The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2007
Tuku ke Ngaohi ke Fakaʻofoʻofa Maʻu ai Pē ʻe he Angamaʻá Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      

Tuku ke Ngaohi ke Fakaʻofoʻofa Maʻu ai Pē ʻe he Angamaʻá Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Palesiteni Gordon B. Hinckley

ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e meʻa te ke malavá. Kapau te ke lava ʻo puleʻi hoʻo moʻuí, ʻe fonu ʻa e kahaʻú ʻi he ngaahi faingamālié mo e fiefiá.

Palesiteni Gordon B. HinckleySiʻi kau finemui ʻofeina, meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko ʻete vakai atu kiate kimoutolu ʻi he fale maʻongoʻongá ni. ʻOku mou ʻi heni fakataha mo hoʻomou ngaahi faʻeé, kuifefiné mo e kau faiakó. Makehe mei he Senitā Konifelenisí ni, ʻoku ʻi ai ha lauiafe ʻoku nau fakataha ʻi he funga ʻo e māmaní. Te nau fanongo mai kiate kimautolu ʻi ha ngaahi lea fakafonua lahi. ʻE liliu ʻemau leá ki heʻenau lea fakafonuá. Ko ha fatongia kāfakafa moʻoni ʻa e faingamālie ke lea atu kiate kimoutolú. Ka ko ha faingamālie lelei ia. ʻOku ou lotua e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa ke u leaʻakí.

Kuo fakahoko ʻe ha niʻihi ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e kaveinga ʻo e fakatahaʻangá ni. Te u lave atu pē ki ai. ʻOku hā ia ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ʻi he vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku peheni hono fakaleá:

“Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú, pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e hahau mei he langí.

“ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengatá, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata” (veesi 45–46).

ʻOku ʻi ai nai ha talaʻofa maʻongoʻonga ki ha taha ʻe laka ange ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ko ʻeni kuo fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí? Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahā mai ki he Palōfita ko Siosefá. ʻOku ʻi ai hano talaʻofa fisifisimuʻa kiate kinautolu te nau tuku ke ngaohi ʻe he angamaʻá ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻenau ngaahi fakakaukaú.

Ko ia ai ʻe kau finemui, ʻoku mou ʻi he kamataʻanga ʻo e moʻuí. ʻOku mou lahi feʻunga ke foua e papitaisó. ʻOku mou kei siʻi he ʻoku toka mei muʻa ʻa e māmani ʻoku mou fakaʻānauá. Ko e fānau kimoutolu ʻa e ʻOtuá. Ko ha fakatupu kimoutolu ʻa e ʻOtuá. Ko ha ʻofefine moʻoni koe ʻo e Māfimafí. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e meʻa te ke malavá. Kapau te ke lava ʻo puleʻi hoʻo moʻuí, ʻe fonu ʻa e kahaʻú ʻi he ngaahi faingamālié mo e fiefiá. He ʻikai lava ke ke fakamoleki ho ngaahi talēnití mo ho taimí. ʻOku toka mei muʻa ha ngaahi faingamālie lahi.

Te u ʻoatu ha kiʻi founga faingofua, pea kapau te mou muimui ki ai, te ne fakapapauʻi atu hoʻo fiefiá. Ko ha kiʻi polokalama faingofua ia ʻoku konga ʻe fā. ʻOku peheni: (1) lotu; (2) ako; (3) totongi hoʻo vahehongofulú; pea (4) ʻalu ki hoʻo ngaahi fakatahá.

ʻI he vakai atu ki he konga ʻuluakí—ʻa e lotu fakatāutahá—ko ha ʻofefine koe ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko Ia hoʻo mātuʻa fakalangí. Fetalanoaʻaki mo Ia. ʻI he pō mo e pongipongi kotoa pē, tūʻulutui ʻo fakahaaʻi kiate Ia hoʻo loto houngaʻiá. Leaʻaki e ngaahi tāpuaki ʻokú ke fakaʻamua pe fie maʻú. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate koe naʻe kamata e Siasí ni ʻaki ha lotu fakatōkilalo naʻe fai ʻe he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá ʻi he vaoʻakau ʻo e faama ʻene tamaí. Kuo tupu mei he ʻUluaki mata-meʻa-hā-maí, e tupulaki ʻa e ngāué ni ʻo aʻu mai ki he ʻahó pea kuo fokotuʻu ia ʻi ha puleʻanga ʻe 160 pea toko 12 miliona tupu hono kau mēmipá. Ko hano fakahoko ia ʻo e meʻa-hā-mai ʻa Taniela ki he maka naʻe tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nimá, ʻi heʻene teka mai ke fakafonu ʻa e māmaní (vakai, Taniela 2:44–45).

He ʻikai ngata pē ʻi hoʻo lava ke fai ha lotu fakatāutahá, ka ʻe lava ke ke poupouʻi hoʻo mātuʻá ke mou lotu fakafāmili ʻo kapau ʻoku ʻikai ke na fai pehē. Ko e lotú ko e hala fakakavakava ia ʻoku tau fou ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku taʻe totongi. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko e tuí mo hoʻo feingá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakafiemālie ange ka ko ʻete tūʻulutui ʻo lotu he loto fakatōkilalo. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa Ia ʻokú Ne foaki mai ʻa e meʻa lelei kotoa pē. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapaʻi kitá. ʻOku ʻikai hano fetongi. Ko e fetuʻutaki fakatāutaha ia mo e ʻOtuá.

Ko e meʻa hono ua heʻeku lisí ko e akó. Ko e hā e meʻa ʻoku fakakau atu ki he foʻi lea mataʻitohi ʻe tolu ko ʻení? ʻUluakí, ko hono ako ʻo e folofolá. Mahalo te ke lau pē ha konga siʻi ʻo e Fuakava Motuʻá, ka ʻoku hā ai ha ngaahi lēsoni maʻongoʻonga. Ko e Fuakava Foʻoú ko ha keliʻanga koula ia. ʻOku hā ai ʻa e Kosipeli ʻe faá—Mātiu, Maʻake, Luke mo Sione, pea pehē ki he Ngāue ʻa e kau ʻAposetoló mo ha ngaahi tohi kehe. Feinga ke ke lau ha taha ʻo e ngaahi Kōsipelí—hangē ko e tohi ʻa Sioné. ʻI he ʻosi hoʻo lau iá, toʻo hake leva ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí ne u fakatukupaaʻi ai e Siasí fakakātoa ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi ki muʻa he fakaʻosinga ʻo e taʻú. ʻOku fakaofo e toko lahi ne nau lavaʻi e tukupā ko iá. Naʻe faitāpuekina e taha kotoa pē naʻá ne fai ia. ʻI heʻenau femoʻuekina ʻi he fakamoʻoni hono ua ko ʻeni ʻo hotau Huhuʻí, naʻe fakaake ai honau lotó pea ongo ki honau laumālié. Naʻe kei siʻi hamou niʻihi he taimi ko iá ke lau ia, ka ʻoku ʻikai ke ke fuʻu kei siʻi ke ke kamata lau leva ia.

Makehe mei he ako fakalotú, ʻoku ʻi ai foki mo e ako fakaʻatamai. Fakapapauʻi leva he taimí ni ʻi hoʻo kei siʻí, te ke ako ki he taupotu taha te ke lavá. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga feʻauʻauhi moʻoni pea ʻe fakaʻau pē ia ke kovi ange. Ko e ako fakaʻatamaí ko e kī ia te ne fakaava mai e matapā ʻo e faingamālié.

ʻE lava ke ke palani mali mo ʻamanaki ki ai, ka ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi pe ʻe hoko. Pea neongo ʻokú ke mali, ka ʻe ʻaonga lahi moʻoni ʻa e akó kiate koe. ʻOua te ke nofo mūnoa pē, ʻo ʻosi atu e ʻahó mo e ʻikai pē ha fakalakalaka ʻo e moʻuí. ʻE faitāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo feingá. ʻE fakatupulekina hoʻo moʻuí pea ʻe toe fālahi ange hoʻo vakaí, ʻi hono fakaava ho ʻatamaí ki ha ngaahi fakakaukau mo e ʻilo foʻou.

Ko e hokó ko e totongi vahehongofulú. ʻOku nāunauʻia moʻoni e talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku totongi ʻenau vahehongofulú. ʻOkú Ne pehē he fakahā ʻi onopōní he “ʻikai tutu ia ke vela” (vakai, T&F 64:23).

ʻOku maʻu ʻEne talaʻofa maʻongoʻongá ni ʻi he ngaahi lea ʻa Malakaí. Naʻá Ne folofola: “ʻE kaihaʻa ʻa e tangatá mei he ʻOtuá? Ka kuo mou kaihaʻa meiate au. Ka ʻoku mou pehē ʻe kimoutolu, Kuo mau kaihaʻa meiate koe ʻi he hā? ʻI hono vahehongofulu ʻo e meʻa, pea mo e ngaahi feilaulaú . . .

“Mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulu ʻo e meʻa ki he tukuʻanga koloá, koeʻuhí ke ai ha meʻakai ʻi hoku falé, pea mou ʻahiʻahiʻi ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ʻo e ngaahi kau taú, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:8, 10).

Pea hoko atu leva ʻEne folofolá ki ha meʻa ʻoku mālie. Fanongo mai ki heni:

“Pea te u valokiʻi ʻa e fai fakaʻauhá koeʻuhí ko kimoutolu, pea ʻe ʻikai te ne maumau ʻa e fua ʻo homou kelekelé; pea ʻe ʻikai foki lī mai ʻe he vainé ʻa hono fuá ki he ngoue ʻoku heʻeki ke motuʻa, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ʻo e ngaahi kau tau.

“Pea ʻe ui ʻa kimoutolu ko e monūʻia ʻe he puleʻanga kotoa pē: he te mou hoko ko e fonua matamatalelei” (Malakai 3:11–12).

Neongo ʻoku totongi e vahehongofulú ʻaki e paʻangá, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé ko hono totongi ʻi he tuí. Kuo teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha ʻoku totongi vahehongofulu kakato ʻe lāunga fekauʻaki mo ia. Ka ʻokú ne tuku ʻene falalá ki he ʻEikí pea kuo teʻeki liʻaki ia ʻe he ʻEikí.

ʻI heʻeku kei tamasiʻí, naʻe ʻave kimautolu ʻe heʻemau tamaí he Tīsema kotoa pē, ʻo mau kolosi he halá ki he ʻapi ʻo Pīsope Tanikení ki he fakamāʻopoʻopo vahehongofulú. Naʻe ʻikai ha ʻōfisi ʻo e pīsopé ʻi he fale ʻo e uōtí, ko ia naʻá ne ngāue pē mei hono ʻapí. Ne mau tangutu ʻi hono loki talanoá pea te ne fakaafeʻi taha taha kimautolu ki he loki kaí. Ko ʻemau vahehongofulú naʻe ʻi he seniti ʻe 25 pe sēniti ʻe 50, ka ko ha vahehongofulu kakato ia. Naʻá ne tohiʻi mai ha talitotongi peá ne hiki e lahi ʻo e siliní he lekooti ʻa e uōtí. Naʻe faʻa siʻi ʻaupito e paʻangá ia, ʻo lahi ange e fakamole ia ki hono lekōtí, ʻi he meʻa naʻe hā aí. Ka naʻe fokotuʻu ai ha tōʻonga moʻui kuo tukuʻau mai he ngaahi taʻu lahi ko ʻení. Kuo ʻomi ʻe he totongi vahehongofulú ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua, ʻo hangē ko e talaʻofa mai ʻa e ʻEikí.

Ne u mali lolotonga e Tōlalo Fakapaʻangá, ʻa ia ko e taimi naʻe honge ai e paʻangá, ka naʻa mau totongi ʻemau vahehongofulú pea naʻe ʻikai pē ke mau fiekaia pe masiva ʻi ha meʻa ne mau fie maʻu.

Ko e fika faá—ʻalu ki hoʻo ngaahi fakatahá mo e houalotu sākalamēnití. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fetongi e maʻu sākalamēniti ʻi he ʻohomohe ʻa e ʻEikí. Ko ha meʻa molumalu, toputapu mo fakaofo ia ke te lava ʻo kai he maá mo e vaí, ko e fakamanatu ʻo e sino mo e toto ʻo e Fakamoʻui ʻo e tangatá.

ʻOku ʻikai ha ngāue ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe toe kāfakafa ange ʻi he feilaulau fakalelei ʻa hotau Huhuʻi fakalangí. ʻOku ʻikai ha faʻahinga meʻa te ne ala fakatatau ia. Ka ne taʻeʻoua ia, ʻe taumuʻa-valea ʻa e moʻuí. Ko ha fononga ia ne mei motuhia.

ʻOku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻikai ko e ngataʻangá pē ʻa e maté, ka ko ha fou atu pē ai ki ha maama oku toe nāunauʻia ange.

ʻOku fakataipe e ngaahi meʻá ni kotoa ʻa hono maʻu ʻo e sākalamēnití. ʻOku ʻikai fuʻu mahuʻinga e ngaahi meʻa kehe ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá, ʻi hono fakafehoanaki atu ki hono kai e fakataipe ʻo e feilaulau ʻa hotau ʻEikí.

Kapau te ke fai e meʻa ko ʻení ʻe fā, ʻoku ou palōmesi atu ʻe tupulaki hoʻo moʻuí pea ʻe toe lahi ange hoʻo fiefiá, pea kāfakafa mo fakafiefia hoʻo ngaahi lavameʻá ʻi he tapa kotoa pē.

ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí, siʻoku ngaahi tuofāfine; ʻofa ke nofoʻia kimoutolu ʻe Heʻene ngaahi tāpuakí ʻi he taimi mo e tūkunga kotoa pē. ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku mau lotua kimoutolu. ʻOfa ke fofonga malimali mai ʻa e langí kiate kimoutolu, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy