Bonnie D. Parkin
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá Ne Toki Tukuangé
Ko e loto houngaʻiá ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku fonu ʻi he Laumālié. ʻOkú ne fakaava hotau ʻatamaí ke tau ʻilo ki ha ʻuniveesi ʻoku fonu ʻi he ngaahi lelei ʻa ha ʻOtua moʻui.
ʻOku ou langilangiʻia he hoʻataá ni ke fakafofongaʻi ʻa e kau taki ʻo e Fineʻofá ʻi he Tāpanekalé ni, ʻo vahevahe atu ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e puleʻangá, fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fatongia ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he ʻapí mo e fāmilí, fetokoniʻaki ʻi he ngaahi ngāue ʻofá, mo fakamanatu ki honau ngaahi tokouá ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he moʻui angatonú.
ʻI he 1870, naʻe fai ai ʻe ʻĪlisa R. Sinou mei he tuʻunga malangá ni ki ha kau fafine ʻe toko lauiafe, ha fehuʻi ʻoku ou toe fie ʻoatu he ʻahó ni: “ʻOkú mou ʻiloʻi ha faʻahinga feituʻu ʻi he māmaní, ʻe maʻu ai ʻe [ha] fefine ha tauʻatāina lahi ange mo ha feituʻu te ne fiefia ai ʻi he ngaahi faingamālie nāunauʻiá, ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí?”1 ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻoku fiefia ʻa e kau fafine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi faingamālie maʻongoʻonga mo nāunāuʻiá.
Kato Tāpuakí
Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha talanoa mālie. Naʻe ʻi ai ha fāmili ne faingataʻaʻia. Naʻe faingataʻa kiate kinautolu ke ʻoua te nau tokanga ki honau ngaahi faingataʻá. Naʻe tohi ʻe he faʻeé ʻo pehē, “Ne fakaʻauha e meʻa kotoa pē ʻi heʻemau moʻuí, ko ia naʻa mau hanga ki he Tamai Hēvaní ki ha fakahinohino. Ne vave ʻemau fakatokangaʻi ne ʻātakaiʻi kimautolu ʻe he leleí pea poupouʻi kimautolu mei he tafaʻaki kotoa. Ne kamata leva ke mau fefakahāʻaki ʻi he fāmilí pea ki he ʻEikí ʻemau loto houngaʻiá. Naʻe talamai ʻe haku kaumeʻa ofi kuo fonu mahuohua ʻa e ʻkato tāpuaki’ homau fāmilí. Pea naʻe maʻu mei he fepōtalanoaʻaki ko iá, ha vaʻinga ʻoku ou manako ai mo ʻeku fānaú. Kimuʻa heʻemau lotu fakafāmili ʻi he pō takitaha, naʻa mau talanoa ki he meʻa ne hoko lolotonga e ʻahó pea mau fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuo tānaki mai ki heʻemau ʻkato tāpuakí.’ Ko e lahi ange ʻemau fakahaaʻi e loto houngaʻiá, ko e lahi ange ia e ngaahi meʻa ke fakamālōʻiá. Naʻa mau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi ha founga mahuʻinga
hangē ko hono maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke tupulaki aí.”2
Ko e hā nai ʻa e meʻa ʻe tānaki atu ʻe ha “kato tāpuaki” ki ho fāmilí?
Ko ha Tefitoʻi Moʻoni Fonu ʻi he Laumālié
ʻOku fie maʻu e tokangaekiná mo e feingá ki he loto houngaʻiá, ʻo ʻikai ke ongoʻi pē ka ke fakahaaʻi atu foki ia. ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku tau hanu, lāunga, fakafepaki, fakaanga; pea lahi fau e taimi ʻoku ʻikai ke tau faʻa loto houngaʻia aí. ʻOku tau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko kinautolu ʻoku hanú ʻoku ʻikai te nau ʻilo “ʻa e ngaahi fengāueʻaki . . . mo e ʻOtua ko ia naʻá ne fakatupu ʻa kinautolú.”3 ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua te tau hanu koeʻuhí ʻe faingataʻa ki he Laumālié ke ngāue mo kitautolu.
Ko e loto houngaʻiá ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku fonu ʻi he Laumālié. ʻOkú ne fakaava hotau ʻatamaí ke tau ʻilo ki ha ʻuniveesi ʻoku fonu ʻi he ngaahi lelei ʻa ha ʻOtua moʻui. ʻOku tau ʻiloʻi fakalaumālie ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki ʻa ia ʻokú ne fakafiefiaʻi hotau lotó ʻi heʻenau ngaahi pōpoaki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he ʻiloʻi ʻi he loto houngaʻia ko ʻení ʻo fakalahi ʻa ʻetau ongoʻingofua ʻa e fakahinohino fakalangí. ʻI he taimi ʻoku tau fetuʻutaki ai ʻi he loto houngaʻiá, ʻe lava ke tau fonu ʻi he Laumālié pea tau fehokotaki ai mo e niʻihi ʻoku tau feohí pea mo e ʻEikí foki. ʻOku ueʻi ʻe he loto houngaʻiá ʻa e fiefiá mo ʻomi ha tākiekina fakalangi. Naʻe pehē ʻe ʻAmuleki, “Nofo ʻi he fakafetaʻi fakaʻahó koeʻuhí ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki lahi kuó ne foaki kiate kimoutolú.”4
ʻOku haʻu ʻa e ngaahi ʻaloʻofá mo e tāpuakí ʻi ha ngaahi founga kehekehe—pea faingataʻa he taimi ʻe niʻihi. Ka, naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ke ke fakafetaʻi ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”5 ʻOku ʻuhinga pē ʻa e “ngaahi meʻa kotoa peé” ki he: ngaahi meʻa leleí mo e ngaahi meʻa faingataʻá—ʻo ʻikai ki ha meʻa pē ʻe niʻihi. Kuó Ne fekauʻi mai ke tau loto houngaʻia he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻe ʻomai ʻe he loto houngaʻiá ʻa e fiefiá. Ko e fakamoʻoni ʻeni ʻe taha ʻo ʻEne ʻofá.
Fakakaukau ki ai: Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu ʻi hono fakahaaʻi atu ʻe ha taha ʻene loto houngaʻiá? ʻI he Sāpate ʻe taha, naʻá ku tangutu ai he tafaʻaki ʻo ha fefine ʻi he houalotu Fineʻofá pea kamata ke u ʻiloʻi lelei ange ia. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻá ku maʻu ha ʻī-meili: “Fakamālō atu ʻi hoʻo tangutu ofi ki heʻeku tamá ʻi he houalotu Fineʻofá. Naʻá ke hili ho nimá kiate ia. ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga kiate kimauá.”6 Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa e faʻē ko ʻení peá u fiefia ai.
Ko e hā ʻokú ke ongoʻi he taimi ʻokú ke fakahā ai hoʻo loto houngaʻiá ki ha taha? ʻOku ou fakahā ʻeku loto houngaʻiá ki he tokotaha ʻoku tokanga ki hoku makapuná. Lolotonga haʻaku ʻaʻahi ki Tekisisi ʻi ha ngaahi māhina siʻi kuo hilí, naʻá ku kole ange ki he kiʻi tamasiʻi taʻu ono ko Tōmasí ke ne fakamatala ʻo kau ki heʻene pīsopé. Naʻá ne pehē, “ʻE Fineʻeiki, te ke maheni pē mo ia. ʻOkú ne tui ha suti lanu fakapoʻupoʻuli, sote hinehina hangē ko e Tangataʻeikí pea ʻoku ʻi ai hono sū ngingila mo ha hēkesi lanu kulokula. ʻOkú ne tui matasioʻata pea ʻoku malimali maʻu pē.” Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e pīsope ʻa Tōmasí ʻi he taimi pē naʻá ku sio ai kiate iá. Naʻá ku maʻu ha loto houngaʻia kiate ia. ʻE Pīsope Katamani ʻoku ou fakamālō kiate koe pea mo kimoutolu ʻa e kau pīsope lelei kotoa pē.
Ko Hano Fakahaaʻi ʻo e Tuí
ʻOku hiki ʻi he Luke vahe 17 ʻa e meʻa ne hoko ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakamoʻui ʻa e kau kilia ʻe toko 10. ʻOku mou manatuʻi, ko e toko taha pē ʻo e kau kilia naʻe fakamaʻá ne foki ke fakahā ʻene loto houngaʻiá. ʻIkai ko e meʻa mālie ʻa e ʻikai ke pehē ange ʻe he ʻEikí, “Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo loto houngaʻiá.” Ka naʻá Ne pehē ange, “Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí.”7
Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ko hono fakahaaʻi ʻe he tangata kiliá ʻene loto houngaʻiá, ko ʻene fakahaaʻi ia ʻa ʻene tuí. ʻI heʻetau lotu mo fakahā ʻetau loto houngaʻiá ki he Tamai Hēvani ʻofa ʻoku ʻikai ke tau mamata ki aí, ʻoku tau fakahaaʻi foki ai ʻetau tui kiate Iá. Ko e loto houngaʻiá, ko hono fakahaaʻi ia ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí; ko hano fakahā ia ʻo ʻetau tuí.
Loto Houngaʻia ʻi he Ngaahi ʻAhiʻahí: Ngaahi Tāpuaki Fūfūnakí
ʻI he 1832, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fiemaʻu ke mateuteu ʻa e Siasí ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hanganaki maí. ʻOku fakailifia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ke mou fiefia, he te u tataki atu ʻa kimoutolu. ʻOku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá.
“Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he loto-fakafetaʻí ʻe ngaohi ia ke nāunauʻia.”8
Ko e faʻahinga loto-houngaʻia ko ia ʻoku maʻu neongo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e loto mafesifesí mo e laumālie fakatomalá; loto fakatōkilalo ke tali ʻa e ngaahi meʻa ko ia he ʻikai ke tau lava ʻo liliú; loto ke tuku ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí—ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke mahino ai kiate kitautolú; mo fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi faingamālie fūfūnaki ʻoku teʻeki fakahaá. Pea toki hoko mai leva ha ongoʻi nonga.
Ko e fē nai e taimi fakamuimuitaha naʻá ke fakamālō ai ki he ʻEikí koeʻuhí ko ha faingataʻa pe ʻahiʻahi? ʻOku ʻai kitautolu ʻe he faingataʻá ke tau tūʻulutui; ʻoku hanga nai ʻe he loto houngaʻia ʻi he faingataʻá ʻo fakahoko ʻa e meʻa tatau?
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, “ʻOku hanga ʻe he uhouhonga mo e taulōfuʻu ʻo e faingataʻaʻiá ʻo siviʻi moʻoni ʻetau loto houngaʻiá . . . ʻa ia . . . ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa ko ē ʻoku hā ki tuʻa he moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakamamahi pe fakafiefia.”9
Aofangatukú
Ki hoku ngaahi tokoua lelei mo faivelenga ʻi he Siasí, ʻoku ou fakamālō atu ʻi he founga ʻoku mou fakahaaʻi ai hoʻomou ʻofa ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi hoʻomou ngāué: hoʻomou tokanga ki he ngaahi fāmilí ʻi he pekia ʻa ha ʻofaʻanga; hoʻomou tokanga ʻi hoʻomou hoko ko ha kau faiako ʻaʻahí; hoʻomou loto lelei ke langaki ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻi he fānaú ʻi hoʻomou ngāue ʻi he Palaimelí; ʻi he taimi ʻoku mou teuteuʻi ai ʻa e kau finemuí ke nau hoko ki he tuʻunga fakaefefiné. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou ngāue līʻoá. Kuó u aʻusia e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻo fakafou mai ia ʻi hoʻomou faivelengá. Ko ha tāpuaki ia ke ngāue fakataha mo kimoutolu; kuo fonu mahuohua hoku lotó ʻi he houngaʻia mo e ʻofa kiate kimoutolu. ʻOku ou fakamālō loto houngaʻia foki ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ne mau ngāué.
Ko e tumutumu ʻeku fakamāloó ʻoku fai ia ki hoku Fakamoʻuí— ko ha ʻAlo talangofua naʻá Ne fakahoko ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí peá ne fakalelei maʻatautolu hono kotoa. ʻI heʻeku manatu kiate Ia mo ʻiloʻi ʻEne ngaahi leleí, ʻoku ou loto ke u hangē pē ko Iá. ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻEne ʻofá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá, koeʻuhí ko ʻEne foakí ʻoku taʻefaʻalauá.”10 ʻI Hono huafa toputapú ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. Jill C. Mulvay, “Eliza R. Snow and the Woman Question,” Brigham Young University Studies, faʻahitaʻu momoko ʻo e 1976, 251.
2. Tohi Fakafoʻituitui.
3. 1 Nīfai 2:12.
4. ʻAlamā 34:38.
5. T&F 59:7, toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.
6. Tohi Fakafoʻituitui.
7. Luke 17:19, toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.
8. T&F 78:18–19; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.
9. Pathways to Happiness, comp. Llewelyn R. McKay, (1957), 318.
10. 2 Kōlinitō 9:15.