The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí —Ko ha Meʻaʻofa Toputapu

Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí —Ko ha Meʻaʻofa Toputapu

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko hotau fatongiá ke moʻui taau maʻu ai pē mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú.

Palesiteni Thomas S. MonsonʻOku tau fakatahataha he efiafí ni ko ha faʻunga mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo tatau pē ʻi heni he Senitā Konifelenisí mo e ngaahi feituʻu kehe ʻi māmani. Ko ha lāngilangi e faingamālie ke lea kiate kimoutolú. ʻOku ou lotua ke tataki ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi fakakaukaú mo ueʻi e ngaahi lea ke u leaʻakí.

ʻI heʻeku fakakaukau he ngaahi uike kuo hilí ki ha meʻa te u leaʻaki kiate kimoutolu he efiafi ní, ne u toutou fakakaukau ai ki he tāpuaki ʻoku ʻatautolu ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki toputapu ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau vakai fakalūkufua ki he māmaní mo hono kakai ʻe toko 6 mo e konga piliona tupú, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku tau fuʻu tokosiʻi ʻaupito. Hangē ko e lea ʻa e ʻAposetolo ko Pitá, ko kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, “ko ha toʻu tangata kuo fili, ko ha lakanga fakataulaʻeiki fakaʻeiʻeiki.”1

Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē, “ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá kuo foaki ki he tangatá ke ngāue ʻi he māmaní ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, . . . ʻa ia ʻe leaʻaki ʻe he [tangatá] ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ʻoku ʻi heni e kau ʻāngeló ke leaʻaki ia; ʻoku maʻu ai ʻe he tangatá ʻa e mālohi ke nonoʻo ʻi māmani pea ʻe nonoʻo ia ʻi he langí, pea ke ne veteki ʻi māmani pea ʻe veteki ia ʻi he langí.” Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, “ʻOku toputapu [e lakanga fakataulaʻeikí] pea kuo pau ke tauhi ia ʻe he kakaí ke toputapu.”2

Ngaahi tokoua, ko ha meʻaʻofa e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku ʻikai ngata pē heʻene ʻomi e ngaahi tāpuaki makehé ka ʻoku ʻomi ai mo ha ngaahi tufakanga molumalu. Ko hotau fatongiá ke moʻui taau maʻu ai pē mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga kuo ʻātakaiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakatauelé ʻo tohoakiʻi ki ha ngaahi hala te tau ʻauha ai. ʻOku fie maʻu ʻa e loto vilitakí mo e loto-toʻá ka tau hao mei ai.

ʻOku mahuʻinga e loto-toʻá. Ne u ʻilo e moʻoni ko ʻení ʻi ha founga mahino mo fakaofo he ngaahi taʻu kuo hilí. Ne u pīsope he taimi ko iá. Naʻe fakahoko e fakataha lahi ʻo ʻemau konifelenisi fakasiteikí ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻi Temipale Sikueá ʻi Sōleki Siti. Naʻe teu ke fokotuʻutuʻu foʻou ʻemau kau palesitenisī fakasiteikí. Naʻe hiva ai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, kau ki ai e kau pīsopelikí. ʻI he ʻosi pē ʻemau foʻi hiva ʻuluakí, ne tuʻu hake ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he tuʻunga malangá, ko e tokotaha ʻaʻahi ia ki heʻemau konifelenisí, ʻo ne lau e hingoa ʻo e kau palesitenisī fakasiteiki foʻoú ke hikinimaʻi. Naʻa ne pehē mai leva ko Peesi Fetisā, ʻa ia naʻe hoko ko ʻemau palesiteni fakasiteiki foʻoú mo Sione Petu, ko e tokoni ʻuluakí, pea naʻá na fakatou hoko pē ko ha ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteiki motuʻá—kuó na ʻosi ʻiloʻi ʻa hona uiuiʻi foʻoú ki muʻa pea toki kamata ʻa e konifelenisí. Ka naʻá ne pehē mai, ko aú ʻoku teʻeki ke u ʻiloʻi kuo ui au ke u hoko ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī foʻoú, pea ko e fuofua taimi ia ke u fanongo aí ʻi hono ui mai hoku hingoá ke hikinimaʻí. Naʻá ne pehē mai leva, “Kapau ʻoku loto fiemālie ʻa Misa Monisoni ke tali e uiuiʻi ko ʻení, te tau fiefia leva ke fanongo kiate ia he taimí ni.”

ʻI heʻeku tuʻu he tuʻunga malangá ʻo vakai atu ki he ngaahi fofongá, naʻá ku manatu ki he foʻi hiva ne mau toki hivaʻí. Naʻe fekauʻaki ia mo e Lea ʻo e Potó, pea ko hono hingoá ko e “Hoku Foha, Loto toʻa ke ke Pehē ʻIkai.” Ne u fili he ʻaho ko iá ke u kaveinga ʻaki ʻa e “Hoku Foha, Loto toʻa ke ke Pehē ʻIo.” ʻOku fie maʻu kitautolu ke tau taki taha loto toʻa maʻu pē—loto toʻa ke tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí, loto toʻa ke fakahoko hotau ngaahi fatongiá pea loto toʻa ke fakaʻapaʻapaʻi hotau lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e fē pē ha feituʻu te tau ʻi ai, ʻoku ʻi ai pē hotau lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau tutuʻu nai ʻi he “ngaahi potu māʻoniʻoní”?3 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lūpeni Kalake ko e Siʻí, ʻa ia ne taʻu lahi ʻene hoko ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻikai hangē e lakanga fakataulaʻeikí ko ha suti ke ke toʻo ʻo tuku ki he tafaʻakí pea toki toʻo mai ʻo tui. Ko ha ʻenitaumeni taʻengata [ia], pea ʻoku fakafalala pē ia kiate kitautolu. Kapau te tau tui moʻoni . . . he ʻikai lava ke tau tuku [e lakanga fakataulaʻeikí] ki he tafaʻakí, pea ʻe ʻeke ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻo kapau te tau [fakasiʻisiʻi] ia, te tau hao ai mei hano fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ʻoku hala, mo ʻalu ki he ngaahi feituʻu halá. Kapau ko e taimi kotoa pē ʻoku kamata ke tau mavahe ai mei he hala hangatonu mo fāsiʻí, pea tau manatuʻi, ‘ʻOku ou ʻomi foki hoku Lakanga Fakataulaʻeikí ki heni. ʻOku totonu nai ke u fai ʻeni?’, ʻe ʻikai hano taimi kuo tau toe foki ki he hala hangatonu mo fāsiʻí.”4

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “ʻOku ʻikai fakangatangata e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku mou maʻú. ʻOku toki fakangatangata ia ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou moʻui taau mo e Laumālie ʻo e ʻEikí pe ko haʻomou fakangatangata pē ʻe kimoutolu ʻa e mālohi ʻoku mou ngāueʻakí.”5

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—mei he siʻi tahá pē ʻo aʻu ki he motuʻa tahá—ʻoku mou moʻui nai ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí? ʻOku mou moʻui taau ke maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá? Kapau ʻoku ʻikai, fai hoʻomou filí heni pea ʻi he taimí ni, mou loto-toʻa pea fakahoko e ngaahi liliu kotoa pē ʻoku fie maʻu ke aʻusia ai ʻe hoʻomou moʻuí e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi aí. Koeʻuhí ke tau malu ʻi heʻetau folaua e tahi ʻo e moʻui matelié, ʻoku tau fie maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻeikivaka taʻengatá—ʻa e Sihova Māfimafí. Kapau ʻoku tau fai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.

Kuó Ne tokoniʻi au ʻi ha ngaahi taimi lahi heʻeku moʻuí. ʻI he fakaʻosiʻosi e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe hoko ai hoku taʻu 18 pea fakanofo au ko ha kaumātuʻa—ko e uike ia ʻe taha ki muʻa peá u ʻalu ʻo ngāue he tautahí. Naʻe fakahekeheka au ʻi he tauʻanga lēlué ʻe ha taha ʻo ʻeku kau pīsopelikí. Ki muʻa pea mavahe e lēlué, naʻá ne tuku ki hoku nimá ha tohi ʻa ia ko ʻeni ia ʻoku ou toʻotoʻo atu he efiafi ní. Ko hono hingoá ko e Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Kau Faifekaú. Ne u kata peá u pehē ange, “Ko ʻeku ʻalú he tautahí ka ʻoku ʻikai ko haʻaku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.” Naʻá ne tali mai, “ʻAve pē. Mahalo pē naʻa ʻaonga.”

Naʻe ʻaonga. Naʻe fakahinohino kimautolu ʻe homau takí ʻi he founga lelei taha hono faʻo homau valá ʻi ha fuʻu tangai. Naʻá ne talamai leva, “Kapau ʻokú ke maʻu ha faʻahinga meʻa fefeka tapafā ke ʻai he takele ʻo e tangaí, he ʻikai toe maveu ho valá.” Ne u fakakaukau, “Te u maʻu mei fē ha meʻa fefeka tapafā?” Fokifā ne u manatuʻi hake e meʻa tapafā fefeka ʻe feʻunga mo iá—Ko e Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Kau Faifekaú. Naʻe siʻi faifatongia ai pē ʻa e tohí ni ʻi ha uike ʻe 12 he takele ʻo e tangaí.

ʻI he pō ki muʻa homau taimi ʻatā he Kilisimasí, ne mau fakakaukau pē ki ʻapi ʻo hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé. Naʻe lōngonoa homau nofoʻangá. Fakafokifā ʻeku fakatokangaʻi naʻe toʻe ʻa hoku kaumeʻa ko Līleni Meuloló ʻi he mohenga hoko maí, pea ko ha mēmipa foki ia ʻo e Siasí. Ne u ʻeke ange, “Meulolo, ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

Naʻá ne tali mai, ʻʻOku ou puke. ʻOku ou puke lahi.”

Ne u faleʻi ia ke ʻalu ki homau falemahakí, ka naʻá ne talamai kapau ʻe ʻalu ki ai he ʻikai toe lava ʻo ʻalu ki honau ʻapí he Kilisimasí. Naʻá ku fokotuʻu ange leva ke fakalongolongo naʻa faifai peá ma fakaʻaaki kotoa homau nofoʻangá.

Hangē ne toe lōloa ange e taimí; pea toe leʻolahi ange mo ʻene toʻé. Faifai naʻá ne fanafana mai, “ʻE Monisoni, ko e kaumātuʻa koā koe?” Ne u ʻio ange, peá ne kole mai, “Faingāue muʻa kiate au.”

Ne u ʻiloʻi ne teʻeki ai ke u faingāue tuʻo taha. Kuo teʻeki fai ha faingāue kiate au; kuo teʻeki ai ke u sio ʻi ha faingāue. Ne u lotu ki he ʻOtuá ʻo kole ha tokoni. Ne ʻomi e talí: “Sio ki he takele ʻo e tangaí.” Ko ia, ʻi he taimi 2 hengihengí, ne u huaʻi e ʻū meʻa ne faʻo he tangaí. Ne u ʻave leva ki he māmá e meʻa tapafā fefeka ko iá, ʻa e Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Kau Faifekaú, ʻo u lau e founga ʻo e faingāue ki he mahakí. Ne u faingāue kae tuʻu pē ha kau folau tahi ʻe toko 120 tupu nai ʻo sio. ʻI he teʻeki ai ke u toe faʻo hoku valá kuo mohe maʻu ʻa Līleni Meulolo ia.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tafoki ʻa Meulolo ʻo malimali mai mo ne pehē, ʻʻʻE Monisoni, ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo maʻu e lakanga fakataulaʻeikí!” Naʻe lahi ange ʻeku loto houngaʻiá ʻi heʻene fiefiá—ʻikai ngata pē heʻeku loto houngaʻia koeʻuhí ko e lakanga fakataulaʻeikí, ka koeʻuhí ko ʻeku moʻui taau ke maʻu e tokoni ne u fie maʻú ʻi ha taimi naʻe fie maʻu vivili ai ke u ngāueʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ngaahi tokoua, naʻe folofola ʻe hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.”6 ʻI heʻetau tali ʻa ʻEne fakaafé pea molomolo muivaʻe ʻiate Iá, te Ne fakahinohino hotau ngaahi halá.

Ne fakahinohino pehē au ʻi ʻEpeleli ʻo e 2000. Ne u maʻu ha telefoni meia Losa Salasi Kifooti, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ia. Naʻá ne fakamatala mai naʻe ʻaʻahi ange ʻene mātuʻá mei Kositā Lika ʻi ha ngaahi māhina siʻi, pea ko e uike ʻeni ʻe taha ki muʻa pea toki telefoni maí hono ʻilo ʻoku kanisā ʻate ʻene tamaí, ko Pēnato ʻAkositō Salasi. Naʻá ne pehē naʻe talaange ʻe he kau toketaá te ne moʻui pē ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi. Naʻá ne talamai ko e fakaʻamu lahi taha pē ʻa ʻene tamaí ke feʻiloaki mo au pea toki mate. Naʻá ne ʻomai hono tuʻasilá mo kole mai pe ʻe lava ke u ʻalu ange ʻo ʻaʻahi ki heʻene tamaí ʻi hono ʻapí ʻi Sōleki Siti .

Ne kiʻi tōmui ʻeku mavahe mei hoku ʻōfisí tupu mei he lahi ʻa e ngaahi fakatahá mo e ngaahi fatongiá. Neongo ia, naʻe ʻikai te u hangatonu ki homau ʻapí he ne u ongoʻi naʻe totonu ke u lele faka-tonga ʻo ʻaʻahi kia Misa Salasi he efiafi ko iá. Ne u toʻotoʻo pē tuʻa-silá mo feinga ke kumi e ʻapí. ʻI he ʻefiʻefi ʻa e halá mo e kamata ke fakapoʻulí, ne u fakalaka ai ʻi he feituʻu naʻe ʻi ai e hala ki he falé. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki ha meʻa. Ka naʻe ʻikai ke u loto foʻi ai. Ne u takai hake ʻo toe foki mai. Kae ʻikai pē ke u sio ki ha meʻa. Ne u toe ʻahiʻahi mo e ʻikai pē ke u ʻilo e halá. Naʻe kamata ʻalu hake ʻa e fakakaukau ke u foki ā ki ʻapi. Kuó u ʻosi feinga lahi kae ʻikai pē maʻu e tuʻa-silá. Naʻá ku lotu fakalongolongo leva ke tokoniʻi au. Naʻá ku ongoʻi ke u takai mai he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻá ku kiʻi lele mamaʻo atu peá u fakatafoki e kaá ʻo u haʻu he kauhala ʻe tahá. Naʻe tokosiʻi ange e meʻalele he tafaʻaki ko ʻení. ʻI heʻeku toe ofi atu ki he feituʻú, naʻe lava ke u sio ki ha fakaʻilonga hala kuo tō ki lalo ʻi he tafaʻakí ʻi he ngataʻanga ʻo e hala siʻisiʻí—mo ha kiʻi hala kuo vaoa ʻoku lele atu ʻo aʻu ki ha kiʻi fale nofo totongi, mo ha kiʻi fale naʻe tuʻu mavahe atu mei he hala lahí. ʻI heʻeku lele atu ki he ongo falé, naʻe taʻataʻalo mai ha kiʻi taʻahine naʻe kofu hina peá u ʻiloʻi kuó u maʻu e fāmilí.

Naʻe taki atu au ki fale pea ki he loki naʻe tokoto ai ʻa Misa Salasí. Naʻe haʻohaʻo takai he mohengá hono ngaahi ʻofefine ʻe toko tolú mo ha foha ʻi he fono ʻe taha, pea pehē kia Sisitā Salasi. Ko e haʻu kotoa hono ngaahi foha ʻi he fonó mei Kositā Lika, tuku kehe pē ʻa e toko taha. Naʻe tala pē ʻe he fōtunga ʻo Misa Salasí e tuʻunga naʻá ne ʻi aí. Naʻe hilifaki ʻi hono laʻé ha konga tupenu viviku ʻoku mahaehae hono tapá—kae ʻikai ko ha konga tauveli pe meʻa holoholo ka ko ha konga tupenu viviku mahaehae — ʻo ne fakahaaʻi mai pē e tuʻunga fakapaʻanga ʻo e fāmilí.

Naʻe feingaʻi ʻa Misa Salasi ʻo ne ʻā hake, peá ne malimali mai ʻi heʻeku ala atu ʻo puke hono nimá. Naʻá ku pehē ange, “Kuó u haʻu ke ta feʻiloaki.” Naʻá ne fakatēloʻimata pea naʻe pehē foki mo au.

Ne u ʻeke ange pe ʻokú ne fie maʻu ha faingāue, pea naʻe ʻio kotoa mai e fāmilí. Naʻá ku faingāue toko taha pē he naʻe ʻikai maʻu lakanga fakataulaʻeiki hono foha he fonó. Naʻe haʻu faingofua e ngaahi leá ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ne u fakakau ai e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he vahe 84 veesi 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú, pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.” ʻI he ʻosi ʻeku faingāué, ne u fai ha lea fakafiemālie ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí. Ne u tokanga ki heʻeku ngaahi leá koeʻuhí ke mahino kiate kinautolu ʻeku lea faka-Pilitāniá. Hili iá, ne u fakahā kiate kinautolu ʻi he kiʻi lea faka-Sipeini siʻisiʻi ne u ʻiló ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú pea ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní.

Ne u kole ange ke ʻomai ʻenau Tohi Tapu fakafāmilí peá u taki ʻenau tokangá ki he 3 Sione, veesi 4: “ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.” Ne u pehē ange leva kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻeni ʻe fie maʻu ho husepānití mo hoʻomou tamaí ke mou manatuʻi lolotonga ʻene teuteu ke mavahe atu mei he māmaní.”

Naʻe lelenoa pē ʻa e loʻimata ʻo e uaifi ʻo Misa Salasí ʻi heʻene kole mai ke u hikiʻi ange muʻa e ongo fakamoʻoni fakafolofola ne u vahevahe mo kinautolú koeʻuhí ke toe lau ia ʻe he fāmilí. Naʻe ʻikai ha meʻa ke u tohi ai, ko ia ne ala hifo ʻa Sisitā Salasi ʻo toʻo hake ha laʻi pepa mei heʻene pēsí. ʻI heʻeku toʻo iá, ne u fakatokangaʻi hifo ko e laʻi talitotongi vahehongofulu. Naʻe ongo ki hoku lotó ʻeku ʻiloʻi ne faitotonu e fāmilí ʻi hono totongi ʻenau vahehongofulú neongo e tūkunga masivesiva ne nau ʻi aí.

Hili haʻamau feleaʻaki fakamāvae, ne nau lue mai ki heʻeku kaá. ʻI heʻeku lele mai ki hoku ʻapí, ne u fakakaukau ki he laumālie makehe ko ia ne mau ongoʻí. Ne u aʻusia foki ai ʻa e ongoʻi houngaʻia, hangē ko ia ne u faʻa ongoʻi he ngaahi taimi lahi ki muʻá, ʻi hono tali mai ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ha lotu ʻa ha tokotaha kehe ʻo fakafou ʻiate au.

Ngaahi tokoua, tau manatuʻi maʻu pē ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻoku tau maʻú ko ha meʻaʻofa toputapu ia ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu mo kinautolu ʻoku tau tokoniʻí, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí. Fakatauange te tau fakaʻapaʻapaʻi mo maluʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai. ʻOfa ke tau ʻi he ngāue maʻu pē ʻa e ʻEikí koeʻuhí kae lava ke ʻi ai ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻi ai ʻa e feinga tau ʻoku fakahoko ki he ngaahi laumālie ʻo e tangatá—ki hota laumālié. ʻOku fakahoko taʻe tūkua ia. ʻOku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate koe, kiate au, mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he feituʻu kotoa pē: “Ko ia, tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí, ʻi he faivelenga kakato.”7

ʻOku ou fakatauange ke tau takitaha maʻu ʻa e loto-toʻa ke fai ʻeni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. 1 Pita 2:9.

2. Gospel Doctrine, 5th ed., (1939), 139–40.

3. T&F 45:32; 87:8; 101:22.

4. ʻI he Conference Report, Oct. 1951, 169.

5. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 498.

6. Luke 18:22.

7. T&F 107:99.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy