The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ka ne Lava ʻa e Ngaahi Holisi Motuʻá ni ʻo Lea

Ka ne Lava ʻa e Ngaahi Holisi Motuʻá ni ʻo Lea

Pīsope H. David Burton
Pīsope Pulé

Kuo aʻu ʻo laka hake ʻi he senituli ʻe tahá ʻa hono fakaongo atu mei he tuʻunga malangá ni ki he funga ʻo e māmaní, e lea ʻa e kau palōfita, tangata kikite mo e kau maʻu fakahaá.

Pīsope H. David BurtonNaʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi ha konifelenisi mo e kau faiongoongó ʻi ʻOkatopa 2004, “ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e falé ni. ʻOku ou ʻofa he falé ni. ʻOku ou fakalāngilangiʻi e falé ni. ʻOku ou loto ke maluʻi ia. . . . ʻOku ou fie maʻu ʻa e Tāpanekale motuʻa totonú, ʻa hono ʻū hoko vaivai kuo lalavá, kae ʻumaʻā hono matamatalelei fakanatula ne maluʻi mo fakaleleiʻí.” Peá ne sio mai kiate au mo ne pehē mai, “ʻOua naʻa mou fai ha meʻa ʻoku ʻikai tonu ke mou fai, ka ko e hā pē ha meʻa te mou fai, fai ia ke lelei mo tonu.”1

ʻI he ngaahi lea ongo mo mālohi ko iá, ne fakahoko mai ai ʻa e tukupā ke maluʻi, fakamālohia, pea fakafoki mai e tuʻunga totonu mo motuʻa ʻo e Tāpanekale Sōlekí, kuo ʻosi fakaleleiʻi mo mateuteu ki ha toe vahaʻa taimi ʻo e ngāue ʻosikiavelengá.

Siʻi Palesiteni ʻofeina, ko e ʻaho ní, ʻoku mau foaki atu e fale motuʻá ni, kuo fakafoʻou ʻaki ha nāunau foʻou, kuo kofu fakaleleiʻi ʻi hono matamatalelei fakahisitōliá—neongo ʻoku toe kiʻi fakanonga ange. ʻOku fakafoki fiefia atu ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé fakataha mo ha kau tangata nimameaʻa ʻe toko 2,000 tupu, ʻa e “Tāpanekale motuʻá ni,” fakataha mo hono fakapapauʻi atu ʻoku maluʻi ia ki ha taʻu ʻe 100 kehe.

Ne hoko ʻa e kole ʻa Palesiteni Hingikelī ke fakafoki atu ʻa e “Tāpanekale motuʻá ni ʻi hono tuʻunga totonú” ko e tuʻunga ia ne fai ki ai ha ngaahi tuʻutuʻuni tā-palani mo fakatufunga faingataʻa. Naʻe fakaʻaongaʻi e kupuʻi leá ni ke fakahaaʻi ʻa e ʻelito mo e kaveinga ʻo e ngāué ni. Ne hoko ia ko ha tatau ʻo e fuka ʻo e tauʻatāina ʻa Molonaí he naʻe, [“fusi ia ʻi he funga taua kotoa pē”] pea fusi “ʻi he potu kotoa pē”2 naʻe fie maʻu ai.

Ka ne lava e ngaahi holisi motuʻá ni ʻo lea, te nau kau mai ʻi hono fakahaaʻi ʻa e houngaʻia moʻoni ki he Kau Tā-mape FFKR, kautaha Langa Sēkopesoní, kae meʻatēpuú, ki he timi langa kotoa ʻa e Siasí, fakataha mo ha kakai tokolahi kuo hanga heʻenau pōtoʻi ngāué ʻo fakahoko ʻa e ngāue faingataʻá ni. Ne pehē ʻe ha taha ʻo e kau pule ʻo e timí: “ʻI heʻemau alea fakatahá, ne lava leva ʻe he ʻEikí ʻo foaki mai ha ivi ʻo mahulu atu ʻi homau ivi fakanatulá.”

Naʻe maʻu ʻe kinautolu ne kau atu ki he ngāué ni ha ongoʻi ʻaʻapa moʻoni ki he fakaʻofoʻofa ʻo e Tāpanekalé, kiate kinautolu ne nau fuofua langa iá pea mo e tuʻunga lelei ʻo e ngāué. Ne nau ofo ʻi he aʻu ʻo laka hake ʻi he senituli ʻe tahá ʻa hono fakaongo atu mei he tuʻunga malangá ni ki he funga ʻo e māmaní, e lea ʻa e kau palōfita, tangata kikite mo e kau maʻu fakahaá.

Ka ne lava e ngaahi holisi motuʻá ni ʻo lea, ʻoku ou tui te nau fakahaaʻi ʻenau houngaʻia ʻi honau fakavaʻe fefeka foʻoú. ʻE fiefia ʻa e ngaahi holisi motuʻá ni ʻi honau ngaahi haʻi ukamea foʻou ʻokú ne puke hangatonu mo nau tuʻu tonú. Naʻe mei fakamālō ʻa e ngaahi holisi motuʻá ni ʻi hono toʻo mei he ʻaofí ha vali naʻe ʻotu (layers) ʻe 14, pea toki monomono mo toe vali foʻoú.

Naʻe mei fakahaaʻi ʻe he ngaahi holisi motuʻá ni ha houngaʻia ʻi he maluʻi mo e ʻato ʻalaminiume ngingila foʻoú, pea ʻe kau fakataha mo e ngaahi seá ʻi he fiefia he fofonga malimali ʻo e kau pataloní, ʻi heʻenau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi nofoʻanga kuo kiʻi fulihí pea mo ʻataʻatā ange ke hao ai hoto tuí.

ʻE tali fiefia ʻe he ngaahi holisi motuʻá ni ʻa e ngaahi nāunau foʻoú ke hao lelei ki ai ʻa e ngaahi polokalama fasi fakalaumālié.

ʻE ala sioloto atu ha taha ki ha manatu ʻa e ngaahi holisi motuʻá ni ki he ngaahi malanga lahi ne nau fanongo lelei ki ai ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú.

Ka ne lava ʻa e ngaahi holisi motuʻá ni ʻo lea, te nau kalanga, “Ne mau ʻi heni!” ʻi he taimi ne tuʻu ai Palesiteni Siosefa F. Sāmita mei haʻane puke fuoloa ke haʻu ki ha fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1918. ʻI he fakatahaʻanga ʻuluakí, naʻe tuʻu ai ke lea ki he Kāingalotú ʻi he leʻo naʻe tetetete, ʻo ne pehē, “He ʻikai, pea ʻoku ʻikai te u teitei feinga ke lea ki ha ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻi heʻeku fakakaukaú he pongipongi ní, pea te u fakatatali ia ki ʻamuiange, ʻo ka finangalo ki ai ʻa e ʻEikí, ʻi heʻeku feinga ke fakahā atu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi heʻeku fakakaukaú, mo hoku lotó.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ne ʻikai ke u nofo tokotaha pē ʻi he māhina ʻe nima ko ʻení. Naʻá ku nofo ʻi he laumālie ʻo e lotu, mo e kole tāumaʻu, mo e tui pea mo e loto moʻoni; pea ne u fetuʻutaki maʻu ai pē mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.”3 Ne tau ʻilo ki mui ange, naʻe maʻu ʻe Palesiteni Sāmita, ʻi he ʻaho ki muʻa pea kamata e konifelenisí, ha fakahā naʻe tohi ko ha mata-meʻa-hā-mai ki hono huhuʻi ʻo e pekiá, pea toki hoko ki mui ko e vahe 138 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Ka ne lava e ngaahi holisi motuʻá ni ʻo lea, te nau fakamanatu mai ʻa e ngaahi ʻaho fakamamahi mo pulonga ʻo e Tōlalo Fakaʻekonōmiká. Te nau fakamanatu mai hono fakahā ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1936, ʻe kamataʻi ʻe he Siasí ha palani maluʻi (security plan) naʻe ui ki mui ko e palani uelofea ʻa e Siasí. Hili ha māhina ʻe ono mei ai, naʻá ne fakamatalaʻi ʻo pehē: [“Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ke fokotuʻu, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe lavá, ha faʻunga ʻe lava ke toʻo atu ai ʻa e malaʻia ʻo e nofonoá, ʻa e kovi ʻo e fakafalala ki he uelofeá, kae toe fokotuʻu ʻa e tauʻatāiná, moʻumoʻuá, nimameaʻá pea mo hoto lāngilangí ʻi hotau kakaí. Ko e taumuʻa ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau tokoniʻi kinautolu. Kuo pau ke toe fakafoki ʻa e ngāué, ko e tefitoʻi moʻoni pule ia ʻo e moʻui ʻa e kāingalotu hotau Siasí”].4

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1964, ʻi hano vahe ange ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Hāloti B. Lī ʻo fekauʻaki mo e fatongia fakaemātuʻá. ʻOku manatuʻi ʻe he ʻū holisi motuʻá ni naʻe pehē ʻe ʻEletā Lī ʻe lau mei ha tohi ki he Siasí ʻi he 1915, naʻe fakamoʻoni ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka ki muʻa pea leá, naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui ko ha meʻa ʻeni ʻoku hangē ko e lau ʻa Maʻake Tueini ki he matangí: “ʻOku lahi ʻetau lāulea fekauʻaki mo e matangí, ka ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke tau fai ha meʻa ki aí.’” Ne toki lau leva ʻe ʻEletā Lī ʻa e tohi taʻu 50 ni:

“ʻOku mau naʻinaʻi mo tapou ki hono kamataʻi ʻo e ʻEfiafi Fakafāmilí’ ʻi he Siasí kotoa, ko ha taimi ʻe fakatahatahaʻi ai ʻe he tamaí mo e faʻeé ʻena fānau tangatá mo ʻena fānau fefiné ʻi ʻapi, pea akoʻi ange ʻa e folofola ʻa e ʻEikí.”

Pea hoko atu leva ki he talaʻofá ni:

“Ka fai e Kāingalotú ki he faleʻí ni, ʻoku mau palōmesi atu ʻe ʻi ai ha ngaahi tāpuaki lahi. ʻE tupulekina ʻa e ʻofá ʻi ʻapi mo e talangofua ki he mātuʻá. ʻE fakatupulaki ʻa e tuí ʻi he loto ʻo e toʻu tupu ʻo ʻIsilelí, pea te nau maʻu ha mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví mo e ngaahi fakatauele ʻokú ne uesia kinautolú.”5

ʻOku manatuʻi lelei ʻe he ʻū holisi motuʻá ni ʻa e longomate naʻe hoko ʻi he Tāpanekalé, ʻi he taimi ne fakahā ai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1985, ʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ki he konifelenisí. Naʻe ongoʻi ʻe he ʻū holisi motuʻá ni ʻa e laumālie ʻaʻapa moʻoni ne toka ʻi he fakatahaʻangá ʻi hono fakaʻosi ʻe ʻEletā Makongikī ʻene leá ʻaki e ngaahi lea ongo ko ʻení:

[“Pea ko ʻeni, fekauʻaki mo e fakalelei haohaoá ni, ne fakahoko ʻaki hono lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo e ʻOtuá—ʻOku ou fakamoʻoni naʻe fai ia ʻi Ketisemani pea ʻi Kolokota, pea fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoniʻi ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua Moʻuí, naʻe kalusefai koeʻuhí ko e angahala ʻa māmaní. Ko hotau ʻEikí ia, ko hotau ʻOtua, ko hotau Tuʻi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni ʻiate au pē ʻo ʻikai mei ha taha kehe.

“Ko e taha au ʻo hono kau fakamoʻoní, pea ʻe hoko mai ha ʻaho te u ala ai ki he ngaahi matakafo ʻi hono nimá mo hono vaʻé pea mo fakaviviku hono vaʻé ʻaki hoku loʻi matá.

“Ka he ʻikai toe kehe ʻeku ʻiló mei heʻeku ʻilo ko ia he taimí ni ko e ʻAlo Māfimafi ia ʻo e ʻOtuá, ko Ia hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí, pea ʻoku hoko mai ʻa e fakamoʻuí tuʻunga ʻi hono taʻataʻa fakaleleí kae ʻikai ʻi ha toe founga.”]6

ʻI he 1995, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻo pehē: [“ʻI he lahi ʻo e ʻu fakakaukau hala ʻoku lau ko e moʻoní, pea ʻi he lahi hono fakakeheʻi ʻo e ngaahi tuʻunga lelei mo mahuʻingá, ʻi he lahi ʻo e ngaahi takihala mo e fakatauele ke puke mai e fakameleʻi māmālie ʻe māmaní, ʻoku mau ongoʻi ke fakatokanga pea mo fai tokamuʻa atu.”] Ne hoko atu leva ʻo ne lau:

“Ko kimautolu, ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mau fakahā heni ʻi he loto māluʻia ko e mali ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine, naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. . . .

“ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānau fokí. ʻKo e fānaú ko ha tofiʻa mei he [ʻEikí]’ (Saame 127:3). ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakaetuʻasinó mo fakalaumālié, pea hīnoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofá ni mo fetauhiʻaki, mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha kau tangataʻi fonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo ai. Kuo pau ke ʻekeʻi mei he husepānití mo e uaifí—ʻa e tamai mo e faʻē kotoa pē—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa e anga ʻo ʻenau fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni.”7

ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e fale laulōtahá ni. ʻOku tuʻu ko ha fakamanatu toputapu ʻo hotau hisitōliá pea mo ha fuka fisifisimuʻa ʻo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. ʻOku ou fakamoʻoni ki he faka-ʻOtua ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e ʻofa hulu fau ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú. ʻOku tau monūʻia fau ʻi hono tataki kitautolu ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. “Tabernacle Renovation Press Briefing—Remarks by President Gordon B. Hinckley,” Oct. 1 2004; vakai ki he www.newsroom.lds.org.

2. ʻAlamā 46:36: 62:4

3. ʻI he Conference Report, Oct. 1918, 2.

4. ʻI he Conference Report, Oct. 1936, 3.

5. ʻI he Conference Report, Oct. 1964, 83–84.

6. “The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, May 1985, 11.

7. “Stand Strong against the Wiles of the World,” Ensign, Nov. 1995, 100-101; vakai foki “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy