The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko e Pōpoaki ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Pōpoaki ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻEletā L. Tom Perry
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku tau fakahā ki māmani kuo toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻEletā L. Tom PerryʻI ha taha ʻo e ngaahi konifelenisi fakasiteiki ne vahe ke u tokangaʻi ʻi he Teleʻa Sōlekí, ne u fakaafeʻi ai ha talavou ko e palesiteni ʻo ha kōlomu ʻo e kau tīkoní ke ma lea ʻo kau ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne u fie maʻu ke mahino kiate ia naʻá ne maʻu ha tuʻunga makehe ʻaupito ʻa ia ʻoku kau ai hono maʻu ʻo e ngaahi kī ke ne tokangaʻi ha kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ma lea ʻo kau ki hono kāfakafa ʻo e fatongia ke maʻu e ngaahi kií mo ʻene makehe ʻete kau ki ha kōlomú. ʻI he fakaʻosi ʻo ʻema leá, ne u fehuʻi ange pe naʻe toko fiha ʻene kōlomú. Naʻá ne talamai ko e toko 14.

Ne u fehuʻi ange leva: “Ko e toko fiha ʻoku mālohí?”

Ko ʻene talí: “12.”

Ne u fehuʻi ange: “Ka ʻoku hā e toko ua ko eé?”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku fie maʻu ke u ngāue kiate kinaua ke na mālohi heʻemau kōlomú.”

Ne u fehuʻi ange pe ko e hā hono fuoloá. Naʻá ne pehē mahalo ko ha māhina ʻe tolu. Naʻá ku fakalotolahiʻi ia ʻi heʻene feinga ko ʻení.

Hili ha māhina ʻe tolu mei ai, ofi pē ki he ʻaho ne ma lea aí, kuó u maʻu haʻane tohi ʻo talamai kuo mālohi kotoa e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú. Naʻá ne talamai ʻene fakamaheni kiate kinauá, pea ʻoku haʻu ʻeni e toko taha ki he ngaahi fakataha ʻa e kōlomu ʻo e kau tīkoní, pea fakanofo e toko tahá ko e akonaki ʻe he pīsopé. Ne u fiefia lahi ʻi heʻene tohí. Ko ha sīpinga lelei moʻoni ia ʻo ha taha ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí mo ngāueʻaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ha ngāue kuo tuku ʻe he ʻEikí ke ne fakahoko. Ne u fakatumutumu he founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke tokangaʻi ʻaki ʻEne ngāué ʻi he māmaní ʻo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku fakahoko ʻe he talavou teʻeki taʻu 14, ko ʻení ha ako mahuʻinga ʻe teuteuʻi ai ia ki haʻane ngāue ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻE lava nai ke mou sioloto atu ki ha hokohoko ʻene ngāue ko ʻení he taʻu ʻe nima pe ono he kahaʻú, ʻoku ʻi hono sutí ha pine hingoa ʻo fakahā ai ʻokú ne foaki ha taʻu ʻe ua ʻo ʻene moʻuí ko ha faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

ʻIkai ngata pē he meʻa ʻoku aʻusia ʻe he talavoú ni ʻi heʻene fakaʻaongaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ka kuo pau ke mahino kiate ia e pōpoaki ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí—ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku malangaʻi ʻe he kau faifekau ʻe toko laumano ki māmani he ʻaho ní. Ko e pōpoakí, kuo toe fakafoki mai e ongoongoleleí ʻi hotau kuongá ni, ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ke fai tāpuekina ai ʻa e kakai kotoa pē ʻe fanongo ki ai pea talangofuá.

Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí

Naʻe kamata e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ʻi ha meʻa-hā-mai makehe ki ha talavou ne teʻeki taʻu 15, ʻa ia ne ʻalu ki he vao ʻakaú ʻo lotu ke maʻu ha tali ki he ngaahi fehuʻi naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e tui fakalotú. Ko hono fakamatalaʻi ʻeni ʻe Siosefa Sāmita ʻa e meʻa-hā-mai nāunauʻia naʻá ne mamata ki aí:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“. . . ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē: Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia, 1:16–17).

Naʻe fakahā mai ʻe he meʻa-hā-maí ni kiate kitautolu ko e ongo tangata mavahevahe ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí, mo Sīsū Kalaisi, ko Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOkú na takitaha maʻu ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui kuo nāunauʻia mo haohaoa, ʻo fakamahinoʻi ai ʻa e maʻuhala kau ki he ʻOtuá kuo lau senituli hono maʻu ʻakí. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono hiki ʻe Siosefa Sāmita e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻo ne pehē ai ʻi hono ʻuluakí pē: “ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní.” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1).

Ko e Tohi ʻa Molomoná

Koeʻuhí naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e veiveiua, taʻe tui, mo e maʻuhala ʻe hoko mai hili ha fakamatala ʻa e Palōfitá ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, naʻá Ne ʻomai ai e Tohi ʻa Molomoná, Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe taha ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e tohi folofola māʻoniʻoní toputapu ʻeni ʻoku ō fakataha ia mo e Tohi Tapú, pea ʻoku ʻi ai ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei taʻe ngata ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne ʻomi foki ha fakamoʻoni pau ki māmani ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatala ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kau ki hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo peheni:

“Ne fai [ʻe he ʻOtuá] kia [Siosefa Sāmita] ʻa e ngaahi fekau ʻa ia naʻá ne ueʻi fakalaumālie hake ia;

“Pea foaki kiate ia ʻa e mālohi mei ʻolunga, ʻi he ngaahi founga naʻe teuteuʻi mei muʻa, ke liliu ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná;

“ʻA ia ʻoku ʻi ai ha lekooti ʻo ha kakai kuo tō ki lalo, mo hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he kau Senitailé mo e kau Siú foki;

“ʻA ia naʻe foaki mai ʻi he ueʻi fakalaumālie, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ia ki ha niʻihi ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea fakahā ia ki he māmaní ʻe kinautolu—

“ʻO fakamoʻoniʻi ki he māmaní ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní, pea ʻoku ueʻi hake ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tangata mo ui ʻa kinautolu ki heʻene ngāue toputapu ʻi he kuonga mo e toʻu tangata ko ʻení, ʻo hangē pē ko e ngaahi toʻu tangata ʻi muʻá” (T&F 20:7–11).

Ko e mana ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻokú ne toe ʻomi foki ha fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo hono tupuʻangá. ʻI he aʻu hake ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni ʻi Penisilivēnia ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli 1829, ke hoko ko ha tangata tohi maʻá e Palōfitá, ko ha ngaahi peesi siʻi pē ne ʻosi liliu ʻi he fakamatala fakamuimuí. Ne nofo hifo ʻa Siosefa mo ʻŌliva he poó kakato ʻo talanoa ki he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he Palōfitá. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, ko hono 7 ʻo ʻEpelelí, naʻe kamata ʻena ngāue ki he liliú. Naʻe vave ʻaupito e liliu ʻa Siosefá he māhina ʻe tolu hono hokó—ko ha peesi ʻe 500 nai ʻi he ʻaho e 60.

Naʻe hiki ʻe ʻŌliva ha fakamatala ki he meʻa fakaofo ko ʻeni ne hokó: “He ʻikai teitei ngalo e ngaahi ʻaho ko ʻení—ʻeku tangutu ʻo fanongo ki ha leʻo ʻokú ne lea mai ʻaki ha ngaahi foʻi lea ʻi hano ueʻi fakalangi ia, pea naʻe ʻalu hake ai ha fakafetaʻi lahi ʻi hoku lotó! Ne hokohoko atu ʻeku hiki e meʻa naʻá ne leaʻaki ʻi heʻene liliu mei he ʻUlimí mo e Tumemí mei he ʻaho ki he ʻaho, ʻo ʻikai toe fakahohaʻasi au, . . . ʻa e hisitōlia, pe lekooti, naʻe ui ‘Ko e Tohi ʻa Molomoná’” (Messenger and Advocate, Oct 1834, 14; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71, fakamatalá).

Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻI he hokohoko atu e liliu ʻa Siosefa mo ʻŌlivá, naʻá na fiefia ʻi he ngaahi tokāteline naʻe ʻi he tohí ni. Naʻá na tokanga makehe ki he tokāteline ʻo e papitaisó ʻo hangē ko hono akonaki ʻaki ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he kakai ʻo e Hemisifia Hihifó. Naʻe fakahā mahino ki hona ʻatamaí ʻa hono mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo e papitaisó. Naʻá na fakapapauʻi kuo pau ke na kole ki he ʻEikí ʻi he lotu lahi ke na ʻiloʻi e founga ʻe lava ke na maʻu ai ʻa e tāpuaki ko hano papitaiso kinaua.

ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻá na ō ai ʻo lotu ʻi he vao ʻakau ofi ki he Vaitafe Sesikuehaná. ʻOku fakamatala ʻa ʻŌliva ki he meʻa naʻe hoko atu aí: “Fakafokifā, naʻe folofola ʻaki ʻe he Huhuʻí ʻa e fiemālie kiate kimaua, ʻo hangē ko haʻane haʻu mei loto ʻitānití, lolotonga ko iá kuo fakaava hake ʻa e langí pea hifo mai e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kuo fakakofuʻaki ʻa e nāunau, ʻo ne ʻomai ʻa e pōpoaki ne ma tatali ki aí, mo e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá!—Hono ʻikai fakafiefia! hono ʻikai fakaofo! He lolotonga ʻoku faingataʻaʻia mo puputuʻu ʻa e māmaní—lolotonga ʻoku fekumi ʻa e laumiliona ki he moʻoní mo e ʻikai ke nau ʻilo iá, pea lolotonga ʻoku falala ʻa e tangata kotoa pē ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai paú, naʻe mamata ʻa homa matá—pea fanongo ʻa homa telingá” (Messenger and Advocate, Oct 1834, 15; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71, fakamatalá).

Naʻe talamai ʻe he ʻāngeló ko Sione ia, ko e Sione Papitaiso tatau pē ʻoku ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo Siosefa mo ʻŌlivá mo ne pehē:

“ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá; pea ʻe ʻikai pē toe ʻave ʻeni mei he māmaní ʻo aʻu ki hano toe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni.

“Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ke kau ʻa e mālohi ke hilifakinima ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ni, ka ʻe foaki mai ia kiate kimaua ʻamui; peá ne fekau kiate kimaua ke ma ō ʻo papitaiso, peá ne fai ʻa e ngaahi fakahinohino kiate kimaua ke u papitaiso ʻa ʻŌliva Kautele, pea hili ia pea ke ne papitaiso au.

“Ko ia naʻá ma ō ai peá ma papitaiso. Naʻá ku ʻuluaki papitaiso ia, pea hili ia naʻá ne papitaiso au—hili iá naʻá ku hilifaki hoku nimá ki hono ʻulú ʻo fakanofo ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea hili iá naʻá ne hilifaki hono nimá kiate au pea fakanofo au ki he Lakanga Fakataulaʻeiki pē ko iá—he naʻe pehē ʻa e anga ʻo e fekau kiate kimauá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:69–71).

Hili ha taimi nounou mei ai ne hā mai e kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné ʻo hilifaki honau ngaahi nimá ki he ʻulu ʻo e ongo tamaioʻeikí ni pea foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

Kuo toe ʻi māmani ʻeni ʻa e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko ia ne fekau ai kia Siosefa ke ne fokotuʻu ʻa e Siasí. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830 ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, ʻi Niu ʻIoke, naʻe lototaha ai ha kau tangata ʻe toko ono kuo ʻosi papitaiso, ke fokotuʻu totonu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe maʻu ha fakahā ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení:

“Vakai, ʻe tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu; pea ʻe ui koe ʻi ai ko ha tangata kikite, ko ha tangata liliu lea, ko ha palōfita, ko ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha kaumātuʻa ʻo e Siasí ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻaloʻofa ʻa homou ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,

“Kuo ueʻi hake koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻai hono tuʻungá, pea ke langa hake ia ki he tui fungani toputapu tahá.

“ʻA ia ko e siasi naʻe langa mo fokotuʻu ʻi hono taha afe valungeau tolungofulu ʻo e taʻu ʻo homou ʻEikí, ʻi hono fā ʻo e māhiná, pea ʻi hono ono ʻo e ʻaho ʻo e māhina ʻoku ui ko ʻEpelelí.

“Ko ia, ko e lea ki he siasí, ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé, ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (T&F 21:1–5).

Ko ia ne toe ʻi he māmaní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke faitāpuekina e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ni ʻo fakatatau ki he palani kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga muʻá.

Naʻe tala ʻe Paula ʻi he Tohi Tapú he tohi ʻa ʻEfesoó:

“Naʻá ne foaki ʻa e niʻihi, ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi, ko e kau palōfita; mo e niʻihi, ko e kau ʻevangeliō; mo e niʻihi, ko e kau faifekau mo e kau akonaki;

“Ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí:

“Koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei fakatamaiki, ʻo felīlīaki, mo feʻaveaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē, ʻi he poto kākā o e tangatá, mo e poto ʻi he fiemuʻá, ʻa ia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi;

“Kae lea ʻaki ʻa e moʻoní ʻi he ʻofa, pea tupu hake ʻiate ia, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻulú, ʻi he meʻa kotoa pē” (ʻEfesō 4:11–15).

Kuo meʻa ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí: “Pea hili ha ʻaʻeva ʻi he māmaní ha ngaahi toʻu tangata lahi, pea ko e tokolahi fau ʻo kinautolu ne nau moʻui ʻi he fetauʻakí, tāufehiʻá, fakapoʻulí mo e koví—ne toki hopo hake ai ʻa e ʻaho foʻou ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe kamata ʻa e ongoongolelei nāunauʻia ko ʻení ʻaki ʻa e hāʻele mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he talavou ko Siosefá. Naʻe mafoa mai ʻa e ata ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ki he māmaní. Naʻe fakafoki mai ai ʻa e leleí, mo e fakaʻofoʻofá, mo e meʻa fakalangi kotoa ʻo e ngaahi kuonga ʻi muʻá, ʻi he faʻahitaʻu fakaofo taha ko ʻení” (“Ko e Mafoa Mai e Ata ʻo ha ʻAho Ngingila Ange,” Liahona, Mē 2004, 81).

ʻOku makehe moʻoni ʻetau pōpoakí. ʻOku tau fakahā ki māmani kuo toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau loto-toʻa ʻi hono fakahā kuo toe fakafoki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakataha mo e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmani pea ʻi he langí. ʻOku lava ʻeni ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fie maʻu kae lava ha taha ʻo hū ki he moʻui taʻengatá fakataha mo Ia, ʻaki ʻa e mafaí, ʻe kinautolu ʻoku nau moʻui taau ke ngāueʻaki ʻa e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. ʻOku tau fakahā ki māmani ko e ʻaho ʻeni naʻe lau ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi Tapú ko e ngaahi ʻaho ki mui ní. Ko e kuonga fakaʻosi ia ki muʻa pea hāʻele ʻangaua mai ʻa Sīsū Kalaisi ke pule mo nofo-tuʻi ʻi he māmaní.

‘Oku mau fakaafeʻi e taha kotoa pē ke fanongo kiate kitautolu ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Peá ke toki fakafehoanaki leva ʻa e pōpoaki nāunauʻiá ni mo e ngaahi meʻa kehe kuo mou fanongoa mei he niʻihi kehé, peá ke toki fakapapauʻi ai pe ko e fē ʻa e meʻa ʻoku haʻu mei he ʻOtuá, mo ia ʻoku haʻu mei he tangatá.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí kuo toe fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻI he huafa ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalasí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy