga muʻa, kapau kuo fuoloa hoʻomou taʻe ongoʻi e ʻofa ko iá, ke ʻiloʻi mo ongoʻi ia ʻi hoʻomou fakahoko hoʻomou ngāue fakaʻahó. ʻI hoʻomou fai ʻení ʻi he toenga hoʻomou moʻuí, ʻe hoko ai hoʻomou fengāueʻaki mo e ʻEiki, ko ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ʻe lava ke toe fakaava hake—tā tuʻo lahi—ke ne fakamālohia koe he ngaahi taimi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Naʻe talaʻofa mai ʻa e ʻEikí, “Ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē koe foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú” (Sione 14:27). Ko e melinó. Mo e mālohí. Ko e meʻa ia ʻoku tau fakaʻamu ki aí pea ʻe malava ke tau maʻú. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke tau faí, ko ʻetau tafoki atu ki Hono toʻukupu ʻoku mafao maí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy