The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko e Ngaahi Meʻa ʻOku ou ʻIló

Ko e Ngaahi Meʻa ʻOku ou ʻIló

Palesiteni Gordon B. Hinckley

ʻOku ou fie fai kiate kimoutolu ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngāué ni.

Palesiteni Gordon B. HinckleySiʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku fakafiefia ʻa e faingamālie ke u lea ai kiate kimoutolu he pongipongi ní. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou ngaahi lotu kuo fai maʻakú. ʻOku ou fakamālō lahi kiate kimoutolu. ʻI he taʻu ʻe 49 ʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, kuo laka hake he tuʻo 200 ʻeku lea ʻi he konifelenisi lahí. Ko hoku taʻu 97 ʻeni. ʻOku ou ongoʻi ko e mālō pē ʻeku kei maʻu ʻa e moʻuí.

Ka ʻoku ou fuʻu moʻui lelei ʻaupito neongo e ngaahi talanoa ʻo pehē ʻoku ʻikaí. ʻOku tokanga mai e kau toketā mo e kau neesi poto ke u fai e ngaahi meʻa te u moʻui lelei aí, Mahalo naʻa muʻomuʻa atu hamou niʻihi ʻomoutolu ʻiate au. Neongo ia, ʻi heʻeku fakakaukau ki hoku taʻú, ʻoku ou fie fai ai kiate kimoutolu ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngāué ni.

ʻOku ʻikai te u ʻilo e meʻa kotoa pē, ka ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau. Ko ia ʻoku ou lea atu ai kiate kimoutolu he pongipongí ni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ou ʻiló.

ʻI he taimi ne ului ai e ʻemipola ko Konisitenitainé ʻo hoko ko e Kalisitiané, naʻá ne ʻiloʻi e faikehekehe ʻi he tui ʻa e kau tangata malangá ʻo fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne feinga ke fakangata ʻeni ʻaki haʻane tānaki mai e kau tangata malanga ʻiloa ʻo e ʻaho ko iá ki Nīsei (Nicaea) ʻi he taʻu 325. Naʻe ʻoange ʻa e faingamālie ki he tokotaha kotoa ke ʻomai ʻene ngaahi fakakaukaú. Ne toe ʻāsili ai e fakakikihí. Ko e ʻikai pē ke maʻu ha foʻi fakaʻuhingá pea ʻoatu leva e fokotuʻu ke fetongi ʻaki. Naʻe ʻiloa ʻeni ko e Tui Fakanīsí, pea ʻoku leaʻaki maʻu pē hono ngaahi tefitoʻi faʻungá ʻe he konga lahi taha ʻo e kau Kalisitiane faivelengá.

ʻOku ʻikai mahino ia kiate au. Kiate au ʻoku fakapuputuʻu e tui ko ʻení.

ʻOku ou fakamālō lahi he ʻoku ʻikai ke tau fakafalala kitautolu ʻo e Siasí ni ki ha faʻahinga fakamatala kau ki he natula ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻe faʻu ʻe ha tangata. ʻOku haʻu fakahangatonu pē ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻú mei he meʻa naʻe aʻusia tonu ʻe Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne fefolofolai mo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisi ko e ʻEiki Toetuʻú, ʻi heʻene kei talavoú. Naʻá ne tūʻulutui ʻi Hona ʻaó; naʻá ne fanongo ki Hona leʻó; pea naʻá ne tali ia. Ko e ongo tangata sino mavahevahe kinaua. ʻOku ʻikai ha ofo heʻene talaange ki heʻene faʻeé kuó ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke moʻoni e siasi ne kau ki aí. Ko ia, ko e taha ʻo e ngaahi tokāteline fakalūkufua maʻongoʻonga ʻo e Siasí ni ko ʻetau tui ko ia ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá. Ko ha Tokotaha moʻui, moʻoni, mo fakafoʻituitui Ia. Ko e Pule aoniu Ia ʻo e ʻunivēsí, ka ko ʻetau Tamaí Ia, pea ko ʻEne fānau kitautolu.

ʻOku tau lotu kiate Ia, pea ko e ngaahi lotu ko iá ko e fetalanoaʻaki ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá. ʻOku ou tui fakapapau ʻokú Ne fanongo mai mo tali ʻetau ngaahi lotú. He ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. He kuo lahi fau ʻeku ngaahi lotu kuo tali maí.

Naʻe akonakiʻi ʻe ʻAlamā hono foha ko Hilamaní ʻo pehē: “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhi ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá; pea kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hiki hake koe ʻi he ʻaho fakaʻosí” (ʻAlamā 37:37).

Ko e meʻa maʻongoʻonga hono ua ʻoku ou ʻiloʻi fakapapaú ʻoku makatuʻunga ia ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa e Palōfita ko Siosefá. ʻA ia ʻoku moʻui ʻa Sīsū. Ko e Kalaisi moʻuí Ia. Ko Sihova ia ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Mīsaia ʻo e Fuakava Foʻoú. Ko Ia naʻá Ne fakatupu ʻa e māmaní ʻi he fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí. ʻOku kamata ʻaki pē e ongoongolelei ʻa Sioné ʻa e ngaahi lea fakaofó ni: “Naʻe ʻi he kamataʻangá ʻa e Folofolá, pea naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofolá, pea ko e ʻOtuá ʻa e Folofolá.

“Ko ia ia naʻe ʻi he kamataʻangá mo e ʻOtuá.

“Naʻe ngaohi ʻe ia ʻa e meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pē” (Sione 1:1–3).

Fakatokangaʻi lelei e veesi fakaʻosí, “Naʻe ngaohi ʻe ia ʻa e meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pē.”

Ko Ia ʻa e Tupuʻanga māfimafí. Ko Hono louhiʻi toʻukupú naʻá Ne tohi ʻa e ngaahi fekau ʻi he Moʻungá. Ko Ia naʻá Ne tuku Hono ʻafioʻanga he potu māʻolungá kae hifo ki māmani ʻo ʻaloʻi mai ʻi he māʻulalo tahá. Lolotonga e kiʻi taimi nounou naʻá Ne ngāue ai he māmaní, naʻá Ne fakamoʻui e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, fokotuʻu ʻa e maté, pea valokiʻi e kau tangata tohí mo e kau Fālesí. Ko e tangata haohaoa pē Ia ʻe taha naʻe ʻi he māmaní. Ko e konga kotoa pē ʻeni ʻo e palani ʻa ʻEne Tamaí. Naʻá Ne mamahi lahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, pea tautaʻa ko e taʻataʻa ʻi Heʻene lotu ki Heʻene Tamaí. Ka ko e konga kotoa pē ʻeni ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻonga ne fakahokó. Naʻe puke Ia ʻe he kakai angakoví, pea ʻave Ia ki he ʻao ʻo Pailató, mo e kaila pē ʻa e kakaí ke tāmateʻi Ia. Naʻá Ne fua e kolosí, ʻa e meʻa naʻá Ne pekia aí. Naʻá Ne tuku hake ʻEne moʻuí ʻi Kolokota, mo ʻEne pehē, “ʻE Tamai, [fakamolemoleʻi] ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

Ne nau tuku fakalelei Hono sinó he fonualoto ʻo Siosefa ʻo ʻAlemateá. Kae hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, ʻi he ʻuluaki pongipongi ʻo e Toetuʻú, naʻe ʻikai ha taha ʻi he fonualotó. Naʻe lea ʻa Mele Makitaline kiate Ia, peá Ne folofola kia Mele. Naʻá Ne hā ki Heʻene Kau ʻAposetoló. Naʻá Ne ʻeveʻeva mo ha ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí. Pea ʻoku fakahā mai naʻe mamata kiate Ia mo ha toko 500 kehe (vakai, 1 Kolinitō 15:6).

Naʻá Ne folofola, “Pea ʻoku ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení: te u ʻomi ʻa kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha” (Sione 10:16). Pea naʻá Ne toe hā pē foki kiate kinautolu naʻe ʻi he fonua ko Mahú ʻi he Hemisifia Hihifó. Naʻá Ne akonaki ki he kakai ʻi hení ʻo hangē ko ʻEne fai kiate kinautolu ʻi he Hemisifia Hahaké. ʻOku fakamatalaʻi kotoa ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku hoko ko ha fakamoʻoni hono ua ki he fakaʻotua ʻo hotau ʻEikí.

Te u toe fakaongo atu, naʻá Ne hā mo ʻEne Tamaí ki he tamasiʻi ko Siosefá, pea fakafeʻiloaki ʻe he Tamaí ʻa e ʻAló, ʻo pehē: “Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Ko e meʻa leva hono hoko ʻoku ou ʻilo fakapapaú, peá u fakamoʻoni foki ki aí, ko e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ka ne taʻe ʻoua ia, ʻoku taumuʻa valea ʻa e moʻuí. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻi he faʻunga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOkú ne fakapapauʻi mai naʻa tau moʻui ki muʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolu ki he māmaní. Ko e moʻui matelié ko ha sitepu pē ia ʻe taha ki ha moʻui ʻoku nāunauʻia ange ʻi he kahaʻú. ʻOku hanga ʻe he talaʻofa ʻo e Toetuʻú ʻo fakamolū e mamahi ʻi he hoko ʻa e maté. Kapau naʻe ʻikai ha Toetuʻu, he ʻikai ha Kilisimasi.

ʻOku hoko atu ʻeku leá ki he ngaahi meʻa ʻoku ou ʻilo fakapapau ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻA hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe ko e mafai kuo foaki ki he tangatá ke lea ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku konga ua e lakanga fakataulaʻeikí: ko e lakanga fakataulaʻeiki siʻi angé, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻe toe fakafoki mai ia ʻi he nima ʻo Sione Papitaisó. Ko e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé, ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, naʻe toe fakafoki mai ia ʻi he nima ʻo Pita, Sēmisi mo Sioné.

ʻI hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻe hilifaki ʻe Sione Papitaiso kuo toetuʻú hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo Siosefa Sāmita mo ʻŌlivá peá ne pehē, “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá” (T&F 13:1).

Naʻe lea ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi kuó ne taʻu motuʻá ki he kau talavou ʻo e Siasí ʻo ne pehē: “ʻOku ou fakatō ki homou lotó ʻa e moʻoni ko ʻení, ʻoku ʻikai ha faikehekehe pe ko e Taulaʻeiki ha taha pe ko ha ʻAposetolo ʻo kapau te ne fua totonu hono uiuiʻí. ʻOku maʻu ʻe he Taulaʻeikí ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Kuo teʻeki ai ha taimi heʻeku moʻuí ʻi heʻeku hoko ko e ʻAposetolo, Fitungofulu, pe Kaumātuʻá ne lahi ange ai ʻeku maʻu e maluʻi ʻa e ʻEikí, ka ko e taimi ko ia ne u hoko ai ko ha Taulaʻeikí” (ʻi he Millenial Star, Oct. 5, 1891, 629).

ʻOku ʻoange ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pe Māʻolunga Angé ʻa e mālohi ki he tangatá ke hilifaki hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo e niʻihi kehé ʻo foaki hanau ngaahi tāpuaki. ʻOku nau faingāue kiate kinautolu ʻoku puké. Hangē ko e lea ʻa Sēmisi ʻi he Fuakava Foʻoú: “ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? ke tala ia ki he kaumātuʻa ʻo e siasí; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEikí” (Sēmisi 5:14).

Fakaʻosí, te u lea ki he ngaahi tāpuaki ʻo e fale ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo hoko tupu mei hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei naʻe ʻi ai he kuonga muʻá.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi temipale ko ʻeni kuo tau fokotuʻu ʻo lahi ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni maí, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai maʻu ʻi ha toe feituʻu. Ko e ngaahi meʻa kotoa ʻoku hoko ʻi he ngaahi fale toputapú ni ʻoku ʻi ai ʻene fekauʻaki mo e natula taʻengata ʻo e tangatá. ʻOku silaʻi heni e husepānití mo e uaifí mo ʻena fānaú ko ha fāmili ki he taʻengatá. ʻOku ʻikai ko e mali aí ke toki “fakamāvae kimoua ʻe he maté.” Ko e mali aí ki he taʻe ngata ʻo kapau ʻe moʻui taau e ongo meʻa malí ke na maʻu e tāpuaki ko iá. Ko e meʻa ʻoku fakaofo tahá ko e mafai ko ia ke fakahoko e ngāue fakafofonga ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku fakahoko heni e ngaahi ouau maʻá e kakai pekiá, ʻa ē naʻe ʻikai ke ʻi ai hanau faingamālie ke maʻu ia ʻi heʻenau kei moʻuí.

Ne toki fakahaá ni mai kiate au ha fefine uitou ʻi ʻAitahō Folo. ʻI he taʻu ʻe 15 naʻá ne ngāue fakafofonga ai ʻi he Temipale ʻAitahō Folo ʻAitahoó ki ha ʻenitaumeni ʻo ha kakai ʻe toko 20,000. Naʻá ne fakakakato ʻene ʻenitaumeni hono 20,000 ʻi he ʻaho Falaité pea foki leva he ʻaho Tokonakí ke ʻave mo ha ʻenitaumeni kehe ʻe nima. Naʻá ne siʻi mālōlō he uike hono hokó.

Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe fakahoko ʻe he kiʻi fineʻeiki ko ʻeni ʻe toko tahá. Naʻá ne ngāue fakafofonga maʻá ha kakai tokolahi tatau pē mo kinautolu ʻoku nau lōnuku he Senitā Konifelenisi ko ʻení he pongipongi ní. Fakakaukau atu ki hano talitali fiefia ia ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

Pea ko ʻeku fakamoʻoní ia, siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fakahoko atu kiate kimoutolú.

ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu taki taha, siʻi Kāingalotu faivelenga. Fakatauange ke ʻi homou ngaahi ʻapí ʻa e melinó mo e ʻofá, pea mo e tuí mo e lotú ke nau tataki kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou fai, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy