The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko e Laumālie ʻo e Tāpanekalé

Ko e Laumālie ʻo e Tāpanekalé

Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku hoko ʻa e Tāpanekalé ko ha fuka ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Palesiteni Boyd K. PackerNe uiuiʻi au ko e Tokoni ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he taʻu ʻe fāngofulu mā ono kuo hilí. Ko e fuofua taimi ia ke u tuʻu ai he tuʻunga malangá ni. Ko hoku taʻu 37 ia. Ne u tuʻu ai ʻi he lotolotonga ʻo ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo fakaʻeiʻeiki mo anga fakapotopoto, ʻa ia ʻoku hangē ko e lau ʻa e hivá, “ʻoku tau fakaʻapaʻapa kotoa ki honau hingoá” (Tala ʻe he Folofolá, Ngaahi Himi, fika 168). Ne u ongoʻi moʻoni ʻeku taʻe feʻungá.

Ne u ʻausia ha meʻa mahuʻinga moʻoni heni ʻi he Tāpanekalé he taimi ko iá. Naʻá ne ʻomi ha loto falala mo ha lototoʻa kiate au.

ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe tomuʻa fakahoko heni e konifelenisi ʻa e Palaimelí pea toki fai e konifelenisi lahi ʻi ʻEpelelí. Ne u hū mai he matapā he tafaʻakí ʻoku lolotonga hivaʻi ʻe ha kuaea tokolahi ʻa e Palaimelí e fua hivá. Ko e faihivá ko Sisitā Liu S. Kolosipeeki, ko ha mēmipa ʻo e Poate Lahi ʻa e Palaimelí. Ko ʻenau hivá ʻeni:

Loto ʻapasia, fakakaukau kiate iá;
Loto ʻapasia, pea fai ha kiʻi hivá.
Loto ʻapasia, fai ʻi he lotú,
Laumālie ke nofó ʻi hotau lotó.
(“Loto ʻApasiá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, fika 11.)


ʻI he hiva leʻosiʻi ʻa e fānaú, naʻe ʻikai fai ʻe he tangata tā ʻōkaní ia ha fakaʻaliʻali fakatāutaha lolotonga ʻenau hivá, he naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai fie maʻu ke taki e tokangá ki heʻene taá. Ka naʻá ne pōtoʻi ʻi hono tā leʻosiʻi e ʻōkaní ke fio mo e leʻo ʻo e fānaú ʻo ne ʻomi ha ongo fakalaumālie, mo ha ongo ʻo e fakahā. Ko e momeniti ʻeni ne ongo ki hoku lotó. Naʻá ne fakahū ʻo fokotuʻu maʻu ʻi hoku laumālié ʻa e meʻa ko ia ne u fie maʻu taha ke ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi taʻu hoko maí.

Mahalo ko e ongo tatau pē ne u maʻú mo e ongo ko ia naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá. Naʻá ne tāpuni e langí mei he tuʻi angakovi ko ʻĒhapí peá ne hola ʻo toitoi ʻi ha ʻana ke lotu ai ki he ʻEikí:

“Pea naʻe mafahifahi ʻa e moʻungá ʻi he matangi mālohí, peá ne fakamomoiki ʻa e ngaahi maká . . . ; ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa [e ʻEikí]; pea hili ʻa e matangí naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa [e ʻEikí]:

“Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e afí naʻe ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie.

“Pea pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa ʻIlaisiaá, naʻa ne fakapūlou hono matá ʻaki hono pulupulú, mo ne ʻalu atu o tuʻu ʻi he hūʻanga ʻo e ʻaná”—ke fakataufolofola ki he ʻEikí (1 Ngaahi Tuʻi 19:11–13).

Ne u ongoʻi e meʻa ko ia ʻoku pau ne ongoʻi ʻe he kau Nīfaí he taimi ne hā ai e ʻEikí kiate kinautolú: “Naʻa nau fanongo ki ha leʻo ʻa ia naʻe hangē ʻoku haʻu mei he loto langí; pea naʻa nau siosio holo honau matá, he naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e leʻo ʻa ia naʻa nau fanongo ki aí; pea naʻe ʻikai ko ha leʻo-mālohi ia, pea ʻikai foki ko ha leʻolahi; ka neongo iá, neongo ko ha kihiʻi leʻo siʻi ka naʻe mahuhuhuhu ai ʻa e loto ʻo kinautolu naʻe fanongó pea ongo moʻoni ki honau lotó, pea naʻe ʻikai ai ha kupu ʻo honau sinó naʻe ʻikai ke taʻe tetetete; ʻio, naʻe mahuhuhuhu ai ʻa honau laumālié, ʻo fakamāfanaʻi honau lotó” (3 Nīfai 11:3).

Ko e kihiʻi leʻo siʻi ʻeni naʻe ongoʻi ʻe ʻIlaisiā mo e kau Nīfaí pea mahino ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ʻo pehē, “ʻIo, ʻoku folofola pehē ʻe he kihiʻi leʻo siʻí, ʻa ia ʻoku fanafana ʻo ongoʻi pea mahuhuhuhu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 85:6).

ʻI he momeniti ko iá, ne mahino ai kiate au ʻokú te ongoʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻí ka ʻoku ʻikai ke te fanongo ki ai. Kapau te u tokanga ki ai, ʻe lelei e meʻa kotoa pē ʻi he ngāue te u faí.

Hili ʻení ne u ʻiloʻi fakapapau ʻe tokoni ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ki he tokotaha kotoa pē te ne tali ʻa e fakaafe ko ia ke kole, kumi mo tukitukí (vakai, Mātiu 7:7–8; Luke 11: 9–10; 3 Nīfai 14:7–8; T&F 88:63). Ne u ʻiloʻi leva ʻe lelei e meʻa kotoa pē. ʻI he fakalau mai e ngaahi taʻú, naʻe hoko pehē pē.

Ne u ʻiloʻi foki ʻa e mālohi lahi ʻoku lava ke maʻu ʻi he hivá. Ko e taimi ʻoku fai ai e hivá ʻi he founga ʻapasiá, ʻe lava ke hangē pē ia ha fakahaá. ʻOku ou pehē ko e taimi lahi ʻe ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ia mei he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻa e leʻo nonga mo vanavanaiki ʻo e Laumālié.

ʻOku ʻi ai pē ʻa e feituʻu moʻó e faʻahinga hiva kotoa pē ʻoku taau. Pea ʻoku lahi e ngaahi feituʻu kehekehe ʻe lava ke ongona ai ʻeni. Ka ʻoku kehe atu pē ʻa e Tāpanekale ia ʻi Temipale Sikueá.

Kuo toʻu tangata lahi hono fakahoko ʻe he Kuaea ʻa e Tāpanekalé ʻene fakamafola fakauike ʻoku nau hivaʻi ai e ngaahi lea ko ʻeni naʻe faʻu ʻe ʻEletā Uiliami W. Felipisí:

[ʻOhake ʻa e hiva toputapú ʻi he leʻo vaivai,
He ko e Sāpaté kuo toe hoko mai,
Ke mālōlō e tangatá, . . .
Pea fakafetaʻi ki he ʻOtuá
He ngaahi tāpuaki ʻoku ʻaʻaná.]
(“Ke Tau Ngāue Mālohi,” Ngaahi Himi, fika 76.)


ʻI he taʻu ʻe 100 tupu kuo hilí, naʻe malanga ai ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻi hono taʻu 91, pea mahalo ko ʻene malanga fakaʻosi ia mei he tuʻunga malangá ni. Naʻe ʻi he haʻofangá ʻa Likuleni Lisiate, ʻa ia ko hono taʻu 12 ia. Naʻe ʻomai ʻe heʻene tamaí, ʻa Siaosi F. Lisiate (ʻa ia ne fakanofo ki mui ko e ʻAposetolo) hono ngaahi fohá ki he Tāpanekalé ke nau fanongo ki he Kau Takí. Naʻe ʻikai toe ngalo ʻia Likuleni e meʻa ne hokó.

Ne u vāofi ʻaupito mo ʻEletā Likuleni Lisiate ʻi ha taʻu ʻe 20 tupu. Naʻá ne kei manatuʻi pē ʻa e pōpoaki ko iá ʻi hono taʻu 96. Naʻe ʻikai te ne manatuʻi e ngaahi lea naʻe fai ʻe Palesiteni Utalafí, ka naʻe ʻikai teitei ngalo ʻiate ia e ongo naʻá ne maʻu heʻene fanongo ki aí.

Kuo ʻi ai e ngaahi taimi kuó u ongoʻi ʻoku ʻi he Tāpanekalé ni ʻa kinautolu naʻa nau langa mo tauhi iá. Naʻe kei tauhi ʻe kinautolu naʻa nau ʻi ai ki muʻá ʻa e natula faingofua ʻo e ongoongoleleí pea mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻi he hivá pea mo e malangá. Naʻe hoko e fakamoʻoni ko iá ko e takimaama ʻi heʻenau moʻuí.

Kuo hoko ʻi he Tāpanekale ko ʻeni ʻi Temipale Sikueá ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻa ia naʻa nau fakafōtunga e ikuʻanga ʻo e Siasí.

Naʻe hikinimaʻi e Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí ʻi ha fakatahaʻanga molumalu ʻi he Tāpanekale ko ʻení, tuku kehe pē ʻa Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongi. Pea ʻoku fakahoko fakataʻu ʻeni ʻi he konifenisi lahí pea ʻi he siteiki mo e uooti pea mo e kolo kotoa pē ʻi he founga tatau ʻo hangē ko hono ʻomi ʻi he fakahaá.

Naʻe folofola e ʻEikí, “ʻE ʻikai tuku ki ha tokotaha ke ne ʻalu atu ʻo malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí, pe ke langa hake hoku siasí, tuku kehe ʻo kapau ʻe fakanofo ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ha mafai, pea ʻoku ʻiloa ʻe he siasí ʻokú ne maʻu ha mafai pea kuo fakanofo totonu ia ʻe he kau taki ʻo e siasí” (T&F 42:11).

ʻI he founga ko ʻení, ʻe ʻikai lava ai ke haʻu ha muli ki hotau lotolotongá peá ne pehē ʻokú ne maʻu e mafaí peá ne feinga ai ke taki halaʻi e Siasí.

Naʻe tali ʻi heni ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá ʻi he 1880 ke hoko ko e taha ʻo e ngaahi folofola ʻa e Siasí.

Naʻe toe maʻu foki heni ha ongo fakahā naʻe tānaki atu ki he tohi folofola ʻa e Siasí ʻoku ui he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, vahe 137 mo e 138. ʻOku fakamatala ʻi he vahe 137 ki ha meʻa-hā-mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Temipale Ketilaní, pea ʻi he vahe 138 ko ha meʻa-hā-mai ia ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita kau ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he ngaaahi laumālie ʻo e kau pekiá.

Naʻe fakafeʻiloaki heni ki he Siasí ʻi he 1979 ʻa hono paaki ʻe he Siasí ʻo e Liliu ʻo e Tohi Tapú ʻe Kingi Sēmisí hili ia hano teuteuʻi ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe fakahā heni ki he Siasí ʻa e ngaahi pulusinga foʻou ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Naʻe lau ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e vahe 89 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1908—ʻa e Lea ʻo e Potó. Hili iá, naʻa nau lea mo hono ongo tokoní pea mo e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he tefito tatau, ko e Lea ʻo e Potó. Hili ko iá naʻe hikinimaʻi ia ʻo tali ʻi he lototaha ki ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻOku kamata peheni e fakahaá, “Ko e meʻa ʻi he ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi ʻoku ʻi ai pea ʻe ʻi ai ʻi he loto ʻo ha kau tangata kākā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ia kuó u fakatokanga ai kiate kimoutolu, peá u tomuʻa fakatokanga kiate kimoutolu, ʻi heʻeku foaki kiate kimoutolu ʻa e lea ʻo e potó ko ʻeni ʻi he fakahā” (T&F 89:4).

Ko ha pā ia mo ha maluʻi, kae fakatautefito ki heʻetau toʻu tupú. ʻOku hoko ia ko ha konga ʻo e “teunga tau kakato” ʻo e ʻOtuá kuo talaʻofa ʻaki ʻi he ngaahi fakahaá te ne maluʻi ʻa kinautolu mei he “ngaahi ngahau vela” ʻa e filí (vakai, T&F 27:15–18).

Kuo ʻohofi maʻu pē, pea ʻoku lolotonga ʻohofi, ʻe he filí ʻa e Siasí mo hono kāingalotú fakafoʻituitui. Te ne ʻufiʻufi, pea aʻu pē ki haʻane tāmateʻi ke ʻoua naʻa toe ongo mai e kihiʻi leʻo siʻí ʻaki ʻa e ngaahi fasi leʻolahi mo ongo kovi pea mo hanau ngaahi fakalea ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate kitautolú—pe ha ngaahi lea ʻoku koví. Te ne tataki fakaoloolo atu kitautolu ke tau hē ʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te ne lava.

Naʻe fakamahinoʻi heni ʻe he ʻEikí ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fakahā pea naʻe fakaava ai e ngaahi matapā ki hono fakahoko ʻo e fekau ʻa e Fakamoʻuí ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he “puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai” (T&F 133:37) pea ke tupu mei ai e fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi honau lotolotongá.

Naʻe fai heni ʻa e fakalahi ki he hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí.” Kamata mei ai, ʻe ʻiloʻi ʻe ha taha pē ʻokú ne fakaava hake ʻa e tohí ʻa e meʻa ʻoku ʻi lotó mei he hingoa ko iá.

ʻOku hiki ʻo ʻave ʻa e ngaahi akonaki, ngaahi malanga, ngaahi hiva, mo e ngaahi ongo pea mo e Laumālie ʻi he fale toputapú ni, taʻe ʻi ai haʻane hōloa, ki he Senitā Konifelenisi ofi maí, ʻa ia ʻoku fanongoa ʻe he laumano, liliu ki ha ngaahi lea fakafonua lahi, pea ʻoatu ki ha ngaahi haʻofanga lahi ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku hūfia ʻe he Laumālie ko iá ʻa e ngaahi ʻapi ʻo ha Kāingalotu ʻe laumiliona. ʻOku lotua ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e lelei maʻa ʻenau fānaú ʻi he ngaahi ʻapí. Pea hangē ko e talaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata mo fefine, pea aʻu pē ki he fānaú, ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsaia 24:22; ʻAlamā 32:23; 3 Nīfai 17:25) pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí.

Ko e Tāpanekale ko ʻeni ʻi Temipale Sikueá, ko “ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e nāunau pea ʻo e ʻOtuá, ʻio, ko [Hono] fale” (T&F 109:16). Ko e fatongia ia ʻo kinautolu ʻoku ui ke nau lea pe fakaʻaliʻali pe fai ha ngaahi fakamatala pe hiva pe ha meʻa fakafonuá, ke nau fakaʻaliʻali ʻa e meʻa ʻoku tāú.

ʻOku fakatokanga mai e folofolá, kapau te tau fekumi ki he fakamālō ʻa e tangatá, ʻe taki fakaoloolo atu ʻa kitautolu mei he hala malu pē ko ia ʻe taha ke tau muimui ai ʻi he moʻui ní (vakai, Sione 12:43; 1 Nīfai 13:9; 2 Nīfai 26:29; Hilamani 7:21; Molomona 8:38; T&F 58:39). Pea ʻoku fakatokanga mahino mai pē ʻa e folofolá ki he meʻa ʻe hokó ʻo kapau te tau “holi ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí” (T&F 121:35).

ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ai he ngaahi malangá, ka ko e ongo ko ia ʻoku tau maʻú. ʻE lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau ongoʻi ʻení, ʻoku moʻoni e ngaahi pōpoakí, pea ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku tuʻu heni ʻa e Tāpanekalé ʻo ofi atu ki he temipalé, ko ha taula pea kuo hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe langa ia ʻe ha kakai naʻa nau fuʻu masivesiva mo moʻui fakatōkilalo moʻoni. ʻOku ʻiloa ia he taimí ni ʻi māmani kotoa.

Kuo taʻu lahi e hoko ʻa e Kuaea Tāpanekalé, ʻa ia ʻoku ʻiloa kinautolu ʻaki e hingoa ʻo e falé ni, ko ha leʻo ʻo e Siasí. Fakatauange he ʻikai ha taimi te nau mavahe ai pe te nau tuku ke tohoakiʻi kinautolu mei he tefitoʻi misiona kuo ʻanautolu ʻo laui toʻu tangatá.

Mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, kuo kamataʻaki ʻe he Kuaeá pea fakaʻosiʻaki e fakamafola taki taha ha pōpoaki fakalaumālie, ʻoku fonu he ngaahi tefitoʻi moʻoní pea makatuʻunga ʻi he ngaahi tokāteline ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ʻo kamataʻaki ʻa e “Ke Tau Ngāue Mālohí” (Ngaahi Himi, fika 76) pea fakaʻosiʻaki e “Ko e Hahau Tō mei he Langí” (Ngaahi Himi, fika 81).

ʻOku hoko e Tāpanekalé ʻi māmani ko e taha ʻo e ngaahi senitā lalahi taha ʻo e hivá mo e tala fakafonua ʻoku tāú. Kae mahuʻinga tahá, ʻoku hoko ia ko ha fuka ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakatō mamafa ki hoku lotó, pea he ʻikai toe ngalo ia, ʻa e kiʻi fakamoʻoni faingofua ko iá ʻi heni ʻi he falé ni ʻe ha fānau Palaimeli ʻi heʻenau hivaʻaki ʻa e leʻo ʻapasia mo e fakahā.

ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fale toputapú ni mo ia kotoa pē ʻoku fakahoko ʻi loto ʻi hono ngaahi holisí. ʻOku tau fakafetaʻi kuo toe fakafoʻou ia kae ʻikai mole mei ai ʻa hono anga toputapú.

Naʻe lau ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi leá ni mei he vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.

“ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 121:45–46).

Naʻe ongo moʻoni ʻeni ki hono lotó ʻo taki ai ʻene fakakaukaú ki ha himi ʻa ia ko ha lotu pē ʻeni. Ne taʻu lahi hono fili ʻe he Kuaeá ke tāpuni ʻaki ia ʻenau fakamafolá:

[Hangē ko e tō ʻa e hahau mei he langí
Ki he musié ʻo fuʻifuʻí
ʻO moʻui, pea fakahoko ai
Hoʻo taumuʻa fakalangí,

Tuku hoʻo tokāteline ʻo e ʻaloʻofá, ʻEiki,
Tuku ke hoko mai ia mei he langí,
Kuó ke tāpuakiʻi, pea kuo ʻaonga ai
Ke fakahoko ʻaki hoʻo ngāue ʻofeiná ni.

ʻEiki, vakai ki siʻi kāingalotú ni;
Fakahoko Hoʻo ngaahi talaʻofa pelepelengesí.
Foaki mai hoʻo ngaahi tāpuakí
Mei ho ʻafioʻanga māʻoniʻoní.

ʻOfa ke ongo hake ʻemau lotú.
Foaki mai ho Laumālié kiate kimautolu,
Koeʻuhí ke fai ʻe he kakaí ʻenau huú
Mo fakamoʻoni atu ki he ongoongoleleí.]
(“Ko e Hahau Tō mei he Langí,” Ngaahi Himi, fika 81.)


ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea ko Hono fale ʻeni, ʻi he ʻaho toputapu ko ʻeni ʻo e fakatapuí, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy