The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
ʻI he Toʻukupu ʻo ʻEne ʻOfá
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      

ʻI he Toʻukupu ʻo ʻEne ʻOfá

Palesiteni Gordon B. Hinckley

Ko e houalotu maʻongoʻonga taha ʻeni ʻo e kakai fefiné ʻi he māmaní kātoa. Ko ha faʻunga ia ne ʻomi mei he ʻOtuá.

Palesiteni Gordon B. Hinckley ʻE hoku tuofāfine ʻofeina, ko ha faingamālie fakafiefia moʻoni ʻeni ke u lea atu ia ʻi he konifelenisi ko ʻeni ʻa e Fineʻofá. Kuo tau fanongoa he pooni ha ngaahi lea lelei ne fai ʻe ha kau fefine tui lahi mo lavameʻa. ʻOku ou loto pē ke ʻiloʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻoku mau falala kakato kiate kinautolu. ʻOku hounga kiate kimautolu ʻenau ngāue kotoa pē. ʻOku mau fakamālō koeʻuhí ko e kaveinga kuo nau fili mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he 2 Nīfaí —“Takatakaiʻi [ʻo Taʻengata] ʻe he Ongo Toʻukupu ʻo ʻEne [ʻOfá]” (vakai, 2 Nīfai 1:15). Ko e moʻoni ʻoku ʻākilotoa e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ʻo taʻengata ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

ʻI he anga ʻeku vakaí, ko e houalotu maʻongoʻonga taha ʻeni ʻo e kakai fefiné ʻi he māmaní kātoa. Ko ha faʻunga ia ne ʻomi mei he ʻOtuá. Naʻe lea mo ngāue ʻa Siosefa Sāmita heʻene hoko ko e palōfitá, he taimi naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá ʻi he 1842. Naʻá ne pehē ai, “Naʻe ʻikai ke haohaoa ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, kae ʻoua kuo fokotuʻu ʻa e houʻeiki fafiné” (Sarah M. Kimball, “Early Relief Society Reminiscences,” Mar 17, 1882, Relief Society Record, 1880–92, Archives of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 30.)

ʻOku fakafuofua ki he nima milioná ʻa e toko lahi ʻo e Fineʻofá he ʻahó ni. Kuo fokotuʻu ia ʻi ha ngaahi puleʻanga pea akoʻi ʻi ha ngaahi lea fakafonua lahi. ʻOku kau atu ki ai ʻa e houʻeiki fafine taʻu 18 pe lahi ange kotoa pē ʻo e Siasí. ʻOku kau he kau fafiné ni, ha kau tāutaha kei talavou; kau fefine ne ʻikai ke nau mali; pehē ki ha kau uitou mo ha niʻihi kuo vete mali; pea niʻihi ʻoku maʻu husepāniti mo fāmili; pea niʻihi toulekeleka, ʻa ia ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo mole atu honau hoa taʻengatá.

Naʻe pehē mai ʻe haku kaumeʻa teʻeki Siasi kiate au, “Ko e ʻuhinga ʻo e LDS ko e ʻOfa, Mateaki mo e Tokoni.” Ko e hā leva ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Fineʻofá? Ko e hā hono ʻuhingá? Tuku muʻa ke u fai atu ha fakamatala ki ai.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e ʻofá. Ko ha meʻa fakaofo ia ke mamata tonu ki he feʻofoʻofani ʻa e kau fafine leleí ni. ʻOku nau feohi fakataha ʻi he ngaahi haʻi ʻo e ʻofá ʻi he anga fakakaumeʻa mo e feveitokaiʻaki. Ko e houalotú ni, ko e maʻuʻanga tokoni pē ia ʻe taha ʻoku lava ke maʻu ai ʻe ha kau fefine tokolahi ha feohi fakakaungāmeʻá.

Ko ha ongo fakanatula pē ia ki he kakai fefiné ke nau ala atu ʻi he ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia mo masivá. ʻOku fakamatalaʻi ʻo pehē ʻoku fakatefito e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻi he lakanga fakataulaʻeiki, ka he ʻikai lava ke ngāue ia ka ne ʻikai e Fineʻofá.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e ako fakaʻatamaí. Ko e tufakanga ia ʻo e fefine kotoa pē he Siasí ke ne maʻu ʻa e ako fakaʻatamai taupotu taha te ne lavá. ʻE fakatupulekina ai ʻene moʻuí mo fakalahi ʻa hono ngaahi faingmālié. Te ne maʻu ai ha ngaahi taukei fakangāue, telia naʻa fie maʻu ke ne fakaʻaongaʻi kinautolu.

Ne u maʻu ha tohi he uike kuo ʻosí mei ha faʻē tāutaha, ʻa ia te u lau atu hano konga. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Ko e taʻu ʻeni ʻe 10 mei hoʻo lea ki homau fāmilí ʻi he konifelenisi ʻi ʻOkatopa ʻo e 1996. . . . Kuo hoko hoʻo ngaahi lea naʻinaʻi mo fakalotolahi ne fai kiate au mo ha kau fefine tāutaha kehé, ko ha sīpinga kuó u fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻi heʻeku moʻuí. Kuo hoko ʻa e kupuʻi leá ni ko ha moto mo ha tākiekina kiate aú: . . . ‘Fai pē ʻa e lelei taha te ke lavá,’ pea ko e meʻa ia ʻoku ou faifeinga mo ʻeku fānau tangatá ke fakahokó.

“Kuo ʻosi kotoa ʻeku fānau tangata ʻe toko faá mei he ako māʻolungá mo e seminelí. Kuo ngāue fakafaifekau taimi kakato ha toko ua. ʻOku mau ngāue kotoa pē ke tokonaki maʻamautolu mo hokohoko atu he tuʻumaʻu mo faivelenga ʻi he ongoongoleleí. Ko ha ongo fakaofo moʻoni ia ke ʻiloʻi kuo mau moʻui pē ʻiate kimautolu he ngaahi taʻu siʻi kuo toki ʻosí. . . . ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ongoʻi lavameʻa ʻoku maʻu he taimi ʻokú te lava ʻo moʻui fakafalala ai pē kiate kitá mo tokonaki maʻá e ngaahi fie maʻu ʻa ho fāmilí. . . .

“Naʻe fakalotolahiʻi au ke u toe foki ʻo ako. . . . ʻOku faingataʻa moʻoni ke te ngāue taimi-kakato he ʻahó pea ako he poʻulí. Ka kuó ne fakafālahi ange ʻeku vakai ki he moʻuí mo tokoniʻi au ke u hoko ko ha taha lelei ange. ʻOku poupou lahi ʻa hoku fāmilí, kāingalotu he uōtí pea mo hoku kaungā ngāué. Te u ʻosi mei he akó ʻi Tīsema ʻo taʻu ní.

“‘I heʻeku fakalaulauloto ki hoku tāpuaki fakapēteliaké peá u faʻa lotu mo ʻaukaí, naʻe lava ke u fokotuʻu ai ha ngaahi taumuʻa mahino ʻi heʻeku moʻuí pea kuo hoko ia ko ha mape ke u nofo ai he hala ʻoku totonú ʻi hono tauhi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou ʻalu ki heʻeku ngaahi fakatahaʻangá, lotu fakaʻaho mo . . . totongi ʻeku vahehongofulú. ʻOku ou fai fakamātoatoʻi hoku uiuiʻi ko ha faiako ʻaʻahí. . . .

“‘Oku moʻoni ʻa e Siasí, pea ko ha lāngilangi mo ha faingamālie lelei ke lau kita ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tataki kitautolu ʻi he ueʻi fakalaumālie ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu mo finangalo ke tau fakalakalaka mo tupulaki. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo ngaahi lea fakalotolahi he taʻu ʻe 10 kuohilí, pea pehē ki he ngaahi lea fakalaumālie mei he ʻEiki kuo toutou fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki. ʻOku ou ʻilo ko e fānau au ʻa e ʻOtuá pea ʻoku faitāpuekina ʻeku moʻuí ʻi heʻeku kau ki Hono Siasí.”

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku ʻikai ko e tukuʻanga meʻatokoni lelei tahá ʻa e faʻoʻanga kēleni fakauelofeá ka ko e ʻū kapa mo e ʻū hina kuo silaʻi ʻi he ngaahi ʻapi hotau kakaí. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ʻete mamata ki he ʻū kapa uite, kapa laise mo e kapa piini he lalo moheʻangá pe feleoko ʻo e kau fefine ʻoku tokanga ki honau fatongia fakauelofeá. Mahalo pē he ʻikai ifo e faʻahinga meʻatokoni ia ko ʻení ka ʻe fakatupu ivi moʻoni, ʻo kapau ʻe fakaʻaongaʻi ia.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e feilaulaú. ʻOku ongo maʻu pē kiate au ʻa e kiʻi veesi faingofua ko ʻeni naʻe hiki ʻe Ane Kamipeli maʻa ʻene tamá. Naʻá ne pehē:

Ko koe naʻe ʻikai lava ai ke u folaú;
Ko koe ʻa e mataʻitofe naʻe ʻikai ke u fakataú;
Ko koe ʻa e vaitafe tasilo moʻoku ʻi ʻĪtalí;
Ko koe ʻa ʻeku konga ʻao makehe ʻi he langí.
(“To My Child,” hā 'i he Charles L. Wallis, ed., The Treasure Chest [1965]. 54.)

Ko e toko lahi ʻo kimoutolu ko ha ngaahi faʻē. ʻOku mou fatongiaʻaki hono lehilehiʻi mo ʻohake hoʻomou fānaú. ʻI hoʻo fakaʻau ke motuʻá pea kamata ke hinā mo ho ʻulú, he ʻikai ke ke ʻeke ʻe koe pe ko e hā e meʻa ne hoko ki he vala fungani naʻá ke faʻa tui, pe ko e ʻū kā naʻá ke fakaʻuli aí pe ko e fuʻu fale lahi ko ia naʻá ke nofo aí. Ko ʻeni ʻa e fehuʻi vivili taha te ke faí, “Ko e hā e tuʻunga kuo aʻu ki ai ʻeku fānaú?”

Kapau ne nau iku lelei, te ke maʻu ha loto houngaʻia. Pea kapau ʻe ʻikai, he ʻikai lahi ha fiemālie te ke maʻu.

Kuó u tohi ʻo pehē: “‘E ngaahi faʻē, ʻofa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe tānaki tuʻunga ai e ngaahi ikuna mo e ʻulungia ʻa e tangatá pea nonga hifo mo e vātau ʻi he ngaahi feingatau ʻo e moʻuí, pea ʻi he taimi ʻe mōlia atu ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo tau ngāue mālohi ke maʻu he māmani ko ʻení, te mou kei ʻi heni pē, pea kuo pau ke mou kei ʻi heni pē, ʻo mou hoko ko e mālohinga ʻo ha toʻu tangata foʻou, ʻa ia ko hono ʻunuaki ki muʻa e fakalakalaka ʻo e lova ʻoku tau faí” (One Bright, Shining Hope [2006], 18).

ʻI ha ngaahi taʻu he kuo hilí, naʻe fakahoko ai ʻe ʻEletā Melioni D. Hengi ʻi he Tāpanekale Sōlekí ha fealēleaʻaki fakapēnolo. Naʻe kau ʻi he pēnolo ko iá ha fefine hoihoifua mo poto naʻe ʻosi vete mali pea ʻi ai ʻene fānau ʻe toko fitu mei he taʻu 7 ki he taʻu 16. Naʻá ne pehē naʻá ne ʻalu ki he kaungāʻapí he efiafi ʻe taha ke ʻave ki ai ha meʻa. Fanongo angé ki heʻene ngaahi lea ʻoku ou manatu ki aí:

“‘I heʻeku tafoki ke lue ki ʻapí, naʻe lava ke u vakai atu ki he ulo mai homau ʻapí. Naʻe lava ke u ongona e vanavanaiki e leʻo ʻo e fānaú ʻi heʻeku mavahe mei aí. Naʻa nau pehē mai: ‘ʻE fineʻeiki, ko e hā ʻetau kai efiafí?’ ‘Te ke lava ʻo ʻave au ki he laipelí?’ ‘Kuo pau ke u ʻalu ʻo ʻomai ha saati he pooni.’ Ne u ongoʻi helaʻia mo ongosia ʻi heʻeku sio atu ki he falé ʻoku ulo mai e maama he loki taki taha. Ne u fakakaukau ki he fānau kotoa ai ʻoku talitali mai ke u foki ange ʻo fakatōliʻa ʻenau ngaahi fie maʻú. Naʻe mafasia ʻeku kavengá ʻo lahi ange ia he meʻa ne u lava ke fuesiá.

“‘Oku ou manatuʻi ʻeku hanga hake ki he langí ʻo u tangi mo pehē pē, ‘ʻE Tamai, ʻoku ʻikai ke u kei lava he pooni. ʻOku ou fuʻu ongosia. ʻOku ʻikai ke u kei matatali ia. He ʻikai lava ke u ʻalu ki ʻapi ʻo tokangaʻi toko taha pē ʻa e fānau kotoa aí. ʻE lava nai ke u ʻalu atu ki he ʻAfioná ʻo nofo mo Koe ʻi ha pō pē ʻe taha? Te u toe foki mai pē ʻapongipongi.’

“Naʻe ʻikai ke u ongoʻi lelei ʻa e tali ne fai maí, ka ne u ongoʻi ia ʻi hoku ʻatamaí. Naʻe pehē mai e talí: ‘ʻIkai, ʻe hoku ʻofefine, he ʻikai ke ke haʻu kiate au he taimí ni. He ʻikai te ke toe fie foki atu koe. Ka te u lava ʻo ʻalu atu kiate koe.’”

ʻOku toko lahi ha niʻihi ʻoku hangē ko e faʻē kei talavou ko ʻení, ʻoku nau ongoʻi tuēnoa mo taumuʻa valea ka ʻoku nau monūʻia ke maʻu ha tui ki he ʻEikí, ʻa ia ʻokú Ne lava ke ʻofeina mo tokoniʻi ia.

Ko e ʻuhinga ʻo e Fineʻofá ko e tui. ʻOku ʻuhinga ia ke fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻOku ʻuhinga ia ki ha meʻa hangē ko e totongi vahehongofulú.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Lini Lōpini ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ko ʻeni ki ha palesiteni siteiki mei Panamā.

ʻI heʻene toki foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fetaulaki mo e finemui naʻá ne loto ke mali mo iá. Naʻá na fuʻu masiva ʻaupito ka naʻá na fiefia.

Pea hoko mai leva ʻa e taimi faingataʻa ko ia naʻe ʻosi ai ʻena meʻakaí mo ʻena paʻangá. Ko ha ʻaho Tokonaki ia, pea naʻe ʻikai pē ha meʻakai he kōpaté. Naʻe ongoʻi loto mamahi ʻa Leni he naʻe fiekaia hono uaifí. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ha meʻa ke toe fai ka ko hono fakaʻaongaʻi pē ʻo e paʻanga vahehongofulú ke fakatau mai ʻaki ha meʻakai.

ʻI heʻene mavahe mei ʻapí, naʻe taʻofi ia ʻe hono uaifí ʻo ʻeke ange pe ko ʻene ʻalú ki fē. Naʻá ne talaange ko ʻene ʻalú ʻo fakatau mai ha meʻakai. Naʻe fehuʻi ange ʻe he uaifí pe ko e paʻanga mei fē. Naʻá ne tali ange ko e paʻanga vahehongofulú. Naʻe talaange ʻe he uaifí, “Ko e paʻanga ia ʻa e ʻEikí—he ʻikai ke ke fakaʻaongaʻi ia ke fakatau mai ʻaki ha meʻakai.” Naʻe mālohi ange e tui ʻa e uaifí ʻiate ia. Naʻá ne fakafoki e paʻangá peá na mohe fiekaia pē he pō ko iá.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻikai ke na kai pongipongi pea naʻá na ʻalu taʻe kai pē ki he lotú. Naʻe foaki ʻe Leni ʻa e paʻangá ki he pīsopé, ka naʻe mā ke ne fakahā ki he pīsopé ʻokú na fie maʻu tokoni.

Hili ʻa e ngaahi fakatahá, naʻá na mavahe mai mo hono uaifí ʻo kamata ke na lue ki ʻapi. Ne ʻikai fuoloa ʻena lué kuo ui ange ha mēmipa foʻou mei hono ʻapí. Ko ha tangata toutai ʻeni pea naʻá ne talaange ʻoku fuʻu lahi e ika honau ʻapí ʻi he meʻa te ne lava ʻo fakaʻaongaʻí. Naʻá ne kofukofu mai ha mataʻi ika ʻe nima ʻi ha nusipepa pea naʻá na fakamālō ange kiate ia. ʻI he hoko atu ʻena lue ki hona ʻapí, naʻe toe taʻofi kinaua ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo foaki ange ha meʻakai; naʻe toe taʻofi kinaua ʻe ha taha ʻo foaki ange ha laise; pea foaki ange ʻe ha mēmipa ʻe taha ha piini.

ʻI heʻena aʻu ki ʻapí, ne na maʻu ha meʻakai ʻe feʻunga mo ha uike ʻe ua. Naʻá na toe ofo ange heʻena vetevete hake ʻa e kofukofu iká ʻo ʻiloʻi ai ko ha mataʻiika lalahi ia ʻe ua kae ʻikai ko e fanga kiʻi mataʻi ika ʻe nima ne na sio ki aí. Ne na tuʻutuʻu leva ʻa e iká ʻo faʻo ʻi he ʻaisi ʻa hona kaungāʻapí.

Ne na toutou fakamoʻoniʻi ko e talu mei ai mo e teʻeki ai pē ke na fiekaia.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ko e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa kotoa ko ʻeni ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Fineʻofá, ko e takatakaiʻi ia ʻo [taʻengata] ʻi he toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá.

Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau fakaʻamu kotoa ki aí. Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau ʻamanaki lelei kotoa ki aí. Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau lotua kotoa ke hokó.

Ko ia ai ʻe hoku tuofāfine ʻofeina, te u fakaʻosi atu. ʻOku ou fie fakamanatu atu ʻoku ʻikai toe holo hifo homou mahuʻingá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻEne fakatupu fakalangí ʻa kimoutolu. ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki tangatá ʻa e lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku kehe homou fatongiá, ka ʻoku toe fuʻu tōtuʻa hono mahuʻingá. Ka ʻikai kimoutolu, ʻe ngata pea ʻikai mahuʻinga mālie e palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefiá. Ko kimoutolu ʻa e peseti ʻe 50 ʻo e mēmipasipi ʻo e Siasí pea ko e faʻē kimoutolu ʻo e pēseti e 50 ʻoku toé. He ʻikai lava ke tukunoaʻi kimoutolu ʻe ha taha.

ʻI ha ʻaho ki muʻa ange, ne u maʻu ai ha tohi mei haku kaumeʻa mamae. Ko hono hingoá ko Hēleni pea ko hono husepānití ko Siale. Naʻe kau ʻeni he ngaahi meʻa ne tohi mai ʻe Hēlení:

“Ne u lea he ʻahó ni mo Siale ʻi heʻemau houalotu sākalamēnití. ʻI heʻeku leá, naʻá ku fakamatala ai ki ha faleʻi naʻá ke fai mai he taimi naʻá ku ʻosi ai mei he ako māʻolunga ʻi ʻAitahoó pea mo ʻeku palani ke hū ki he Kolisi Likí. Naʻá ke talamai ke u hū ki he Kolisi ʻa e Siasí ʻi Hauaiʻí, ʻa ia te u lava ʻo fetaulaki mo mali ai mo ha taha hakoʻi Siaina.

“Ne u fai ki hoʻo faleʻí peá u hū ki he Kolisi ʻa e Siasí ʻi Hauaiʻí, ʻo u fetaulaki ai mo Siale peá ma mali. Ko e taʻu ʻeni ʻe 37 ʻema malí pea ʻoku ʻi ai haʻama fānau ʻe toko nima. Kuo ngāue fakafaifekau kotoa ʻema fānau ʻe toko nimá. . . . Naʻe mali ha toko tolu ʻo ʻema fānaú ʻi he temipale Hauaiʻí. ʻOku teʻeki mali haʻama toko ua pea ʻokú ma ʻamanaki pē ʻe vavé ni haʻana maʻu ha taha moʻui taau ke na mali ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai haʻama makapuna fakaʻofoʻofa ʻe toko ono pea teu ke fāʻeleʻi mai mo ha toko ua.

“Kuó u monūʻia ke maʻu ha husepāniti faivelenga ʻokú ne fakalāngilangiʻi hono lakanga fakataulaʻeikí pea moʻui taau ke tokoni ki he ʻEikí ʻi heʻene hoko ko ha pīsope, palesiteni siteiki mo ha palesiteni misiona. Ko ha tāpuaki kiate au ke u poupou kiate ia ʻi hono ngaahi fatongia faka-Siasi kotoa pē. Kuo meimei taʻu ʻe nima ʻeku hoko ko ha palesiteni Fineʻofa.

“‘Oku ou lau he ʻahó ni ʻa hoku ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au ʻa hoʻo hoko ko ha tākiekina maʻongoʻonga ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fakaʻamu ke ke ʻiloʻi ne u muimui ki hoʻo faleʻí pea kuo makatuʻunga ai hono faitāpuekina ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo fakamoleki ho taimí he feinga ke ʻiloʻi e tuʻunga ne u ʻi aí, talu ʻeku mavahe mai mei Hongo Kongo ki ʻAmelika ní.”

Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he Fineʻofá maʻá e houʻeiki fafiné. ʻOkú ne ʻoange kiate kinautolu ha faingamālie ke tupulaki mo fakalakalaka. ʻOkú ne fokotuʻu kinautolu ke nau hoko ko ha kuini ʻi honau ʻapí. ʻOkú ne ʻoange ha feituʻu mo ha fatongia moʻonautolu, ʻa ia te nau tupulaki ai ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi honau ngaahi talēnití. ʻOkú ne ʻoange kiate kinautolu ha ongoʻi laukau mo ha taumuʻa ʻi he moʻui fakafāmilí. ʻOkú ne ʻoange kiate kinautolu ha loto fakafetaʻi lahi koeʻuhí ko ha husepāniti mo ha fānau lelei mo taʻengata.

Ko ha kautaha nāunauʻia moʻoni ʻa e Fineʻofá. ʻOku ʻikai ha meʻa ia te ne ala fakatataua ia he māmaní kotoa.

ʻOfa ke faitāpuekina fakatāutaha kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa, ʻa ia ʻoku maʻu he faivelenga ʻi he houalotu maʻongoʻonga ʻo e Fineʻofá. Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni, pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy