Charles W. Dahlquist, II
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Talavoú
Kapau te ke nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, he ʻikai lava ʻa e filí ke haʻu ki ai ʻo fakataueleʻi koe.
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi heʻetau moʻui ʻi ha ʻaho ʻoku ʻi māmani ai ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita pea ʻomi ai ha ngaahi fakahā mo ha fakahinohino kiate kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko Palesiteni Hingikelií ko e palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá—ʻo hangē pē ko Mōsese, ʻĒpalahame mo e toenga ʻo e kau palōfitá, talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻene faleʻi he pongipongi ní pea mo e faingamālie te tau maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisí ke toe fanongo kiate iá.
ʻOku ou lea atu he ʻahó ni ʻo fakatautautefito ki he kau talavou mo e kau finemui ʻo e Siasí, pea pehē ki he mātuʻá mo e kau taki ʻo e toʻu tupú. ʻOku ou fie lea foki ki he kakai lalahi teʻeki malí—ʻa ia ʻoku nau maʻu ha ngaahi talēniti mo ha ivi fakaofo pea malava ke tokoni ʻi he puleʻangá.
Kuo lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau ki he toʻu tangatá ni: [“Kuo teʻeki ai ha taimi hangē ko ʻení. Ko ha faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni he hisitōlia ʻo māmaní ke te moʻui ai! Kuo teʻeki ai ha faʻahinga toʻu tangata pehē ki muʻa ʻo e toʻu tupú. . . . Ko e moʻoni ʻko ha toʻu tangata [kimoutolu] kuo fili’” (Way to Be! [2002], 3).
ʻI hoʻomou hoko ko e toʻu tupu ʻo Saioné, ʻoku ʻi ai haʻamou ngāue lahi ke fakahoko pea kuo ʻoatu ʻa e talēniti mo e faingamālie kotoa, tatau ai pē pe ʻoku mou ʻi fē, ke fakahoko ʻa e meʻa pē ko ia ʻoku fie maʻu ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní. Fakatauange pē ʻe tokoni atu ʻeku lea he efiafi ní ʻi he ngāue ko iá.
ʻI Fēpueli 1852, naʻe papitaiso ai ha finemui ko ʻAna Laasi Konapei ʻi Iāmofi ʻi ʻIngilani. Naʻe ʻikai lōngonoa mo molumalu ʻo hangē ko ia kuo hoko ki ha tokolahi, ka naʻá ne fakamatalaʻi peheni ia: “Naʻa mau ʻilo kuo ʻātakaiʻi ʻa e falé ʻe ha kau fakatanga, pea naʻe faingataʻa ʻemau feinga atu ki aí. . . . Ki muʻa ke mau aʻu ki he vaí, kuo ʻoho kotoa mai ʻa e kakaí; pea papitaiso au ʻe hoku husepānití lolotonga e tolo maká mo e kaikailá. . . pea neongo e lahi e ngaahi maka naʻe tolo ʻaki kimautolú ʻo hangē ha ʻuha maká, ka ne mau hao, ʻo aʻu lelei ki ʻapi, pea fakafetaʻi ʻi he fakaofo hono maluʻi kimautolú” (Hanna Cornaby, Autobiography and Poems [1881], 24–25).
Ne ʻikai faingofua e toenga ʻo ʻene moʻuí. Ne ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu peá ne tohi ʻeni:
[Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí? Ko hai?
Ko e taimi ʻeni ke fakahā aí.
ʻOku tau ʻeke taʻe ilifia:
Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí? Ko hai?]
(“Tau Nofo he ʻEikí Hono Tafaʻakí” Ngaahi Himí, fika 163)
Neongo ko ha fakalea ʻeni ʻo ha hiva ʻoku ʻikai ke tau faʻa hivaʻi, ka kuo hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi himi ʻoku ou manako taha aí koeʻuhí ko e tukupā ki he moʻoní mo e totonú. Ko hono moʻoní, ko ha fehuʻi ia ʻoku totonu ke ʻi he fakakaukau ʻa e talavou mo e finemui kotoa pē he māmaní: “Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí?” Pea ʻoku totonu ke peheni ʻetau talí, “Ko au!”
Ko e fehuʻi ia ne ʻi he fakakaukau ʻa Nīfaí ʻi hono fekau ia mo hono ngaahi tokouá ʻe he ʻEikí, ʻo fakafou heʻene tamai ko Līhaí, ke nau foki ki Selusalema ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá. ʻI he lāunga ʻa Leimana mo Lemiuelá, ne haʻu e fehuʻí ni kia Nīfai, “Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí?” Ko ʻene tali ki aí, “Ko au!” ʻo fakalea peheni: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá, kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).
Ko e meʻa tatau pē ne hoko kia Tēvita he Fuakava Motuʻá. ʻOku mou manatuʻi ʻene ʻalu ʻi heʻene kei hoko ko ha tauhi sipi kei siʻí, ʻo ʻaʻahi ki hono ngaahi taʻoketé ʻi he malaʻe taú. Naʻá ne fanongo ai ki he taukae ʻa e saieniti Filisitia ko Kolaiaté ki he kau tangata ʻIsilelí—ʻo pole ke nau taú. Ka ne ilifia kotoa ʻa e kau tau ʻa ʻIsilelí ke fehangahangai mo e saienití ni. Ko ʻenau tali ko ia ki he fehuʻi: “Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí,” naʻe ʻikai ke nau pehē, “Ko au” ka ne nau pehē “ko hoʻo ʻuhingá mai koā kiate au?”
Ka ne ʻikai pehē ʻa e tamaisiʻi ko Tēvitá. Naʻá ne toʻo pē ha ngaahi foʻi maka mo ha makatā fakatauhisipi ʻo laka atu ki he saienití, mo pehē ange, “ʻOkú ke haʻu kiate au ʻaki ʻa e heletā mo e tao, pea mo e pā: ka ʻoku ou ʻalu atu kiate koe ʻi he huafa ʻo [e ʻEiki] ʻo e ngaahi kau taú . . .”
“ʻE tuku koe ʻe [he ʻEikí] he ʻahó ni ki hoku nimá; . . . koeʻuhí ke hoko ʻo ʻilo ʻe māmani kotoa pē, ʻoku ai ha ʻOtua ʻo ʻIsileli” (Vakai,1 Samuela 17:45–46). Pea ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai ʻāʻāmio atu ʻa Tēvita, ka naʻá ne lele ke fakafetaulaki ki he saienití. Pea koeʻuhí ko e tui ʻa Tēvita ki he ʻOtuá, naʻá ne tāmateʻi ʻa Kolaiate pea ikuna ʻa ʻIsileli.
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou, ko e fē pē ha potu ʻoku ou fononga ki ai, ʻoku ou feʻiloaki mo ha toʻu tupu fakaʻeiʻeiki hangē pē ko kimoutolú, ʻoku fekuki maʻu pē mo ha Kolaiate fakaonopooni ʻi he ngaahi ʻahiʻahi te ne ala maumauʻi ʻetau ngaahi fuakavá mo e ngaahi tuʻunga moʻui kuo ʻomi ʻe he ʻEikí. ʻOku toe mahuʻinga ange ʻeni ʻi hono ʻākilotoa fakaʻaho kimoutolu ʻe he ngaahi lea taʻefeʻungá, angaʻuli kuo tali ʻe he sosaietí, teunga taʻe tāú, ponokalafí, pea mo e ngaahi fakamatala taʻe feʻunga kehe ʻi he mītiá, kau ai ʻa e televīsoné mo e ʻInitanetí, pea mo e maʻungofua ʻo e faitoʻo konatapú mo e kava mālohí. Ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku ʻikai ha ʻaho ʻe taʻe fehuʻi mai kiate kitautolu, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, “Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí? Ko hai?” ʻOku ʻi ai haʻaku fokotuʻu faingofua ʻe ua ke tokoni ʻi hoʻomou teuteu ke tali e fehuʻi ko iá.
ʻUluakí, ʻoua naʻa ngalo pe ko hai koe. Ko e moʻoni mahinongofua ʻoku ʻi he himi ʻa e fānaú ne ako ʻe hatau tokolahi ʻi he Palaimelí: “Fānau au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193). Pea ne ʻikai fekauʻi mai pē kitautolu ki heni ʻe heʻetau Tamai Hēvani poto mo manavaʻofá pea liʻaki ai kitautolu. Kuó Ne ʻosi foaki mai ha ngaahi fakahinohino pau ke tokoni ʻi heʻetau fakahoko ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻu meiate kitautolú. Kuó Ne foaki mai ha ngaahi fāmili ke tokoniʻi, ʻofaʻi pea mo akoʻi. Kuó Ne foaki mai ha kau palōfita moʻui ke taki kitautolu. Kuó Ne foaki mai, ʻo fakafou he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāangá ʻi he kiʻi tohi tufa “Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú,” fakataha mo e palōmesi ko ʻení: “ʻOku mau talaʻofa atu, ʻi hoʻo tauhi ko ia ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí ni pea mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku hā ʻi he folofolá, te ke lava ai ke fakahoko hoʻo ngāue ʻi he moʻuí ʻaki ha poto mo ha taukei ʻoku lahi angé, pea te ke lava foki ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí
ʻaki ha loto toʻa ʻoku lahi angé. Te ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” ([2001], 2–3).
ʻOku ou ʻalu holo maʻu pē mo ʻeku kiʻi tatau siʻisiʻí—maʻu ai pē! ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou fai ʻa e meʻa tatau. Pea ʻi hoʻo tali ki he pasí pe maʻu ha faingamālié, toʻo hake ia, lau mo toe tukupā ke moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he tohi tufa ko iá. ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻomou fai ʻení, ʻe muiaki mai ai ʻa e fiefiá, nongá, ongoʻi loto toʻá pea mo mahuʻingaʻia ʻiate kitá.
Ka ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí, manatuʻi, ʻoku ʻikai ke ke tuēnoa. Makehe mei he Tamai Hēvani manavaʻofa mo potó, ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku nau lotua koe ke ke fai ha ngaahi fili ʻoku fakapotopotó. ʻI heʻeku kei tupu haké, ko e taimi ne u faʻa ʻalu ai ʻi ha teiti mo haku kaungāmeʻa, naʻá ku fakalea maʻu pē ki heʻeku ongomātuʻá ʻi heʻeku foki maí. ʻOku ou faʻa tukituki pē he matapaá, fakaava peá u pehē atu, “Kuó u foki mai,” peá u ʻalu leva ʻo mohe. Naʻá ku foki mai ʻi ha pō ʻe taha mei haʻaku teiti, ʻo tukituki ʻo hangē ko ʻeku faʻa faí, peá u fakaava atu ʻa e matapaá. ʻI heʻeku fai iá, ne hulungia ʻe he maama mei he loto holó ʻa e fofonga ʻo ʻeku fineʻeikí, ʻoku lolotonga tūʻulutui ʻo lotu. Pea ʻi heʻeku sio kiate iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e taha naʻá ne lotuá. Kuo teʻeki pē ke ngalo ʻiate au ʻa e meʻa ko iá. ʻOku fakamālohia au ʻe heʻeku ʻiloʻi ʻoku kei lotua au ʻe heʻeku fineʻeikí he ʻahó ni, mo ne fakamanatu mai pe ko hai koā au pea ʻoku ʻikai ke u tuēnoa.
Ko ʻeku fokotuʻu hono uá: ako ke ke mapuleʻi hoʻo fakakaukaú. Ko ha konga ia ʻo e palani ʻo e fiefiá ne foaki mai heʻetau Tamai Hēvaní, naʻe ʻomi kitautolu ki hení ke siviʻi. ʻI heʻene peheé, ʻe ʻi ai maʻu pē ha ngaahi fakatauele. Ko hotau fatongia ia ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, neongo ʻa e ngaahi fakatauele ʻoku fai mai ʻe Sētané. Kuó u fakatokangaʻi ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku faingofua ange ke fai ʻeni ʻo ka taú ka mapuleʻi ʻetau fakakaukaú—pea tautautefito ʻi he ʻi ai ʻetau ngaahi fasi, potufolofola mo e ngaahi maau lelei ʻoku maʻuloto ke ne fetongi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻe taau ʻoku haʻu ki hotau ʻatamaí.
Kuo faleʻi mai ai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ke tau ako maʻuloto ha foʻi himi koeʻuhí ka haʻu ha fakakaukau taʻe taau ki hotau ʻatamaí, te tau lava ʻo fetongi ʻaki ia. Ne fakamatalaʻi ʻe haku kaumeʻa ʻi heʻene fai e fakahinohinó ni ʻo pehē: “Naʻá ku mavahe mei hoku ʻōfisí ʻi ha ʻaho ʻe taha ke kai hoʻatā. Hili ha poloka nai ʻe ua, kuó u fakatokangaʻi hake ʻoku ou ngūngū ʻi heʻeku foʻi hivá’ ko e: ʻFānau au ʻa e ʻOtuá.’ Pea ʻi he fakafoki ʻeku fakakaukaú ki he ʻiate ʻe laungeau ki muʻá, naʻá ku toki fakatokangaʻi ko e taimi ne u kolosi ai ʻi he halá mei hoku ʻōfisí, ne ʻi ai ha finemui naʻe teunga taʻe taau ne kolosi ʻi muʻa ʻiate au. Ne kamata ke haʻu kiate au ʻa e fakalea mo e fasi ʻo e ‘Fānau Au ʻa e ʻOtuá’ ʻo ʻikai ke u fakatokangaʻi—ʻo ne tekeʻi ʻa e fakakaukau taʻe tāú.” Naʻe ako ʻe hoku kaumeʻá he ʻaho ko iá ha meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo ʻene malava ke mapuleʻi ʻene fakakaukaú.
Ne fai ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ha faleʻi fakaʻofoʻofa ʻi he kaveingá ni ʻi heʻene pehē, “[ʻOku ʻi ai ha ʻā vahevahe kuo ʻosi fakamahinoʻi lelei ʻi he vahaʻa ʻo e tafaʻaki ʻa e ʻEikí mo e tafaʻaki ʻa e tēvoló. Kapau te ke nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, he ʻikai lava ʻa e filí ke haʻu ki ai ʻo fakataueleʻi koe . . . Ka . . . ʻo kapau te ke kolosi ki he tafaʻaki ʻa e tēvoló, ʻokú ke ʻi hono tofiʻá . . . pea te ne feinga ʻi he meʻa kotoa te ne ala lavá ke taki koe ke ke mamaʻo ʻaupito mei he totonú ʻi heʻene ʻiloʻi te ne toki fakaʻauha pē koe ʻaki haʻane tohoakiʻi koe ke mamaʻo mei he feituʻu ʻoku malú]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1945, 118).
ʻOku ʻomi ʻe he Kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2007 ha talaʻofa kiate kinautolu ʻoku talangofua ki he faleʻi fakapotopotó ni: “Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá . . . [pea] ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē” (T&F 121:45–46).
ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko ʻEne fānau kitautolu, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau hingoá pea ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻingá ni. Te ke fai ha ngaahi fili ʻi he ʻaho takitaha ʻo hoʻo moʻuí, pea kuo pau ai ke ke ʻi ha tafaʻaki ʻe taha. Ko ia, ʻoku ou fai atu ai ʻa e tukupaá ni ki he toʻu tupu kotoa pē ʻoku ongo atu ki ai hoku leʻó—ki he toʻu tupu ʻoku nau maʻu e totonu fakaʻeiʻeiki ʻo honau fanauʻí ʻi he funga ʻo e māmaní: moʻui ʻi ha tuʻunga te ke lava ʻi he taimi te ke fehangahangai ai mo ha fili ke ke fai he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví, pea ʻi he taimi te ke lava ai ʻo ongoʻi moʻoni ʻa e fehuʻi “Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí?”—te ke mateuteu ai ke tali ʻaki e kotoa ho iví, “Ko au!” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.