The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú

Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú

ʻEletā Richard G. Scott
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ko e lotú ko ha meʻafoaki fakalangi ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he tokotaha kotoa pē.

ʻEletā Richard G. ScottNaʻe kamataʻaki e konifelenisí ni hano hivaʻi mālie mo ongo fakalaumālie ʻe he Kuaea fakaʻofoʻofa ʻa e Tāpanekalé ʻa e himi “Ko e Houa ke Lotú.” ʻOku fakamanatu mai ʻe hono ngaahi fakalea kuo tau maheni mo iá ko e lotú ko e maʻuʻanga fakafiemālie, nonga, mo e malu, ʻa ia ʻoku foaki loto fiemālie mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻofa mo manavaʻofá.

Ko e Meʻafoaki ʻo e Lotú

Ko e lotú ko ha meʻafoaki fakalangi ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he tokotaha kotoa pē. Fakakaukau ki ai: ʻa hono fakalotolahiʻi kitaua neongo ʻeta lāuvalé, ʻe he tokotaha pule aoniú, ʻa e tokotaha ʻoku tokaimaʻananga mo māfimafí, ke ta fefolofolai mo Ia ko ʻeta Tamai. Pea koeʻuhi ʻokú Ne ʻafioʻi ʻeta fuʻu fie maʻu ʻa ʻEne tatakí, ʻokú Ne fekau mai ai ʻo pehē, “Ke ke lotu ʻaki ʻa e leʻó pea ʻi ho lotó foki; ʻio, ʻi he ʻao ʻo e māmaní pea ʻi he liló foki, ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea ʻi he liló foki.”1

Ko e hā pē hotau tūkungá, pe ʻoku tau loto fakatōkilalo pe fielahi, masiva pe koloaʻia, tauʻatāina pe pōpula, poto pe vale, ʻofeina pe liʻekina, ʻe lava ke tau fakataufolofola kiate Ia. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau aleaʻi ha taimi ke fai ai ʻeni. ʻE lava pē ke nounou ʻetau lotú, pe fakaʻaongaʻi kotoa ki ai e taimi ʻoku tau fie maʻú. ʻE lava pē ke lōloa ʻi hano fakahā ʻo ʻetau ʻofá mo e fakamāloó pe ko haʻatau tangi ʻo kole tokoni. Kuó Ne fakatupu ha ngaahi ʻuniveesi pea fakafonu ia ʻaki ha ngaahi māmani, ka ʻoku kei lava pē ke ta fefolofolai fakatāutaha mo Ia, pea te Ne tali mai.

Ko e Hā e Founga ʻOku Totonu ke ke Lotu Aí?

ʻOku tau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa toputapu ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ola lelei taha ʻetau lotú ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke tau maʻa mo talangofuá, pea taau e ngaahi taumuʻa ʻo ʻetau lotú mo tau loto fiemālie ke fai e meʻa ʻokú Ne kole maí. ʻOku ʻomi ʻe he lotu ʻi he loto fakatōkilalo mo e loto falalá, ha fakahinohino mo e nonga.

ʻOua te ke hohaʻa ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke lava ʻo fakahoko lelei e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí. Talanoa pē ki hoʻo Tamai manavaʻofa mo loto mahinó. Ko ʻEne fānau mahuʻinga koe pea ʻokú Ne ʻofa haohaoa mo fie tokoniʻi koe. Ko e taimi ʻokú ke lotu aí, ʻiloʻi ʻoku ofi pea fanongo atu ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e tefitoʻi founga ke toe lelei ange ai hoʻo fai e lotú, ko haʻo ako ke ke fai e ngaahi fehuʻi totonú. Fakakaukau ke ke liliu mei hono kole ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke fie maʻú, ʻo ke kole fakamātoato e meʻa ʻokú Ne finangalo maʻaú. ʻI hoʻo ʻiloʻi ko ia Hono finangaló, lotu ke tataki koe ke ke maʻu e mālohi ke fakahoko iá.

Ka ʻi ai ha taimi te ke ongoʻi ai ʻokú ke mamaʻo mei heʻetau Tamaí, ʻoku lahi pē hono ngaahi ʻuhingá. Ko e hā pē hono tupuʻangá, kapau ʻe hokohoko pē hoʻo kole ke tokoniʻi koé, te Ne tataki koe ke ke fai e meʻa te ne toe fakafoki hoʻo falala ʻokú Ne ofi atú. Lotu neongo he ʻikai te ke ongoʻi fie lotu. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻokú ke hangē pē ha tamasiʻi siʻí, ʻo ke fai ha fehālaaki peá ke ongoʻi he ʻikai ke ke lava ʻo fakahā haʻo palopalema ki hoʻo Tamaí. Ko e taimi ʻeni ʻoku fie maʻu lahi taha ai ke ke lotú. ʻOua ʻaupito naʻa ʻi ai ha taimi te ke ongoʻi ai ʻokú ke fuʻu taʻe taau ke ke lotu.

ʻOku ou fifili pe ʻe ʻi ai nai ha taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu ʻa e fuʻu mālohi lahi ʻo e lotú kae ʻoua pē kuo tau fetaulaki mo ha palopalema faingataʻa mo fakavavevave pea tau toki ʻiloʻi ʻa e ʻikai hatau mālohi ke vetekiʻaki iá. ʻOku tau toki tafoki leva ki heʻetau Tamaí ʻi he loto fakatōkilalo ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa ʻetau fakafalala kakato kiate Iá. ʻE tokoni kapau te tau kumi ha feituʻu ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha tahá ka tau lava ʻo lea ʻaki mo fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻí ki he fuoloa taha mo e lahi taha te tau fie maʻú.

Kuó u fai ia. Naʻe ʻi ai ha meʻa ne hoko kiate au ʻo u fuʻu hohaʻa ki ai. Naʻe ʻikai ko ha talangataʻa pe maumaufono ka naʻe fekauʻaki ʻeni mo haku vā fetuʻutaki mo ha taha ʻa ia ne fuʻu mahuʻinga kiate au. Ne taimi lōloa ʻeku ʻohake hoku lotó ʻi he lotu fakamātoato. Ka neongo ʻeku feingá, naʻe ʻikai te u maʻu ha founga, ʻikai ke u maʻu ha faʻahinga ongo mālohi ʻi hoku lotó. Ne u kolea ha tokoni mei he Tamai Taʻengata ko ia kuó u ʻiloʻi mo falala kakato ki aí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻilo ha founga te u maʻu ai ʻa e nonga ko ia ʻoku ou monūʻia ke maʻu maʻu peé. Ne iku ʻo u mohe. ʻI heʻeku ʻā haké, ne u maʻu ha nonga. Ne u toe tūʻulutui ʻo fai ha lotu molumalu peá u fehuʻi, “ʻE ʻEiki, ʻoku lava fēfē ke hoko iá?” Ne u ʻiloʻi ʻi hoku lotó ko e talí ko ʻEne ʻofá mo ʻEne tokanga mai kiate aú. Ko e mālohi ia ʻo e lotu fakamātoato ki ha Tamai manavaʻofá.

Kuó u ako ha meʻa lahi kau ki he lotú ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lotu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi heʻemau ngaahi fakatahá. ʻE lava foki ke ke ako meiate ia ʻaki haʻo vakaiʻi fakalelei ʻa e lotu makehe ko ia naʻá ne fakahoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi ʻo ʻOkatopa ʻo e 2001 maʻá e fānau ʻa e Tamaí ʻi he funga māmaní. Naʻá ne lotu mei hono lotó kae ʻikai mei ha laʻipepa naʻe hiki. (ʻOku toe ʻoatu e lotu ko iá ʻi he fakaʻosinga ʻo e pōpoakí ni.)2

Ako e lotu ko iá pea te ke ʻilo ʻoku ʻikai ha launoa mo hano toutou leaʻaki ha meʻa tatau, ʻikai ha fakahāhā ke ongo lelei ki he niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa hoko he taimi ʻe niʻihi. ʻOkú ne ngāueʻaki ha ngaahi lea faingofua ʻi he leʻoafea. ʻOkú ne lotu ʻo hangē ko hano fai ʻe ha foha loto falala ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻa ʻene Tamai Hēvani ʻofeiná. ʻOkú ne falala ki heʻene ʻilo fakapapau te Ne ʻomi ʻEne talí ʻi he taimi ʻe fie maʻu taha aí. ʻOku fakahoko ʻa e lotu taki taha ʻo fakatatau mo hono taumuʻá, ʻo fakahā mahino ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ai e tokoní, mo fakahā e fakafetaʻi lahi koeʻuhi ko ha ngaahi tāpuaki pau ʻoku maʻu. ʻOku tatau ʻene ngaahi lotu ʻoku ʻalu hake mei hono lotó mo ha ngaahi konga siueli kuo tutuʻu fakalelei, ko ha fakamoʻoni ʻoku ʻikai hā ki tuʻa, ki he tefitoʻi feituʻu kuo laulau taʻu hono nofoʻia ʻe he lotú ʻi heʻene moʻuí.

ʻOku Tali Fēfē ʻa e Ngaahi Lotú?

ʻE lava ke tokoni atu ha ngaahi moʻoni ki he founga ʻoku tali mai ʻaki e ngaahi lotú.

Ko e taimi ʻoku tau faʻa lotu ai ke maʻu ha tokoni ʻi ha faʻahinga meʻa mahuʻingá, ʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ke tupu ai haʻatau fakakaukau, ngāueʻaki ʻetau tuí, ngāue, fāinga mo ia he taimi ʻe niʻihi, pea tau ngāue leva ki ai. Ko ha founga ʻeni ʻoku fakahoko taha taha pea tau lava ai ke maʻu e ngaahi tali ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié.

Kuó u ʻiloʻi ko e meʻa ko ia ʻoku ngali pehē he taimi ʻe niʻihi ko ha ʻā-vahevahe fefeka ʻi he fetuʻutakí, ko ha foʻi sitepu lahi ia ke te laka atu ai ʻi he falalá. ʻE tātātaha haʻo maʻu tupukoso hake pē ha tali kakato. ʻE maʻu taha taha ia, maʻu fakakongokonga, koeʻuhí pē ke ke tupulaki. Pea ʻi hoʻo muimui ʻi he konga taki taha ʻi he loto tuí, ʻe tataki koe ki ha ngaahi kongokonga kehe kae ʻoua kuó ke maʻu kakato ʻa e talí. ʻOku fie maʻu ʻe he foungá ni ke ke tui ʻe malava ke tali mai hoʻo lotú ʻe hoʻo Tamaí. Neongo ʻe fuʻu faingataʻa ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ko hono olá ko ha tupulaki mahuʻinga fakatāutaha.

Te Ne fanongo maʻu mai pē ki hoʻo ngaahi lotú pea te ne tali maʻu pē kinautolu. Neongo ia, ʻe tātātaha ke Ne ʻomi ʻEne ngaahi talí lolotonga ʻokú ke tūʻulutui ʻo lotú, ʻo aʻu pē ki haʻo lotu ke maʻu ha tali he taimi pē ko iá. Ka te Ne ueʻi koe ʻi ha ngaahi momeniti ʻoku lōngonoa ʻa ia ʻe lava ke ke ongoʻi lelei taha ai e Laumālié ʻi ho ʻatamaí mo ho lotó. Ka ʻoku totonu ke ke kumi ha ngaahi taimi lōngonoa ke ke ʻiloʻi ai e taimi ʻoku fakahinohinoʻi mo fakamālohia ai koé. ʻOku fakatupu ʻe Heʻene foungá haʻo tupulaki.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ʻikai hoko fakahangatonu mai maʻu pē he taimi ko iá e ngaahi tali ki heʻetau lotú, pe hoko mai ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki ki aí; ka ʻoku hoko mai pea ʻi ha taimi mo e founga ko ia ʻe lelei taha ai kiate ia ʻokú ne fai ʻa e kolé.”3 Fakamālō ʻi hono faʻa tuku atu ʻe he ʻOtuá ke ke faingataʻaʻia ʻi ha vahaʻa taimi lōloa ki muʻa pea toki hoko mai ʻa e talí. ʻE tupulaki ai ho ʻulungāangá; ʻe tupulaki hoʻo tuí. ʻOku ʻi ai e fekauʻaki ʻa e ongo meʻa ko iá ʻe ua: ko e mālohi ange hoʻo tuí, ko e mālohi ange ai pē ia ho ʻulungāangá, pea ʻe hanga ʻe he tupulaki ho ʻulungāangá ʻo ʻai ke toe lahi ange hoʻo malava ke ngāueʻaki ha tui ʻoku lahi angé.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ʻoatu ai ʻe he ʻEikí ia ʻa e talí ki muʻa peá ke kolé. ʻE lava ke hoko ʻeni he taimi ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ai ha fakatuʻutāmaki pe fai ʻa e meʻa ʻoku halá, ʻo ke maʻu hala ʻo pehē ʻoku tonu e meʻa ko iá.

Ko e meʻa faingataʻa haʻo lotu fakamātoato ki ha meʻa ʻokú ke fuʻu fie maʻu lahi kae ʻikai tali mai he founga ʻokú ke fie maʻú. ʻOku faingataʻa ke mahino pe ko e hā ʻoku ʻikai ke foaki mai ai ʻe hoʻo tui lahi mo fakamātoato mei ha moʻui talangofuá, ʻa e ola ʻokú ke holi ki aí. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí: “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻa ia ʻoku ʻaonga ke mou maʻú, ʻe foaki ia kiate kimoutolu.” 4 ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke tala ʻa e meʻa ʻoku lelei taha pe ʻaonga kiate koé he taimi pē ko iá. ʻE faingofua ange hoʻo moʻuí ʻi he taimi ʻokú ke tali lelei ai ko e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku fakataumuʻa ia ki hoʻo lelei taʻengatá.

ʻOku kole mai ke ke fekumi ki ha tali ki hoʻo ngaahi lotú.5 Talangofua ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ke “ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí.”6 ʻOku faʻa hoko haʻo fakakaukau ki ha founga, pea ʻi hoʻo fekumi ke fakapapauʻi mai ʻoku totonu hoʻo talí, ʻe maʻu leva e tokoní. Mahalo ʻe maʻu ʻi hoʻo ngaahi lotú, pe ʻi hano ueʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea taimi ʻe niʻihi ko ha ngaahi ngāue ʻa ha kakai kehe.7

ʻE lava foki ke tokoni atu e fakahinohino ko ʻeni kau ki he lotú naʻe fai kia ʻŌliva Kautelé: “Vakai, . . . naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe; ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“. . . Kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea . . . fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia . . . [ʻe] māfana ʻa ho lotó . . . ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.” 8

ʻOku toki hoko mai leva e talí ko ha ongo fakataha mo e ʻilo fakapapau. ʻOku fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ha ongo founga kehekehe ʻe ua: “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.” 9

Ko e ngaahi tali ʻoku haʻu ki he ʻatamaí mo e lotó ko ha ngaahi pōpoaki ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau ngaahi laumālié. Kiate au, ʻoku pau ʻaupito e tali ʻoku haʻu ki he ʻatamaí ʻo hangē ha ngaahi foʻi lea ʻoku talamaí, ka ko e tali ʻoku haʻu ki he lotó ʻoku faʻa hangē ia ha ongo ke te toe lotu ke lahi ange.”10

ʻOku fakamahino mai leva ʻe he ʻEikí: “Ka [ʻo kapau ko e meʻa ʻokú ke kolé] ʻoku ʻikai ke totonu, te ke . . . maʻu ha fakakaukau fiemohea.” 11 Kiate au, ko ha ongo taʻe pau mo taʻe fakafiemālie ia.

Naʻe akoʻi kia ʻŌliva Kautele mo ha toe founga ʻe taha ʻe maʻu mai ai e ngaahi tali totonú: “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá?”12 Ko e ongoʻi fiemālié ʻa e fakamoʻoni pau taha kuo lahi ʻeku aʻusia fakatāutahá. Ko e taimi ne u fuʻu hohaʻa ai fekauʻaki mo ha meʻa mahuʻinga peá u feinga ke fakaleleiʻi ia kae ʻikai hano olá, ne u hokohoko feinga pē ʻi heʻeku tuí. Naʻe hoko mai ki mui ʻa e nongá mo e fiemālié, ʻo fakaleleiʻi e ngaahi meʻa ne u hohaʻa ki aí ʻo hangē pē ko ʻEne talaʻofá.

ʻE lava ke fakamahinoʻi ha ngaahi maʻuhala fekauʻaki mo e lotú ʻi haʻatau ʻiloʻi ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he folofolá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki he lotu ʻe talí, ka ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi mai e taimi ʻe ʻomi ai e talí. Ka te Ne tali mai ʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ʻe tolu. ʻUluakí, te ke lava ʻo ongoʻi ʻa e nonga, fiemālie, mo e ʻilo fakapapau ʻoku tonu hoʻo filí. Pe ko hono uá, te ke lava pē ke tala e ongoʻi taʻe pauʻia, ʻa e ongoʻi ʻoku ʻikai haʻu ha meʻa ki hoʻo fakakaukaú, ko e fakaʻilonga ʻoku hala e fili ʻokú ke faí. Pe ko hono tolú—pea ko e meʻa faingataʻá ʻeni—ʻoku ʻikai te ke ongoʻi ha tali.

Ko e hā e meʻa te ke fai kapau ne ke ʻosi teuteu fakalelei, ʻosi lotu fakamātoato, tali ʻi ha taimi feʻunga ki ha tali, kae ʻikai pē ke ke ongoʻi ha tali? Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamālō heʻene hokó, he ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻEne falala kiate koé. Ko e taimi ʻokú ke moʻui taau ai pea fenāpasi hoʻo filí mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea ʻokú ke fie maʻu ke fai leva hoʻo filí, fai ia ʻaki ʻa e loto falala. Kapau te ke ongongofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe pau ke hoko ha meʻa ʻe taha ʻi hono taimi totonú pē: ko ha hoko mai ʻa e fakakaukau fiemoheá, ʻo tala mai ko e fili hala ia, pe ko haʻo ongoʻi ʻa e fiemālie pe māfana ʻa ho lotó ʻo ne fakapapauʻi atu naʻe tonu ʻa hoʻo filí. Ko e taimi ʻokú ke moʻui māʻoniʻoni ai mo ngāue ʻi he loto falalá, he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke fuoloa taʻe te Ne ʻoatu ha fakatokanga ke ke ongoʻi kuó ke fai ha fili hala.

Fakamālō ʻi he Meʻafoaki ʻo e Lotú

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotú ʻa e fakamāloó. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, . . . ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.”13 ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukauloto ai ki he meʻafoaki taʻe mafakatataua ʻo e lotú pea mo e ngaahi tāpuaki taʻe fakangatangata ʻoku maʻu mei aí, ʻoku fonu hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he fakamālō moʻoni pea iku ki heʻene fonu mahuohua ʻi he fakafetaʻi. Ko ia, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakahā hokohoko mo lahi ki heʻetau Tamai ʻofeiná ʻa ʻetau fakamālō koeʻuhí ko e meʻafoaki fakalangi ʻo e lotú pea mo ʻEne ngaahi tali ʻo feau ʻetau ngaahi fiemaʻú lolotonga ko iá ʻokú ne tokoni ke tau tupulaki?

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tali maʻu pē ʻe heʻetau Tamaí hoʻomou ngaahi lotú ʻi he founga mo e taimi ʻe lelei taha ki hoʻomou lelei taʻengatá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. T&F 19:28.

2. “ʻE ʻOtua ko ʻemau Tamai Taʻengatá, ko e ʻAfiona ʻa e Fakamaau ʻo e Ngaahi Puleʻangá, ko e ʻAfioná ʻa e pule ʻo e ʻunivēsí. Ko e ʻAfioná ʻa ʻemau Tamai mo homau ʻOtuá, pea ko e fānau ʻa e ʻAfiona ʻa kimautolu, ʻoku mau hanga atu ki hoʻo ʻAfió ʻi he tui ʻi he taimi fakapoʻuli mo faingataʻa ko ʻení. Fakamolemole ʻalā, ʻa siʻemau Tamai ʻofeina, tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ha tui. Tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ha ʻofa. Tāpuaki kimautolu ʻaki ha manavaʻofa ʻi homau lotó. Tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ʻa e loto kātaki fuoloá, ke mau lava ʻo taʻakifuʻu ʻa e kovi fakalielia ʻoku ʻi he māmani ko ʻení. Maluʻi mo fakahinohinoʻi muʻa ʻa kinautolu ʻoku nau kau ki he ngaahi ngāue ʻo e taú. Tāpuaki ʻa kinautolu; pea fakahaofi ʻa ʻenau moʻuí; fakahaofi ʻa kinautolu mei he fakatuʻutāmakí mo e koví. ʻAfio mai ki he ngaahi lotu tautapa ʻa honau ngaahi ʻofaʻangá ke maluʻi ʻa kinautolú. ʻOku mau lotua ʻa e ngaahi pule fakatemokalati ʻo e māmaní ʻa ia naʻe kau ʻa e ʻAfioná ʻi hono fokotuʻu ʻo honau ngaahi puleʻangá, pea maʻu ai ʻa e melinó mo e tauʻatāiná mo e ngaahi ngāue fakatemokalatí.

“ʻE Tamai, ʻafio mai ʻi he ʻaloʻofa, ki he fonuá ni, ʻa ia ko homau puleʻangá, mo hono ngaahi kaumeʻá ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e faingataʻá. Fakahaofi ʻa kimautolu mo tokoni mai ke mau ʻaʻeva ʻi he tui maʻu pē ki hoʻo ʻAfió pea mo ho ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻoku mau falala ki Heʻene ʻaloʻofá pea ʻoku mau hanga hake kiate ia ko homau Fakamoʻuí mo homau ʻEikí. Fakamonūʻiaʻi ʻa e ngaahi ngāue kotoa ʻo e melinó pea fakafoki vave mai ia kiate kimautolu, ko ia ʻoku mau tautapa ʻi he loto fakatōkilalo ki Hoʻo ʻAfió, mo kole ke ke fakamolemoleʻi ʻemau fielahí pea fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá, pea angaʻofa mo ʻaloʻofa mai kiate kimautolu pea ngaohi homau lotó ke mau tafoki atu ʻi he ʻofa ki Hoʻo ʻAfió. ʻOku mau lotua ia ʻi he loto fakatōkilalo, ʻi he huafa ʻo Ia, ʻa Ia ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimautolu kotoa pē, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ko homau Huhuʻi mo homau Fakamoʻuí, ʻēmeni. (“Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Sānuali 2002, 105).

3. ʻI he Conference Report, Apr. 1969, 153.

4. T&F 88:64, ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí. Vakai foki, veesi 63 mo e 65.

5. Vakai, T&F 6:23, 36; T&F 8:2–3, 10; T&F 9:9.

6. T&F 9:8.

7. Vakai, Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 252.

8. T&F 9:7–8, ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

9. T&F 8:2, ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

10. Vakai, ʻĪnosi 1:3–5, 9–10.

11. T&F 9:9.

12. T&F 6:23.

13. T&F 59:21

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy