ʻEletā Henry B. Eyring
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Te tau fie maʻu kotoa pē ʻa ʻEne tokoní ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakatuʻutāmaki ʻo hono fakatoloi ʻo e meʻa kuo pau ke tau fai heni he taimí ni ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.
ʻOku ‘i ai ha fakatuʻutāmaki ʻi he kupuʻi lea “ʻe ʻi ai pē ha ʻahó,” he ʻoku ʻuhinga iá, “ʻoku ʻikai ko e ʻahó ni.” “ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u fakatomala ai.” “ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u fakamolemoleʻi ai ia.” “ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u lea ai ki haku kaumeʻa ʻo fekauʻaki mo e Siasí.” “ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u kamata totongi ai ʻeku vahehongofulú.” “ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u toe foki ai ki he temipalé.” “ʻE ʻi ai pē ha ʻaho. . . .”
ʻOku ʻosi fakamahino mai ʻe he folofolá ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e fakatoloí. He te tau toki ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai toe ʻi ai hatau taimi. ʻE fie maʻu ʻe he ʻOtua naʻá Ne foaki mai e ʻaho taki taha, ke tau fai ha fakamatala. Te tau tangi pea te Ne tutulu, ʻo kapau naʻa tau fakataumuʻa ke fakatomala mo tauhi kiate Ia ʻi he ʻapongipongí ka naʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ia pe mohe misi atu ki he ʻaneafí ʻa ia kuo fakalaka ki ai e faingamālie ke tau ngāué. “Ko e ʻaho ní,” ko ha meʻaʻofa pelepelengesi ia mei he ʻOtuá. ʻE lava ʻe he fakakaukau ko ia “ʻE ʻi ai ha ʻaho te ú,” ke ne kaihaʻasi e ngaahi faingamālie ʻo e taimí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá.
ʻOku ʻi ai ha fakatokanga mo ha naʻinaʻi mamalu naʻe hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná:
“Pea ko ʻeni, hangē ko ʻeku pehē kiate kimoutolu ʻi muʻa, ko e meʻa ʻi hoʻomou maʻu ha ngaahi fakamoʻoni lahi pehē, ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou toloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá ʻo aʻu ki he ngataʻangá; he ka hili ange ʻa e ʻaho ʻo e moʻuí ni, ʻa ia kuo tuku mai kiate kitautolu ke teuteu ki he taʻengatá, vakai, kapau ʻoku ʻikai te tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi ʻaho ʻi he moʻui ní, ʻe toki hoko mai ʻa e pō ʻo e fakapoʻuli, ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fai ai ha ngāue.
“ʻE ʻikai te mou lava ke pehē, ʻo ka ʻomi ʻa kimoutolu ki he taimi fakamanavahē ko iá, te u fakatomala, pea te u tafoki ki hoku ʻOtuá. ʻIkai, ʻe ʻikai te mou lava ke leaʻaki ʻeni; he ko e laumālie pē ko ia ʻokú ne puleʻi homou sinó ʻi he taimi ʻoku mou fononga atu ai mei he moʻui ní, ʻe maʻu ha mālohi ke puleʻi homou sinó ʻe he laumālie pē ko iá ʻi he maama taʻengata ko iá.”1
Pea fakatokanga mai leva ʻa ʻAmuleki ʻe hanga ʻe hono fakatoloi hoʻomou fakatomalá mo e tokoní, ʻo fakatupu ha mavahe ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate kimoutolu.
Ka ʻokú ne ʻomi e ʻamanaki lelei ko ʻení fakataha mo e fakatokanga ko iá:
“Pea ʻoku ou ʻilo ʻeni, koeʻuhí kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai te ne ʻafio ʻi ha ngaahi temipale taʻe-māʻoniʻoni; ka ʻokú ne ʻafio pē ʻi he loto ʻo e kau māʻoniʻoní; ʻio, pea kuó ne folofola foki, ʻe nofo hifo ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi hono puleʻangá, ʻo ʻikai ha toe hū ki tuʻa; ka ʻe fakahinehinaʻi honau ngaahi kofú ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí.”2
ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e kau tamaioʻeiki poto ʻa e ʻOtuá ne nau mahuʻingaʻia he kuonga ne nau ʻi aí pea nau fili ke fai ʻa e meʻa ʻe hoko ai ʻa e fakahaohaoá. Naʻe kau ai ʻa Sōsiua. Naʻá ne pehē, “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; . . . ka ko au mo hoku falé te mau tauhi [ki he ʻEikí].”3
ʻOku hanga ʻe he tauhi kiate Iá ʻo fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne nofoʻia kitautolu. Pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamaʻa ʻa e angahalá.
Naʻe aʻu pē ki he Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe haohaoa ʻo ʻikai Haʻane angahalá, ʻa ʻEne tā ha sīpinga ʻo e fie maʻu ke ʻoua ʻe fakatoloí. Naʻá Ne folofola:
“ʻOku totonu ke u fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo ia naʻá ne fekau aú, lolotonga ʻene kei ʻahó: ʻoku haʻu ʻa e pō, ʻoku ʻikai faʻa ngāue ai ha toko taha.
“ʻI heʻeku kei ʻi māmaní, ko e maama au ʻo māmaní.”4
Ko Ia ʻa e Fakamoʻui kuo toe tuʻú, pea ko Ia ʻa e maama ʻo e māmaní ʻi he ʻahó ni pea taʻengata. Ko Ia ʻokú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau haʻu kiate Ia ʻo tauhi leva kiate Ia pea ʻikai toe fakatoloi. Ko ʻeni ʻa e fakalotolahi ʻokú Ne fai mai kiate kitauá: “ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate aú; pea ʻe maʻu au ʻe kinautolu ʻoku kumi tōtōaki kiate aú.”5
ʻOku moʻoni ʻaupito ʻeni he ʻaho taki taha ʻo hangē ko e moʻuí. ʻE lava ʻe he lotu pongipongí mo e fekumi ʻi he folofolá ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke tau fai maʻá e ʻEikí, ʻo tofa hotau hala ki he ʻahó. ʻE lava ke tau ʻiloʻi ʻi he kotoa e ngaahi ngāue ke tau fili mei aí, ʻa e ngāue ʻoku mahuʻinga taha ki he ʻOtuá pea mo kitautolú. Kuó u ʻilo ʻoku tali maʻu pē ʻa e lotu peheé ʻo kapau ʻoku tau kole mo fakalaulauloto ʻi he loto fakavaivai ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí, pea tau mateuteu ke ngāue leva ʻo ʻikai toe fakatoloi ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue fakatōkilalo tahá.
ʻI ha ngaahi ʻaho lahi he ʻikai ke faingofua ʻa hono fai ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku ʻikai totonu ke pehē. Ko e taumuʻa ʻo e fakatupu ʻa e ʻOtuá ke tuku mai ke tau fakamoʻoniʻi kitautolu. Naʻe fakamatalaʻi mai e palaní kiate kitautolu ʻi he maama fakalaumālié ki muʻa pea fāʻeleʻi kitautolú. Naʻa tau lototoʻa feʻunga ai ke tau maʻu ʻa e faingamālie ke fili heni ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí ko e teuteu ki he moʻui taʻengatá, ʻa e meʻaʻofa fungani taha ʻi he kotoa e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻa tau fiefia ke ʻiloʻi ko e siví ʻa e talangofua faivelengá, neongo he ʻikai faingofua: “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”6
Neongo ʻetau ʻiloʻi ʻe faingataʻa ʻa e siví, ka naʻa tau ongoʻi fiefia he naʻa tau maʻu ha loto falala te tau lavaʻi ia. Naʻa tau maʻu e loto falala ko iá mei heʻetau ʻiloʻi ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ʻo hoko ko hotau Fakamoʻuí. Te Ne ikunaʻi ʻa e maté. Te Ne ʻai ke faingofua hano fakamaʻa ʻetau ngaahi angahalá, ʻaki ʻetau taau ke maʻu e ngaahi ola ʻo ʻEne Fakaleleí.
Naʻa tau ʻiloʻi foki ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo fekauʻaki mo e meʻa ke tau fai ke maʻu ai ʻa e fakahaohaoaʻi ʻoku tau fie maʻú. Ko e meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ki he fakamaʻa pe fakahaohaoa ko iá . . . ʻa e papitaiso ʻi he mafaí, maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinima ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻí, manatu kiate Ia mo tauhi maʻu pē ʻa Hono Laumālié pea mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú . . . ʻe malava kotoa ke nau fakavaivaiʻi moʻoni kitautolu. He ʻikai fie maʻu ki ai ha taha poto mataotao ia, pe ko ha koloaʻia pe moʻui fuoloa. Pea naʻa tau ʻiloʻi ʻe tākiekina kitautolu ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia mo Ne maʻu ʻa e mālohi ke tokoniʻi kitautolu he taimi ʻe faingataʻa ai e siví pea lahi ange mo e ʻahiʻahi ke tau fakatoloí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita maʻongoʻonga ko ʻAlamaá ʻa e founga naʻe maʻu ʻaki ʻe Kalaisi ʻa e ivi ko iá:
“Pea te ne hāʻele atu ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.
“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”7
Te tau fie maʻu kotoa pē ʻa ʻEne tokoní ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakatuʻutāmaki ʻo hono fakatoloi ʻo e meʻa kuo pau ke tau fai heni he taimí ni ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. ʻE hoko mai ki ha toko lahi ʻo kitautolu, ʻa e fakatauvele ke fakatoloí mei ha faʻahinga ongo ʻe taha pē ua. ʻOkú na fehangahangai moʻoni: ko e taha ke fiemālie pē he meʻa kuo tau faí; pea ko e tahá ke lōmekina kitautolu ʻe he ongoʻi ʻoku fie maʻu ke tau ngāue ʻo lahi ange.
ʻOku fakatuʻutāmaki kiate kitautolu kotoa pē ʻa e meʻa ko e fakafiefiemālie. ʻE lava ke hoko ia ki he toʻu tupu ʻoku teʻeki ai matuʻotuʻá, ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻoku kei toe lahi e taimi he kahaʻú ke fai ai e ngaahi meʻa fakalaumālié. Mahalo te nau ongoʻi kuo feʻunga e meʻa kuo nau faí, ʻi he kiʻi vahaʻa taimi nounou kuo nau moʻui aí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he meʻa kuó u fouá, ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai e ʻEikí ki he toʻu tupu peheé ke ne ʻiloʻi ʻokú ne ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻE lava ke ne tokoni atu ke mou ʻiloʻi ʻe tākiekina honau kahaʻu taʻengatá ʻe he meʻa ʻoku nau mamata atu ʻoku mou fai pe ʻikai faí. ʻE lava ʻe hoʻo fakamālō ange koeʻuhí ko ʻenau tākiekina koe ke ke fai leleí, ke ne langaki hake kinautolu. ʻI he taimi ʻokú ke kole ai ki he ʻOtuá, te Ne lava ʻo fakahā atu ʻa e ngaahi faingamālie ke hiki hake ʻa e niʻihi kehé kiate Ia, ʻa ia kuó ne ʻoatu ke mou feohi talu mei hoʻo kei valevalé.
ʻE lava ʻe he fakafiefiemālié ke ne uesia ʻa e tokotaha mohu taukei tahá. Ko e lelei mo e lōloa ange ko ia hoʻo ngāué, ko e lahi ange ia e faingamālie ke fakahū atu ai ʻe he ʻahiʻahí e foʻi loi ko ʻení ki ho ʻatamaí: “Kuo taimi ke ke mālōlō ā.” Mahalo pē ko e tuʻo ua ʻeni hoʻo palesiteni Palaimeli ʻi homou kiʻi koló. Pe, kuo fuoloa hoʻo ngāue mālohi ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú pea lahi mo ha feilaulau kuó ke fai. Pe, mahalo ko e paionia koe ʻo e Siasí he feituʻu ʻokú ke nofo aí. Mahalo ʻe hoko atu e fakakaukau, “Ko e hā ʻoku ʻikai tuku ai e ngāue tokoní ke fai ʻe he kakai foʻoú. Kuó u fai hoku fatongiá.” Ko e ʻahiʻahi ʻe hoko atú, ko hano ʻai ke ke tui ʻe ʻi ai pē ha ʻaho te ke toe foki mai ʻo tokoni.
ʻE lava ke tokoni atu e ʻEikí ke ke sio ki he fakatuʻutāmaki ʻo e mālōloó koeʻuhí pē he ʻokú ke ongoʻi kuo feʻunga hoʻo ngāué. Naʻá ne tokoniʻi au ke u fetalanoaʻaki mo ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki toulekeleká. Naʻá ne sino siʻisiʻi mo vaivai koeʻuhí ko e ngaahi taʻu lahi naʻá ne ngāue faivelenga aí pea pehē ki heʻene mahamahakí. Naʻe ʻikai toe tuku ʻe he kau toketaá ke toe mavahe mei hono ʻapí. Naʻá ne kole mai ke u fakamatala ki haʻaku folau naʻe fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ki ha ngaahi puleʻanga lahi mo kau ki ha ngaahi fakataha lahi pea mo ha ngaahi fakaʻekeʻeke fakatāutaha, ʻo tokoni ki he niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Naʻá ku talaange kiate ia e loto houngaʻia ʻoku maʻu ʻe he kakaí koeʻuhí ko ia pea mo e ngaahi taʻu lahi kuó ne ngāue aí. Naʻá ne ʻeke mai pe ʻe vavé ni haʻaku toe folau. Ne u fakamatala ange ʻo kau ki ha folau lōloa ʻoku ou teu fakahoko. Naʻá ne fakaʻohovaleʻi au mo ne ʻomi ʻa e faitoʻo ki he fakafiefiemālié, pea ʻoku ou fakatauange pē ʻe tolonga ia, peá ne ala mai ʻo
puke atu hoku nima mo pehē mai: “ʻAve muʻa au ke ta ō.”
‘Oku faingataʻa ke ʻiloʻi e taimi kuo feʻunga ai e meʻa ʻoku tau fai ke liliu ʻe he Fakaleleí hotau natulá ka tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Pea ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e ngaahi ʻaho ʻe fiha te tau fakahoko ai ha tokoni kae toki hoko mai ʻa e fuʻu liliu ko iá. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻe feʻunga pē ʻa e ngaahi ʻaho te tau maʻú ʻo kapau he ʻikai ke tau fakamoleki noaʻia kinautolu. Ko e ongoongo fakafiefiá ʻeni:
“Pea naʻe fakalōloaʻi ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e fānau ʻa e tangatá, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke nau lava ʻo fakatomala lolotonga ʻenau moʻui ʻi he kakanó; ko ia, naʻe hoko ʻa ʻenau moʻuí ko ha taimi ʻo e siviʻi, pea naʻe fakalōloaʻi ʻa ʻenau moʻuí koeʻuhí ke nau maʻu ai ha faingamālie ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekau naʻe foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá.”8
ʻE lava ke tokoni e fakafiemālie ko ia mei he ʻEikí, kiate kitautolu ko ia ʻoku ongoʻi lōmekiná. Te ke lava ʻo kole ki he ʻOtua ʻofá lolotonga e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá, ʻi hoʻo maʻu pē ʻa e mālohi ke lotú: “Kātaki ʻo tuku muʻa ke u ngāue he ʻahó ni. ʻOku tatau ai pē kiate au neongo e siʻisiʻi e ngaahi meʻa te u ala fakahokó. Tuku muʻa ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa te u lava ʻo fakahokó. Te u talangofua he ʻahó ni. ʻOku ou ʻiloʻi te u lava, ʻi he tokoni ʻa e ʻAfioná.”
Mahalo ʻe fakaafeʻi fakalongolongo koe ke ke fai ha kiʻi meʻa maʻamaʻa ʻo hangē ko hano fakamolemoleʻi ha taha kuó ne fakaʻitaʻi koe. ʻE lava ke ke fai ia mei he mohenga ʻo e mamahí. ʻE lava ke ke ʻalu ʻo tokoniʻi ha taha ʻoku fiekaia. Mahalo te ke ongoʻi lōmekina ʻi ha tōtuʻa hoʻo masivá pea mo e ngaahi ngāue ʻo e ʻahó. Ka ʻo kapau te ke fili ke ʻoua naʻa ke toe tatali kae ʻoua kuó ke maʻu ha ivi mo ha paʻanga lahi ange, pea kapau te ke lotua e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ʻalú, te ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí mo e founga ke tokoniʻi ʻaki ha taha ʻoku masiva ange ʻiate koe. Mahalo te ke ʻiloʻi ʻi hoʻo aʻu ki aí naʻa nau lotua mo fakatuʻamelie mai foki ʻe ʻalu ange ha taha hangē ko koé, ʻi he huafa ʻo e ʻEikí.
Ko kinautolu ko ia ʻoku lotofoʻi ʻi he tūkunga ʻoku nau ʻi aí, pea ʻahiʻahiʻi kinautolu ke nau ongoʻi he ʻikai ke nau lava ʻo tauhi ki he ʻEikí he ʻaho ní, ʻoku ou fai atu ha palōmesi ʻe ua. Neongo e hā faingataʻa ʻa e ʻaho ní, ka ʻe toe lelei ange ʻi he ʻapongipongí ʻo kapau te ke fili ke tauhi ki he ʻEikí he ʻahó ni ʻaki ho lotó kotoa. Mahalo pē he ʻikai fakaleleiʻi leva e tūkunga ʻokú ke ʻi aí ʻi he ngaahi founga ko ia ʻokú ke loto ki aí. Ka ʻe ʻoatu kiate koe ha ivi foʻou ke ke fuesia ʻaki hoʻo kavengá pea ʻi he lototoʻa foʻou, he taimi ʻe fuʻu mafatukituki ange ai hoʻo kavengá pea ʻe fua leva ʻe he ʻEiki ʻokú ke tauhi ki aí, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo fuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e foungá. Kuo fuoloa ʻEne mateuteu mai. Naʻá Ne mamahi koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá mo ho ngaahi mamahí he taimi naʻá Ne ʻi he kakanó ai, ke Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ʻaki koe he taimi ní.
Ko e palōmesi ʻe taha ʻoku ou fai atú, ko e taimi te ke fili ai ke tauhi kiate Ia he ʻaho ní, te ke ongoʻi ʻEne ʻofá peá ke toe ʻofa kiate Ia ʻo lahi ange. Mahalo ʻoku mou manatuʻi e potu folofolá:
“ʻOku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ou fakaʻamu ke mou manatu ke tauhi maʻu ʻa e huafá ʻo tohi maʻu ai pē ʻi homou lotó . . . ke mou fanongo pea ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolú, kae ʻumaʻā foki mo e huafa ʻa ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolú.
“He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki ʻoku ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?”9
Te ke toe ʻiloʻi lelei ange Ia ʻo ka ke ka tauhi kiate Ia he ʻahó ni. Te ke ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá mo ʻEne loto houngaʻiá. He ʻikai ke ke loto ke fakatoloi hoʻo maʻu ʻa e tāpuaki ko iá. Pea ʻe hanga ʻe hoʻo ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá ʻo toe fakafoki koe ki heʻene ngāué, peá Ne toʻo atu ʻa e fakafiefiemālié mo e lotofoʻí fakatouʻosi.
ʻI hoʻo tauhi kiate Iá, te ke toe ʻiloʻi lelei ange ai e leʻo ʻe ui ʻaki kimoutolú. ʻI hoʻo ʻalu ke ke mohe he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻe toe foki atu ki hoʻo manatú e fakalea ko ʻení: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuó ke fai totonu ʻi he meʻa siʻí.”10 ʻOku ou lotua ke tau maʻu ʻa e aofangatuku ko iá ʻi he ʻahó ni, ʻi he ʻaho kotoa pē pea ʻi heʻetau moʻuí foki.
ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tali ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻuí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní pea ʻe lava ke tau fili ke tau ongoʻi ʻa e fiefia mo e nonga ʻi Heʻene ngāué ʻi he ʻahó ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. ʻAlamā 34:33–34.
2. ʻAlamā 34:36.
3. Sosiua 24:15.
4. Sione 9:4–5.
5. Lea Fakatātā 8:17.
6. ʻĒpalahame 3:25.
7. ʻAlamā 7:11–12.
8. 2 Nīfai 2:21.
9. Mōsaia 5:12–13.
10. Mātiu 25:21; vakai foki ki he veesi 23.