The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ke [Mou] Fakapotopoto

Ke [Mou] Fakapotopoto

‘Eletā M. Russell Ballard
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOfa ke tau tokanga taha ki he ngaahi founga faingofua ʻe lava ke tau ngāue ai he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo faifeinga maʻu pē ke liliu e moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau foki ai mo kitautolu.

‘Eletā M. Russell Ballard ‘E ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi haʻaku lau ki muí ni e Tohi a Molomoná, ne u fakatokangaʻi ai ha taha ‘o e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ko Sēkopé. ʻOku mou manatuʻi ko Sēkopé ko e taha ia ʻo e ongo foha ʻo Līhai naʻe fāʻeleʻi he toafá hili e mavahe ʻa e fāmilí mei Selusalemá. Naʻá ne mamata tonu ʻi ha ngaahi meʻa mana pea mo e moveuveu hono fāmilí tupu mei he talangataʻá mo e angatuʻú. Naʻe ʻiloʻi mo ʻofeina ʻe Sēkope ʻa Leimana mo Lemiuela ʻo hangē pē ko ʻene ʻiloʻi mo ʻofeina ʻa Nīfaí, pea ko ha kiʻi moveuveu fakaekinautolu pē ne hokó. Naʻe ʻilo ʻe Sēkope naʻe ʻikai hoko ia koeʻuhí ko ha ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui, pe ko ha toe fakaʻuhinga, pe ngaahi ʻuhinga fakalotu. Naʻe fekauʻaki pē ia mo e fāmilí.

ʻOku mahino lelei e loto-mamahi ʻa Sēkopé ʻi heʻene fuʻu hohaʻa telia naʻa “liʻaki [e hono kakaí] ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá” ʻo kau kia Kalaisí mo nau “fakaʻikaiʻi ʻa e . . . mālohi ʻo e ʻOtuá, pea mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, . . . ʻo [manukia] ʻa e founga lahi ʻo e huhuʻí” (Sēkope 6:8).

Pea ki muʻa heʻene lea fakamāvaé, ʻokú ne lea ʻaki ha kupuʻi lea faingofua ʻe 13 ʻa ia ʻe makatuʻunga ai ʻeku pōpoaki he pongipongi ní. Naʻe peheni e kole ʻa Sēkopé, “‘Oiauē, [mou] fakapotopoto; ko e hā mo haʻaku toe lea ʻe faʻa fai?” (Sēkope 6:12).

ʻOku mahino kiate kimoutolu ngaahi mātuʻá mo e ngaahi kuí ʻa e meʻa naʻe ongoʻi ʻe Sēkope ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne ʻofa ʻi hono kakaí, he ko hono fāmili foki kinautolu. Kuó ne akonakiʻi kinautolu ʻi he founga mahino, ʻaki e ivi kotoa ʻo hono lotó. Naʻá ne fakatokanga mahino mo tala pau ange e meʻa ʻe hokó kapau te nau fili ke ʻoua te nau “hū ʻi he matapā fāsiʻí pea fai atu ʻi he hala ʻa ia ʻoku lausiʻí” (Sēkope 6:11). Naʻe ʻikai ke ne toe fakakaukau ki ha meʻa kehe, ka ke lea fakatokanga pē, ke naʻinaʻi, ueʻi mo fakalotoa. Ko ia naʻá ne lea ʻaki e kupuʻi lea faingofua mo kāfakafa ko ʻení: “‘Oiauē, [mou] fakapotopoto; ko e hā mo haʻaku toe lea ʻe faʻa fai?”

ʻOku tokolahi ha kāingalotu kuo mau fetaulaki he māmaní. ʻOku ou ongoʻi ʻa e laumālie mo e ivi ʻoku maʻu ʻe hotau tokolahi. Kuo ongo ki he lotó pea faitāpuekina mo e moʻuí. ʻOku laka ki muʻa e ngāué ʻi he mālohi lahi, pea ʻoku hounga ia kiate au. Ka ʻoku ou vakai atu ki ha ngaahi founga kuo pau ke tau mātuʻaki fakapotopoto ai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí.

Kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene fakapotopoto taʻengatá, ke fakalele Hono Siasí ʻe hono kau mēmipá pē. ʻA ia kuo fekau ke tau fetauhiʻaki mo fetokoniʻaki. ʻOku fie maʻu ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ko e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolú. ʻOku feliuliuaki maʻu pē ʻa hotau uiuiʻí mo hotau tūkungá, ʻo tau maʻu ha faingamālie ʻoku makehe mo mahuʻinga fau ke tau ngāue pea tupulaki ai. ʻOku femoʻuekina ha kau taki mo ha kau faiako tokolahi he Siasí ʻi hono fua honau fatongiá. Ko e moʻoni ʻoku ngāue ha niʻihiʻi ʻo lelei ange ia ʻi ha niʻihi kehe— ka ʻoku fai pē ha feinga fakamātoato ke fai ha tokoni mahuʻinga ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku faʻa ʻi ai pē ha niʻihi kuo tōtuʻa ʻenau ʻohofi honau fatongia faka-Siasí ʻo ʻikai potupotutatau ai ʻenau moʻuí. ʻOku nau kamata leva ke tui ko e polokalama ʻoku nau tokangaʻí, ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he kakai ʻoku nau tokoni ki aí. ʻOku nau fai ha fanga kiʻi meʻa ʻoku hā lelei ka ʻoku ʻikai hano ʻaonga, pea fakamole taimi, fakamole paʻanga mo fakaongosia. ʻOku ʻikai ke nau vahe e ngāué pe tuku ki ha niʻihi kehe ke nau tupulaki ʻi honau fatongiá.

ʻE lava ke maumau e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí koeʻuhí ko e fakatefito honau taimí mo honau iví ʻi honau fatongia faka-Siasí. ʻE lava ke kaunga kovi ia ki heʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku ʻikai lelei ʻeni ʻo tatau pē ʻi he fakalaumālié pe fakatuʻasinó. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe fie maʻu ai ha ngāue lahi mo ha tokanga makehe ki hotau fatongia faka-Siasí, ka ʻoku fie maʻu ia ke tau feinga ke potupotutatau e meʻa kotoa pē. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taimi te tau tuku ke fetongi ʻe heʻetau ngāué, ʻa e tokanga ʻoku totonu ke tau fai ki he ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻi heʻetau moʻuí. Manatu ki he akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “Pea tokanga ke fai fakapotopoto mo maau ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa; he ʻoku ʻikai ʻaonga ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú” (Mōsaia 4:27).

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha founga ʻe ono ʻe lava ke tau ngāue fakapotopoto mo lelei ai.

ʻUluakí, fakatefito hoʻo tokangá ʻi he kakaí mo e tefitoʻi moʻoní—kae ʻikai ko e polokalamá. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau fakahoko he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko hono fakatupulekina e kakaí. ʻOku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu ʻa e tokotaha fakafoʻituituí–ʻa honau ʻulungāangá, ngaahi mālohingá, mo e meʻa ʻoku nau tokanga pe hohaʻa ki aí, ngaahi fakaʻānauá mo ʻenau ngaahi fakaʻamú—kae lava ke tau tokoni he founga totonu mo poupou totonu ai ki he niʻihi kehé. Ka ko e moʻoni, ʻoku faingofua ange ke tau tokangaʻi ha polokalama, ʻi haʻatau ʻiloʻi mo tokoniʻi totonu e kakaí. ʻOku totonu ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi fakataha fakatakimuʻa ʻa e Siasí, ke aleaʻi e founga ke tokoniʻi ai e kakaí. Ko hono fakahoko mo fakafekauʻaki ʻo e ngaahi fakamatala anga-mahení ʻoku lava ke fakahoko pē ia ʻi he telefoní, ʻī-meilí, pe feʻaveʻaki tohi kae tokanga taha pē ʻa e ʻasenita ʻo e fakataha alēlea ʻa e kau palesitenisií, ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí.

ʻOku totonu ke tau taumuʻa ʻaki maʻu pē hono fakaʻaongaʻi e ngaahi polokalama faka-Siasí ke langaki hake, fakalotolahiʻi, tokoniʻi, akoʻi, ʻofeina mo fakahaohaoaʻi ʻaki e kakaí. “Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (T&F 18:10). Ko ha meʻangāue pē ʻa e polokalamá. Kuo pau ke ʻoua naʻa mahuʻinga ange hono fakalelé mo hono kau ngāué, ʻi he fiemaʻu ʻa e kakai ne fakataumuʻa ke ne faitāpuekina mo tokoniʻí.

Uá, mohu founga. ‘I heʻetau ngāue ke fua totonu hotau ngaahi uiuiʻí, ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻu e ueʻi ʻa e Laumālié ke veteki ʻaki e ngaahi palopalemá ʻi he founga ʻe tokoniʻi lelei taha ai e kakai ʻoku tau tokangaʻí. ʻOku ʻi ai ʻetau ngaahi tohi tuʻutuʻuni pea ʻoku totonu ke tau muimui ki hono ngaahi fakahinohinó. Ka ʻoku ʻi loto ʻi he faʻunga ko iá ha faingamālie makehe ke tau fakakaukau, mohu founga mo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi talēniti ʻo e kakaí. Ko e fakahinohino ko ia ke fua totonu hotau fatongiá, ʻoku ʻikai ko ha fekau ia ke tau ʻai ke taulōfuʻu mo ʻai ke ongo faingataʻa. ʻOku ʻikai ʻuhinga e mohu foungá ke fakalahi atu; ka ʻoku faʻa ʻuhinga iá ke ʻai ke faingofua.

Koeʻuhí ʻoku foaki mai ʻe he tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e tauʻatāina ke filí ke tau fili mo fakakaukau pē maʻatautolu, ko ia ʻoku totonu ke tau toe malava ange ai ʻo veteki e ngaahi palopalemá. Mahalo naʻa ʻi ai pē haʻatau kiʻi fehālaaki, ka ʻo kapau te tau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fakahinohino ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí, ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki ko iá pea taʻu maʻu ai ha mahino lahi ange ki he niʻihi kehé mo tau tokoniʻi lelei ange ai kinautolu.

ʻOku toe ʻuhinga foki e mohu foungá, ke ʻoua te tau tali ke toki fekauʻi pē kitautolu he meʻa ke faí. Naʻe folofola e ʻEikí ʻo pehē, “‘Oku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamālohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé, ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia” (T&F 58:26). ʻOku mau falala atu ʻe ngaahi tokoua mo tuofāfine ke mou fakaʻaongaʻi e ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku mau tui te mou fai ia ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e Siasí. ʻOku mau tui pē te mou fakapotopoto ʻo fealēleaʻaki fakataha ke langaki e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻoku mou tokangaʻí.

Tolú, vahevahe e ngāué mo e fatongiá. ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi hono tokangaʻi ke lava e ngāué pea mo hoʻo fai toko taha pē ʻa e ngāué. Hangē ko ʻení, kuo ʻosi e kuonga ia ʻoku totonu ke ongoʻi ai ʻe he palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá ʻoku fie maʻu ke ne ʻalu ʻo fakahoko e faiako fakaʻapi naʻe ʻikai fai ʻe he niʻihi kehé. ʻOku tatau pē ki he palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻi he faiako ʻaʻahí. ʻOku ʻikai ngata pē heʻene taʻe fakapotopotó, ka ʻoku ʻikai ko e founga totonú ia. ʻOku ʻikai ko e taumuʻa e faiako fakaʻapí ke maʻu pē e mataʻifiká pe lipooti e lahi ʻo e ʻaʻahi naʻe fai ki ha ʻapi; he ko e ʻaʻahí mo e mataʻifiká ko ha lula fua pē kinaua. Ko e faiako fakaʻapí, ko e ʻofa ki he kakaí mo e tokoní pea mo hono tokangaʻi e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku totonu ke vahevahe atu e ngāué, tekaki ki ha niʻihi e ngaahi fatongiá, pea tuku ki he kāingalotú ke nau fakahoko honau tufakanga tauhí ki he lelei taha te nau lavá. Faleʻi, naʻinaʻi, feifeingaʻi mo fakaʻaiʻai—kae ʻoua naʻá ke fai maʻanautolu e ngāué. Tuku ke fakalakalaka mo tupulaki ʻa e niʻihi kehé, neongo kapau he ʻikai faʻa haohaoa ai e ola ʻoku hā ʻi he lipōtí.

Faá, fakangata e ongoʻi loto halaiá. Fakatauange pē ʻoku mahino atu ʻoku ʻikai ko ha founga fakalotolahi totonu ki he kau takí mo e kau faiako ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e ongoʻi loto halaiá. Kuo pau ke tau fai maʻu pē e fakaʻaiʻaí ʻi he ʻofa moʻoni mo e loto houngaʻia kae ʻikai ʻi hano fakatupu ha ongoʻi loto halaia. ʻOku ou saiʻia he fakakaukau ko ia ʻoku pehē “Maʻu atu e niʻihi kehé heʻenau fai e meʻa ʻoku totonú.”

Ka ʻoku kei ʻi ai pē foki ha niʻihi ʻoku nau ongoʻi loto halaia tupu mei heʻenau ngāue he Siasí. ʻE lava ke hoko mai e ngaahi ongo ko ʻení he taimi ʻoku vaetuʻua ai hotau taimí mo ʻetau tokangá ʻi he ngaahi fie maʻú pea mo e meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻOku tau kei tangata pē pea he ʻikai lava ke tau fai e meʻa kotoa pē he taimi pē ʻe taha. Ko ia kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē “‘[ʻi he] fakapotopoto mo [e] maau” (Mōsaia 4:27). ʻOku faʻa ʻuhinga ia ke tau toloi fakataimi atu e tokanga ki ha meʻa mahuʻinga ʻe taha, ka tau tokanga pē ki ha meʻa ʻe taha. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fie maʻu kakato hoʻo tokangá ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmilí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe muʻomuʻa e ngaahi fatongia fakangāué. Pea taimi ʻe niʻihi ʻe muʻomuʻa hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. ʻOku hoko e palanisi leleí ʻi hono fakahoko e ngāué ʻi hono taimi totonu pea ʻikai fakatoloi ki he miniti fakaʻosí ʻetau teuteú pe fakahoko hotau ngaahi fatongiá.

Ka ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi naʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi ke toʻo atu e ongoʻi loto halaiá ʻaki ʻene fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku fakatomalá (vakai, ʻAlamā 24:10). Naʻá ne haʻú ke ʻomi e melinó ki he loto ʻoku hohaʻá. Naʻá Ne folofola, “‘Oku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu. Ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27). ʻOkú ne naʻinaʻi mai kiate kitautolu ʻo fakafou he Fakalelei fakaofó, ke “toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu. . . pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié” (Mātiu 11:29).

ʻI he kamata ko ia ke ngāue e mālohi ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku mahino ai kiate kitautolu kuo ʻosi fuesia ʻe he Fakamoʻuí ia e mafatukituki ʻo ʻetau ongoʻi halaiá. Tau fakapotopoto feʻunga muʻa ke mahino kiate kitautolu, ke tau fakatomala kapau ʻoku fie maʻu, pea tau siʻaki ʻa e ongoʻi loto halaiá.

Nimá, ʻoku fie maʻu ke tau fakakaukauʻi lelei hono vahevahe ʻetau maʻuʻanga tokoní, ʻa ia ko hotau taimí, paʻanga hū maí, iví, mo e meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí. Te u tala atu ha kiʻi fakapulipuli . Kuo ʻosi ʻiloʻi ia ʻe hamou niʻihi. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke ʻiloʻi, ta kuo taimi pē ke ke ʻilo. Neongo pe ko e hā e ngaahi fiemaʻu ho fāmilí pe ko ho ngaahi fatongia ʻi he Siasí, ʻoku ʻikai pē ke ʻi ai ha meʻa ia ko e “‘osi.” ʻOku kei toe lahi maʻu pē e meʻa ia te tau lava ke faí. ʻE ʻi ai maʻu pē ha meʻa fakafāmili ia ke fai ha tokanga ki ai, ha lēsoni ʻe taha ke teuteu, ha ʻinitaviu ke fakahoko pea mo ha fakataha ke fai. Ko ia, ʻoua naʻá ke hohaʻa ʻo pehē he ʻikai toe ha ngāue ke fai. ʻOku fie maʻu pē ke tau fakapotopoto ʻi hono maluʻi ʻetau moʻui leleí mo muimui ki he akonaki kuo toutou fai mai ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau fai pē ʻa e lelei taha te tau lavá.

Hangē kiate au ko e meʻa mahuʻingá, ke ke ʻiloʻi pea mahino kiate koe ho iví mo ho ngataʻangá, peá ke fokotuʻutuʻu leva e ngāué ʻo fakatatau mo honau mahuʻingá ʻo vahevahe lelei ho taimí, hoʻo tokangá mo hoʻo maʻuʻanga tokoní ke ke tokoniʻi fakapotopoto ai e niʻihi kehé, kau ai ho fāmilí, ʻi heʻenau feinga ke maʻu e moʻui taʻengatá.

Onó, kau kiʻi lea atu kiate kimoutolu kau taki ʻo fekauʻaki mo hono ʻoange ʻo ha fatongia ki he kāingalotú, kae tautautefito ki he kau papi uluí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku fie maʻu ʻe he mēmipa foʻou kotoa pē ʻo e Siasí ha fatongia. Ko e hā pē ha fatongia ʻe ʻoange, ʻoku ʻikai totonu ke ongoʻi faingataʻaʻia ai e mēmipa foʻoú, ka ʻoku totonu ke nau maʻu ai ha faingamālie lelei ke nau lata ʻi he Siasí ʻaki ʻenau ako ki hono ngaahi tokāteliné mo ngāue fakataha mo e kāingalotú. ʻOku totonu ke pukepuke ai kinautolu ʻi he ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi hono fakatupulaki ʻenau fakamoʻoní mo fai ha tokoni mahuʻinga.

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻofa ke tau tokanga taha ki he ngaahi founga faingofua ʻe lava ke tau ngāue ai he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo faifeinga maʻu pē ke liliu e moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau foki ai mo kitautolu. ʻOku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hotau fatongia faka-Siasí ko e mataʻifika ko ia ʻoku lipōtí pe ngaahi fakataha ʻoku fakahokó, ka ko e fakafoʻituituí—ʻo tokoniʻi fakatāutaha ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí—ke langaki hake mo fakalotoa pea iku ke liliu ai ʻenau moʻuí. Ko hotau fatongiá ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu e melino mo e fiefia ko ia ko e ongoongoleleí pē taha te ne lava ke ʻoangé. Naʻe fakanounouʻi mai ʻe Sīsū ʻa e founga ke tau fai ai ʻení ʻi ha kupuʻi lea ʻe hongofulu. Naʻá ne folofola, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15).

ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻoku tatau ai e ʻahó ni mo e kuonga ʻo Sēkopé. ʻOku tatau pē ʻema akonakí, “Fakatomala, pea haʻu mo e loto kotoa, ʻo pikitai ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ʻEne pikitai kiate kimoutolú” (Sēkope 6:5). Ngaahi tokoua mo tuofāfine, fakapotopoto ʻi homou ngaahi fāmilí. Fakapotopoto ʻi hono fua homou uiuiʻi faka-Siasí. Fakapotopotoʻi homou taimí. Fakapotopoto ʻi hono fakapalanisi homou ngaahi fatongiá. ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, mou fakapotopoto. Ko e hā mo haʻaku toe lea ʻe fai atu?

ʻOku ou lotua ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha poto ke tau ʻofa ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea tokoni fakapotopoto ke fai ʻEne ngāué. ʻOku ou fakamoʻoniʻi mo fakapapauʻi ʻokú Ne moʻui. Ko Hono Siasí ʻeni. ʻOku tau fakahoko ʻa ʻEne ngāué. Fakatauange ke ʻiate kitautolu ʻa e nonga ʻa e ʻEikí. Pea ʻofa ke tau fakahoko fakapotopoto ʻa hotau ngaahi fatongiá, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy