Anne C. Pingree
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá
ʻOku mafao mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono toʻukupu manavaʻofá kiate kitautolu, peá Ne loto fiefia ke talitali maʻu pē kitautolu—ʻo kapau te tau fili ke haʻu kiate Ia.
ʻI he tā valivali mahuʻinga ko ia ʻa Mineva Tīsati ko Kalaisi ʻi ha Pulupulu Kulokulá, ʻoku tuʻu fakaʻeiʻeiki ai e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo mafao mai Hono ongo toʻukupu kuo kafo he mataʻifaʻó. ʻOkú Ne hangaifofonga ʻofa hifo ki he kau fefine ʻoku feinga ke aʻu hake kiate Iá.
ʻOku ou manako ʻi he fakataipe ʻo e kau fefine ʻoku nau kakapa hake ke ala ki he Fakamoʻuí. ʻOku tau fakaʻamu ke ofi ki he ʻEikí, he ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu fakatāutaha pea ko Hono finangaló ke ʻākilotoa kitautolu “‘aki hono toʻukupu ʻofá ʻo taʻengata.”1 ʻE lava ʻe he ala mai Hono toʻukupú ʻo fakamoʻui ʻa e ngaahi mahaki fakalaumālie, fakaeloto, pe fakatuʻasinó. Ko Ia hotau Taukapó, Faʻifaʻitakiʻangá, Tauhisipi Leleí, mo e Huhuʻí. Te tau toe kumi nai ki fē, ko e fē ha feituʻu ke tau toe aʻu ki ai, pe te tau toe ʻalu nai ki fē, ka ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, “ko e kamataʻanga ko e ngataʻanga ʻo [ʻetau] tuí.”? 2
Naʻá Ne folofola: “‘Io, ko e moʻoni . . . , kapau te mou haʻu kiate au, te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Vakai kuo mafao atu hoku nima ʻo e manavaʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú, te u maʻu ia.”3 ʻOku ʻikai ngata pē hono fakaafeʻi kitautolu ʻe Heʻene ngaahi talaʻofá ke tau ala hake kiate Iá, ka ke tau fakahoko ʻa e foʻi laka mahuʻinga taha hono hokó: ke haʻu kiate Ia.
Ko ha tokāteline fakalotolahi mo fakafiefia ʻeni. ʻOku fakaaʻu mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono toʻukupu manavaʻofá kiate kitautolu, mo e loto fiefia ke talitali maʻu pē kitautolu—ʻo kapau te tau fili ke haʻu kiate Ia. ʻI heʻetau haʻu ki he Fakamoʻuí ʻi he “loto moʻoni,”4 te tau ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá ʻi ha ngaahi founga fakatāutaha moʻoni.
Naʻe fai ʻe ha “fefine”5 ʻa e fili ko iá ʻo Ne ongoʻi ʻa Hono toʻukupú. “Pea ko e fefine ʻe toko taha naʻe ʻiate ia ʻa e ʻau toto, ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā ua, pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene meʻa kotoa pē ki he kau faitoʻó, ka naʻe ʻikai ke moʻui ia ʻi ha taha.
“Naʻe haʻu ia ki hono tuʻá, ʻo ala ki he kapa ʻo hono kofú; pea matuʻu leva ʻa e ʻau ʻo hono totó.
“Pea pehē ʻe Sīsū, Ko hai kuo ala kiate aú? Pea kuo nau ʻikai kotoa pē, pea pehē ʻe Pita mo kinautolu naʻa nau ʻiate iá, ʻEiki, ʻoku [fakaʻefiʻefi] mo kāpui koe ʻe he kakaí, pea ʻokú ke pehē, Ko hai kuo ala kiate aú?
“Pea pehēange ʻe Sīsū, Kuo ala ha taha kiate au he ʻoku ou ʻilo kuo ʻalu ʻa e mālohí ʻiate au.
“Pea kuo ʻilo ʻe he fefiné ʻoku ʻikai lilo ia, pea haʻu tetetete ia ʻo fakatōmapeʻe ʻi hono ʻaó, ʻo ne fakahā kiate ia ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē hono ʻuhinga ʻo ʻene ala kiate iá, pea mo ʻene moʻui ai levá.
“Pea pehē ʻe ia kiate ia, ʻOfefine, ke ke fiemālie: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí; ʻalu ʻo fiemālie.”6
Kuó u faʻa fehuʻi loto pē pe ko e hā nai ne mei hoko kapau naʻe ʻikai ke tui feʻunga ʻa e fefine ʻau-totó ki he Fakamoʻuí, ʻo ne feinga mālohi ke ala ki he kapa ʻo Hono kofú. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he feinga lahi moʻoni naʻá ne fai ʻi he fuʻu haʻofanga tokolahi mo feʻefiʻefihi ko iá. Naʻe ʻikai ke ne “fakataʻetaʻetui”7 ka naʻá ne vilitaki pē.
Kuo pau ke tau fakahaaʻi ʻa e tui ko iá ʻi he founga tatau pē ʻoku ueʻi hotau lotó ʻe he ʻEikí, ʻo lahi feʻunga ke tau ngāue levá.
Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe haku kaumeʻa ha meʻa ne hoko ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ai ha fiemālie. Naʻá ne ongoʻi loto mamahi moʻoni ʻi ha faingataʻa fakafāmili naʻe hoko, pea ʻikai lava ke ne mavahe mei hono ʻapí ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻe fakaʻohovale pē kuo ʻaʻahi atu ha Fineʻofa kiate ia ʻo pehē ange, “Naʻá ku ongoʻi pē ʻokú ke fie maʻu au.” Naʻe ʻikai toe fehuʻi ange ʻe he fefiné ha meʻa ka naʻá ne fāʻofua pē ʻi hoku kaungāmeʻá mo pehē ange, “‘Okú ke loto ke fai haʻata lotu?” Hili ʻena lotú naʻe mavahe ʻa e fefiné. Naʻe tokoni lahi ʻaupito e ala ʻofa mo e ongo fakaʻatuiʻi ko iá ki hono fakamoʻui e loto mamahi hoku kaumeʻá.
Naʻe ʻikai ngata pē he fakafanongo ʻa e Fineʻofa angaʻofa ko ʻení ki he Laumālié, ka naʻá ne fai leva ha ngāue ki he ueʻi ko ʻení. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakahaaʻi naʻe ongo moʻoni kiate ia ʻa e ʻulungāanga ʻoku hā ʻi he tokāteline ʻo e fakamoʻuí ko ia naʻá ne feinga mālohi ai ke anga faka-Kalaisi. Naʻe hā mei heʻene tōʻongá ʻa e mahino fakafoʻituitui ʻokú ne maʻu “‘oku ʻikai fakaʻau ke ngata ʻa e ʻofá.”8
Hangē ko e fineʻofa ko ʻení, ʻoku hā foki meiate kimoutolu kau Fineʻofa faivelenga ʻe laui milioná, ʻa e ʻofa taʻengata ko ia ʻa Kalaisí,9 ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia kuo lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē, “‘Oku taʻefaʻalaua e ngaahi ngāue ʻa e kau fefine fakaofo, maʻongoʻonga mo taʻesiokita ko ʻení ʻi hono tokoniʻi ʻo e faingataʻaʻiá, faitoʻo ʻo e kafó, fakafiefiaʻi mo fakanonga ʻa kinautolu ʻoku loto mamahí, . . . mo hiki hake ʻa kinautolu kuo hingá pea fakaivia, fakalotolahiʻi mo poupouʻi ʻa kinautolu ke vilitaki atu ki muʻa.” 10
ʻOku faʻa fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ke tau fakatomala leva, kae maʻu ʻa e loto holi ke vilitaki atu ki muʻa ki hotau Fakamoʻuí. Ko hono ʻiloʻi ia kuo tau fai ha fehālaaki pe ʻikai fai ʻa e meʻa ne tau mei lava ʻo fai ke poupouʻi mo tokoniʻi ha tahá. ʻOku mahuʻinga ki he taha kotoa pē ʻoku loto ke haʻu kia Kalaisí, ʻa hono fakatonutonu fakafoʻituitui ko ʻeni hotau halá ʻi heʻetau fakakaukaú, ngāué mo ʻetau leá. ʻOku nau fakafofongaʻi ha ngaahi fili fakafoʻituitui ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau fetauhiʻaki moʻoni aí.
ʻOku tau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau ʻākilotoa e niʻihi kehé ʻaki hotau nima ʻofá. Pe ʻoku ʻikai ke tau fai ia. ʻOku tau faitoʻo ha ngaahi kafo fakaeloto pe fakatuʻasino. Pe ʻoku ʻikai ke tau fai ia. ʻOku tau fesiofaki ʻi he ʻofa kae ʻikai ʻi he fefakaangaʻaki. Pe ʻoku ʻikai ke tau fai ia. ʻOku tau kole fakamolemole ʻi ha maumau kuo tau fakahoko, neongo naʻe ʻikai ke tau loto ke hoko. Pe ʻoku ʻikai ke tau fai pehē. ʻOku tau fai ʻa e ngāue lahi fakalaumālie ko ia ko hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kuo nau fakaʻitaʻi kitautolú. Pe ʻoku ʻikai. ʻOku tau fakatonutonu leva ʻetau fehālākí pe tōnounou ʻi hotau vā fakafoʻituituí he taimi ʻoku tau ʻiloʻi aí. Pe ʻoku ʻikai.
Hangē ko kimoutolú, ʻoku ou ʻiloʻi foki ʻa e ʻuhinga ʻo e fai ha fakatonutonu fakafoʻituituí. ʻOku ou manatu ki ha taimi naʻá ku fakaʻitaʻi ai ha fefine ʻi hoku uōtí, neongo naʻe ʻikai ke u ʻuhinga pehē. Naʻe fie maʻu ke u fakaleleiʻi ʻa e meʻá ni, kae tupu mei heʻeku hikisiá naʻe ʻikai ke u ʻalu ai kiate ia ʻo kole fakamolemole ange. Naʻe hoko ʻeku femoʻuekina he meʻa fakafāmilí mo ha ngaahi meʻa kehe pē—ke ne fakatoloi ʻeku fakatomala. Naʻá ku fakapapauʻi pē ʻe lelei e meʻa kotoa ʻo ka tukunoaʻi pē ia. Ka naʻe ʻikai ke pehē.
ʻI he longonoa ʻo ha ngaahi pō ʻe niʻihi kae ʻikai ko e taha pē, ne u ʻā hake ai ʻo ʻiloʻi lelei ʻoku ʻikai ke u fai ki he founga ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke u ngāueʻi ʻa ʻeku tuí ka naʻe kei ala mai pē ʻa Hono toʻukupu manavaʻofá kiate au—ʻo kapau te u fakatonutonu ʻeku foungá. Ne u lotua ke maʻu ha mālohi mo ha lototoʻa, ʻo u fakavaivaiʻi au pea ʻalu ki he ʻapi ʻo e fefiné ʻo kole fakamolemole ange kiate ia. Naʻe hoko ia ko ha meʻa fakafiefia mo fakanonga kiate kimaua fakatouʻosi.
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe vave pē ʻa e fakatonutonu fakafoʻituitui ke tau faí, ʻo hangē ko haʻatau fakatovave atu ʻo fakalea mo talanoa fuoloa ki ha fefine tuēnoa, kae ʻikai ko haʻatau hū fakatovave atu pē ki tuʻa ʻo ʻalu he tuku ʻa e Lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe kiʻi fuofuoloa ange ia, ʻo hangē ko haʻatau feinga ke ikunaʻi ha ongoʻi tāufehiʻa ki hato kāinga ʻoku anga taʻefakaʻatuʻi mai kiate kita—mo tau feinga pē ke langaki ha fetuʻutaki ʻoku leleí. ʻOku hoko leva ai ʻa e ngaahi fakatonutonu fakafoʻituitui ko ʻeni ki hotau halá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga fau ki he fakatomalá, ke tau toutou utu ai e “fua fakamelino ʻo e māʻoniʻoní.”11
ʻI heʻetau fekumi ki he fua ko ia ʻo e māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai leva ha ofo ai ʻi heʻetau hangē ko e kau fefine ʻi he tā valivali maʻongoʻonga ʻa Mineva Tīsatí, ʻoku tau ala atu ʻi he ʻofa mo e fakaʻamu ki he Fakamoʻuí, he ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku “mafao [mai] ʻa e toʻukupu ʻo [ʻEne] ʻaloʻofá kiate kinautolu ʻoku falala kiate iá.”12 Koeʻuhí ʻoku moʻoni ʻa ʻene talaʻofa nāunauʻiá, te tau toe kumí ki fē, ko e fē ha feituʻu ke tau kakapa ki ai, pea ko e fē ha feituʻu ke tau ʻalu ki ai ka ko Sīsū Kalaisi pē, ko e Maama ʻo e Māmaní, ko e Lami ʻa e ʻOtuá pea ko hotau Mīsaiá?
ʻOku ou ʻiloʻi ʻe “hopo hake ʻa e ʻAlo ʻo e Māʻoniʻoní mo e fakamoʻuí ʻi hono kapakaú”13 ʻo ʻikai ki he fefine pē ko ia naʻe ʻau-totó, ka kiate kitautolu takitaha foki. Te Ne tataki, tāpuakiʻi mo tānaki fakataha ʻa kitautolu—ʻo kapau te tau fili ke haʻu kiate Ia. ʻOfa ke tau fai pehē ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí.
ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. 2 Nīfai 1:15.
2. Hepelū 12:2.
3. 3 Nīfai 9:14.
4. 3 Nīfai 10:6.
5. Maʻake 5:25.
6. Luke 8:43–48.
7. Sēmisi 1:6.
8. Molonai 7:46.
9. Vakai, Molonai 8:17.
10. “Mormon Should Mean ‘More Good,’” Ensign, Nov. 1990, 54.
11. Hepelū 12:11.
12. Mōsaia 29:20.
13. 3 Nīfai 25:2.