The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko e Tuʻunga Fakaākongá

Ko e Tuʻunga Fakaākongá

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻi heʻetau moʻuí mo e taʻengatá, ko hono lau ko e taha kitautolu ʻo e kau ākonga mateaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Palesiteni James E. FaustNaʻe muimui ha kakai tokolahi ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene malanga he matāfanga ʻo e Tahi Kālelí. Naʻá Ne heka ki he vaka toutai ʻo Pitá ʻo kole ange ke kiʻi ʻalofaki atu ia ki he lolotó ke tokolahi e fanongo kiate Iá. Hili ʻEne folofolá, naʻá Ne tala kia Pita, ʻa ia naʻe toutai he pō kotoa ko iá ka naʻe ʻikai maʻú, ke ne ʻalu atu ki he vaí ʻo tukuhifo ʻa hono kupengá ki he lolotó. Naʻe talangofua ʻa Pita pea lahi fau e ika naʻá ne maʻú ʻo ʻiku mahae ai ʻa e kupengá. Naʻe ui ʻa Pita ki hono kaungātoutai ko Sēmisi mo Sioné, ke na omi ʻo tokoni. Naʻe ofo ʻa e taha kotoa pē ʻi he lahi ʻo e ika ne nau maʻú. Naʻe pehē ange ʻa Sīsū kia Pita, “‘Oua ʻe manavahē; ngata heni, te ke toutai tangata.” Pea ʻoku fakahā mai leva ʻe Luke, “Pea kuo nau ʻomi honau ongo vaká ki ʻuta, naʻa nau liʻaki [ʻa e meʻa] kotoa pē, ʻo muimui kate ia.”1 Naʻa nau hoko ko ha kau ākonga ʻa e ʻEikí.

Ko e fakatou maʻu e foʻi lea ko e ākonga (disciple) mo e foʻi lea ko e fakatonutonu (discipline) mei he foʻi lea faka-Latina ko e—discipulus, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko ha taha ako. ʻOkú ne fakamamafaʻi mai ʻa hono toutou fakahoko pe fai ha meʻa. ʻOku hoko ʻa e mapuleʻi kitá mo e faʻa fakamaʻumaʻú, ko ha ongo ʻulungāanga tuʻuloa mo tuʻu maʻu ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú, ʻo hangē ko e sīpinga ne tā ʻe Pita, Sēmisi mo Sioné, ʻa ia ne nau “liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo muimui kiate ia.”

Ko e hā ʻa e tuʻunga fakaākonga? Ko e muʻaki talangofua ia ki he Fakamoʻuí. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku kau atu ki he tuʻunga fakaākongá. Ko e angamaʻá. Vahehongofulú. Efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Tauhi e ngaahi fekaú. Mo hono siʻaki ʻa ia ʻoku kovi kiate kitautolú. ʻOku ʻi ai ha feilaulau he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki hono talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻui ha melino ki heʻetau moʻuí mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama kahaʻú, ʻoku hoko ai e tuʻunga fakaākongá ko ha feilaulau mahuʻinga ke fai. Ko ha feilaulau ia he ʻikai lava ke tuku taʻe fakahoko. ʻOku siʻisiʻi fau e ngaahi fie maʻu ia ki he tuʻunga fakaākongá, ʻi hono fakafehoanaki atu ki hono ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻOku ʻikai ngata pē hono uiuiʻi e kau ākonga ʻo Kalaisí ke nau siʻaki e tūlifua ki he meʻa fakaemāmaní, ka ke nau fuesia fakaʻaho foki e ʻakau mafasiá. ʻOku ʻuhinga e fuesia ʻo e ʻakau mafasiá, ke muimui ki Heʻene ngaahi fekaú mo langa Hono Siasi he māmaní. ʻOku ʻuhinga ia ki he mapuleʻi kitá.2 Hangē ko e fakahinohino ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí, “Kapau ʻe muimui ha taha kiate au, tuku ke siʻaki ia ʻe ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻi he ʻaho kotoa pē, pea muimui kiate au.”3 “Pea ko ia ia ʻe ʻikai te ne fua ʻene ʻakau mafasiá, ʻo muimui kiate aú, ʻe ʻikai siʻi hoko ia ko ʻeku ākonga.”4

ʻOku vanavanaiki mai ha fakalea ʻo ha hiva mālie ʻa e Palaimelí, meiate kinautolu kotoa pē ʻoku feinga ke muimui ki he ʻEikí:

[ʻOku ou fienga ke hangē ko Sīsuú;
Muimui Hono halá.
ʻOku ou feinga ke ʻofa hangē ko Iá, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ou fai mo leaʻakí].5

Tau fakakaukau ange muʻa ki ha ngaahi meʻa ne fai ʻe Sīsū, ʻa ia ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kotoa ki ai.

1. Naʻe “feʻaluʻaki holo [ʻa Sīsū] ʻo failelei.”6 ʻE lava ke tau fai ha meʻa lelei he ʻaho kotoa pē—ki ha mēmipa hotau fāmilí, kaungāmeʻa pe ko ha sola—ʻo kapau te tau fekumi ki he ngaahi faingamālie ko ʻení.
2. Ko Sīsū ʻa e Tauhisipi Leleí, naʻá Ne tokangaʻi ʻEne fanga sipí peá Ne hohaʻa kiate kinautolu naʻe molé.7 ʻE lava ke tau fekumi kiate kinautolu ʻoku tuēnoa pe māmālohí, ʻo fakakaungāmeʻa kiate kinautolu.
3. Naʻe tokolahi e kakai ne manavaʻofa ki ai ʻa Sīsuú, ʻo kau ai ha taha naʻe kilia.8 ʻE lava foki ke tau maʻu ʻa e manavaʻofá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí.”9
4. Naʻe fai ʻe Sīsū ha fakamoʻoni ki Hono misiona fakalangí pea mo e ngāue maʻongoʻonga ʻa ʻEne Tamaí. Te tau lava foki ʻo “tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē.”10
5. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa e “fānau īkí ke [nau] haʻu kiate [Ia].”11 ʻOku fie maʻu ʻe heʻetau fānaú ʻa hotau taimí mo ʻetau ʻofá pea mo ʻetau tokangá.

ʻOku totonu ke mateuteu ʻa e kau muimui moʻoni ʻo e Fakamoʻuí, ke tuku hifo ʻa ʻenau moʻuí, pea kuo maʻu faingamālie ha niʻihi ke fakahoko ia. ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kiate kitautolu:

“Ke ʻoua naʻa ilifia ha tangata ke tuku hifo ʻene moʻuí koeʻuhí ko au; he ʻilonga ia ʻoku tukuhifo ʻene moʻuí koeʻuhí ko au, te ne toe ʻilo ia.

“Pea ʻilonga ia ʻoku ʻikai te ne loto fiemālie ke tuku hifo ʻene moʻuí koeʻuhí ko au, ʻoku ʻikai ko ʻeku ākonga ia.”12

ʻOku tau lau he tohi ʻa Ngāué ʻo kau ki he ākonga ko Sitīvení, ʻa ia naʻe “[fonu] ʻi he tuí mo e mālohi, [pea] naʻe fai ʻe ia ʻa e meʻa fakaofo mo e ngaahi mana lahi, ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”13 Naʻe fehangahangai ʻa Sitīveni mo ha kakai lotoʻita ʻi Selusalema, ʻa ia ne nau tukuakiʻi loi ia ki he fie-ʻotua, neongo naʻá ne liliu ʻi honau ʻaó. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sitīveni ki hono faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí, pea ʻi heʻene ui ki he kakaí ke nau fakatomalá, ne nau fakafepakiʻi ia. “Ka naʻe pito ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, pea sio fakamamaʻu ia ki he langí, ʻo ne mamata ki he nāunau ʻo e ʻOtuá mo Sīsū ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua.” 14 Pea ʻi hono tolomakaʻi ia ʻo ne pekiá, ko e ngaahi lea fakaʻosi ʻeni ʻa Sitīvení, “Eiki, ʻoua naʻa lau ʻa e angahalá ni kiate kinautolu.”15

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí ʻi Mekisikoú, naʻe fakapoongi ai ha ongo takimuʻa faivelenga, ko ha ongo ākonga ʻo Kalaisi, koeʻuhí pē ko ʻena tuí. Ko e toko ua ko ʻení ko Lafaele Moniloi pea mo Visenitī Molālesi.

Lolotonga e Liliu Fakapolitikale ʻi Mekisikoú, naʻe palesiteni ʻa Lafaele Moniloi ʻi he kiʻi Kolo Seni Mākosi ʻo e Siasí ʻi Mekisikou, pea ko Visenitī Molālesi naʻe tokoni ʻuluaki ki aí. ʻI he ʻaho 17 ʻo Siulai, 1915, ne puke pōpula kinaua ʻe he kau Sapatisitaá [Zapatistas]. Naʻe talaange ʻe fakamoʻui kinaua ʻo kapau te na tukuange ʻena meʻataú mo na fakaʻikaiʻi ʻa e tui fakalotu angakehe ne na tui ki aí. Naʻe fakahā ange ʻe Misa Moniloi ki he niʻihi ne nau puke fakamālohiʻi iá, naʻe ʻikai haʻane meʻatau peá ne toʻo hake pē ʻene Tohi tapú mo ʻene Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne talaange, “‘E kau tangata, ko e meʻatau pē ʻeni ʻoku ou toʻó; ko e meʻatau ia ʻo e moʻoní ke tauʻi ʻaki e loí.”

ʻI he ʻikai ke maʻu ha meʻataú, naʻe tā e ongo tangatá ni ʻo fakamamahiʻi ke na talaange ʻa e feituʻu ne fufū ai ʻa e meʻataú. Ka naʻe ʻikai ha meʻatau ia. Naʻe ʻave kinaua ki he feituʻu fakaʻuta ʻo ha kiʻi kolo ʻo fokotuʻu ai kinaua ʻi ha veʻe fuʻu ʻakau, ʻi muʻa ʻi ha kau tangata kuo fakamahafu. Naʻe talaange ʻe he ʻōfisa pulé, kapau te ne fakaʻikaiʻi ʻena tui fakalotú peá na kau fakataha mo e Sapatisitaá, ʻe tukuange kinaua, ka naʻe tali ange ʻe Misa Moniloi, “‘Oku mahuʻinga ange ʻeku tui fakalotú kiate au, ʻi heʻeku moʻuí pea he ʻikai lava ke u fakaʻikaiʻi ia.”

Naʻe fakahā ange leva ʻe fanaʻi kinaua pea ʻeke ai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú na fie maʻu. Naʻe kole ange ʻe Misa Lafaele, ke fakangofua muʻa ke ne lotu ki muʻa pea toki fanaʻi kinauá. Pea ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ne nau tāmateʻi iá, naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu ki he ʻOtuá ʻi ha leʻo ne ongona ʻe he taha kotoa pē, ke ne tāpuakiʻi mo maluʻi hono ngaahi ʻofaʻangá pea tokangaʻi honau kiʻi koló ʻa ia he ʻikai hanau takí. ʻI he ʻosi ʻene lotú, naʻá ne fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e Fakamoʻuí he taimi naʻá Ne tautau ai ʻi he ʻakau fakalavá, ʻo ne lotua ʻa hono kau fakatangá, “‘E tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa ia ʻoku nau faí.”16 Naʻe fanaʻi leva ʻe he kau tangata faná ʻa Misa Moniloi mo Misa Molālesi.17

ʻI ha ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ʻalu ai ki Mekisikou ke fokotuʻu ha kau palesitenisī fakasiteiki foʻou. ʻI heʻeku fakahoko ʻa e ʻinitaviú, ne u maʻu faingamālie ai ke talanoa mo ha taha ʻo e hako ʻo Lafaele Moniloí, pea ne u ofo ʻi he mālohi e fakamoʻoni mo e mateakiʻi ʻe he tangatá ni ʻa e ongoongoleleí. ʻI heʻeku fehuʻi kiate ia pe ko e hā ne hoko ki he hako ʻo Misa Moniloní, naʻá ne pehē ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau ngāue fakafaifekau pea ʻoku nau kei faivelenga pē ʻi he Siasí.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí, naʻe ʻi ai ha kau ākonga kehe, pehē kia Siosefa Sāmita mo Hailame Sāmita, ne nau luva ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku hā foki ʻa e fuofua pīsope mo e tangata faitōnunga ʻo e Siasí ko ʻEtuate Patilisí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.18 ʻI he ʻaho 20 ʻo Siulai 1833, naʻe nofo ai ʻa ʻEtuate mo hono uaifi sino vaivaí ʻi honau ʻapí he naʻe toki ʻosi fāʻele. Naʻe hū atu ha kau fakatanga ʻe toko tolu ʻo toho ia ki he halá pea ki he feituʻu kuo nau ʻosi ʻave ki ai ʻa Sālesi ʻĀlaní. Naʻe fie maʻu ʻe ha kau fakatanga ʻe toko 300 nai ke fakaʻikaiʻi ʻe ʻEtuate mo Sālesi ʻa ʻena tui ki he Tohi ʻa Molomoná, pe ko haʻana mavahe mei he vahefonuá. Naʻe tali ange ʻe ʻEtuate Patilisi: “Kapau te u mamahi koeʻuhí ko ʻeku tui fakalotú, ʻoku tatau pē ia mo e meʻa kuo foua ʻe ha niʻihi ki muʻa. ʻOku ou ʻiloʻi kuo teʻeki ai ke u fakalaveaʻi ha taha ʻi he vahefonuá ni pea ko ia ʻoku ʻikai ke u fie mavahe. Kuo teʻeki ai ke u fai ha meʻa ke fakaloto mamahiʻi ai ha taha. Kapau te mou ngaohikovia au, ko hoʻomou fakamamahiʻi ia ha tangata tonuhia.” Naʻe vali ʻe he kau fakatangá ʻa ʻEtuate mo Sālesi ʻaki ha valitā naʻe fio ʻēsiti, pea nau toki huaʻi hifo e fulufuluʻimoá he valitā vevelá ni.19

ʻI he ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe lea e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fekauʻaki mo e mate ʻa ʻEtuaté ʻi hono taʻu 46 ʻo ne pehē: “Naʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fakatanga ʻi Mīsulí, pea ʻoku kau fakataha ia mo e kakai ʻe ʻekea honau totó mei honau nimá.”20 Naʻe tuku mai ʻe ʻEtuate Patilisi ha tukufakaholo ʻoku tuʻuloa ʻi ha hako tokolahi mo angatonu.

Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fie maʻu mei ha tokolahi ʻo kitautolu ke tau mate koeʻuhí ko e Siasí, ka ke tau moʻui koeʻuhí ko ia. Mahalo ʻoku faingataʻa ki ha tokolahi ia ke nau moʻui faka-Kalaisi he ʻaho kotoa pē, ʻo faingataʻa ange ia ʻi hano toʻo atu ʻenau moʻuí. Ne u ʻilo he taimi taú ʻoku tokolahi ha kau tangata ne nau malava ʻo fai ha tōʻonga taʻesiokita, tuʻukimuʻa mo fakaʻeiʻeiki neongo pe ko e hā ʻe hoko ki heʻenau moʻuí. Ka ʻi he ʻosi e taú pea nau foki ki ʻapí, naʻe ʻikai ke nau lava kinautolu ʻo kātekina ʻa e fanga kiʻi mafasia ʻo e moʻui fakaʻahó pea nau pōpula ai ki he tapaká, kava-mālohí, faitoʻo konatapú mo e anga taʻetotonú, ʻa ia ne iku ʻo mole ai ʻenau moʻuí.

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi: “Ko ha taha māʻulalo pē au. ʻOku ʻikai haku tuʻunga pe lāngilangi. ʻOku ou foʻou ki he Siasí. ʻOku fakangatangata pē hoku ngaahi talēnití mo e meʻa te u lavá. ʻOku siʻisiʻi ha tokoni te u fai.” Pe ko haʻanau pehē: “‘Oku ou fuʻu motuʻa ke u toe liliu. Kuo aʻuaʻu ʻeku moʻuí. Ko e hā te u toe feinga aí?” ʻOku ʻikai ʻaupito tōmui ia ke te liliu. ʻOku ʻikai makatuʻunga e tuʻunga fakaākongá ia mei hoto tuʻungá pe ongoongoá, koloaʻiá pe lavameʻa he akó. Naʻe haʻu e kau ākonga ʻa Sīsuú ia mei he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí. Ka ʻoku fie maʻu foki ʻe he tuʻunga fakaākongá ke tau siʻaki ʻa e faikoví ka tau fiefia ʻi he meʻa naʻe ui ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko e “mana ʻo e fakamolemolé.”21 ʻOku toki maʻu pē ʻeni ʻi he fakatomalá, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ke tau siʻaki ʻa e angahalá pea tau fakapapau he ʻaho taki taha ke hoko ko ha kau muimui ki he moʻoní mo e angatonú. Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Sīsuú, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”22

ʻOku fakakaukau ha niʻihi ʻoku fuʻu lahi mo fakamafasia e feilaulau ke nau fai koeʻuhí ko e tuʻunga fakaākongá. Ki ha niʻihi, ʻoku kau ai hano tukuange ʻo ha ngaahi meʻa lahi. Ka ʻoku ʻikai mamafa ʻa e ʻakau fakalavá ia ʻo hangē ko ʻene ʻasi maí. ʻE lava ke tau maʻu ha mālohi lahi ange ke fuesia ia, ʻo kapau te tau talangofua.

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu pea mou ako ʻiate au, he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”23

ʻOku toki ui kitautolu ko ha kau ākonga moʻoni he taimi ʻoku tau lea ai ʻi he loto fakapapau kuo hoko ʻa ʻEne foungá ko ʻetau foungá.

ʻOku ʻatā e ngaahi tāpuaki ʻo e tuʻunga fakaākongá ki he tokotaha kotoa pē ʻoku loto fiemālie ke feilaulau ki aí. ʻOku ʻomi ʻe he tuʻunga fakaākongá ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí ke ʻoua naʻa tau hēhēfano noaʻia holo pē, ka ke tau ʻaʻeva tuʻumaʻu ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻi ʻoku fakatau ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻomi ʻe he tuʻunga fakaākongá ha fiemālie kiate kitautolu he taimi ʻo e mamahí mo ha konisēnisi nonga pea ke tau fiefia ʻi he tokoní— ʻa ia ʻe tokoni kotoa ia ke tau hangē ai ko Sīsuú.

ʻOku fakafou ʻi he hoko ko ha ākonga ʻo e Fakamoʻuí, ʻa ʻetau ʻiloʻi mo tui ʻi hotau lotó mo hotau ʻatamaí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku fakafou ʻi hotau tuʻunga fakaākongá, ʻa ʻetau houngaʻia ʻi he misiona mahuʻinga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakamoʻui ko iá ʻi hotau kuongá. ʻOku tau fiefia ʻi he tukuʻau hifo meia Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono mafaí, ki he Kau Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo aʻu mai ki hotau palōfita lolotongá ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.

ʻOku tau fakafetaʻi koeʻuhí ko ʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻo e Fakamoʻuí, ke tau fiefia ai ʻi Heʻene talaʻofa ʻo e “melinó ki he māmani ko ʻení”24 ʻi he fiefia, nēkeneka mo e fiemālie. ʻOku fakatou ʻi hotau tuʻunga fakaākongá ʻa ʻetau lava ʻo maʻu e ivi fakalaumālie ʻoku tau fie maʻú ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻi he moʻuí mo e taʻengatá, ko hono lau ko e taha kitautolu ʻo e kau ākonga mateaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he moʻoni ko ʻení, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Vakai, Luke 5:1–11.

2. Vakai, ʻAlamā 39:9, futinouti b.

3. Luke 9:23.

4. Luke 14:27.

5. ʻOku ou feinga ke Hangē ko Sīsuú, Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41.

6. Ngāue 10:38.

7. Vakai, Mātiu 15:24; Sione 10:1–12.

8. Vakai, Maʻake 1:40–42.

9. Mōsaia 18:9.

10. Mōsaia 18:9.

11. Maʻake 10:14.

12. T&F 103:27–28.

13. Ngāue 6:8.

14. Ngāue 7:55.

15. Ngāue 7:60.

16. Luke 23:34.

17. Vakai, Rey L. Pratt, “A Latter-day Martyr,” Improvement Era, June 1918, 720–26.

18. Vakai, T&F 124:19

19. Vakai, B.H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:333; Andrew Jensen, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. (1901–36), 1:220.

20. History of the Church, 4:132.

21. Vakai, Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 401.

22. 3 Nīfai 27:27.

23. Mātiu 11:28–30.

24. T&F 59:23.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy