ʻEletā John B. Dickson
ʻO e Kau Fitungofulú
Ko e taimi ʻeni ke tukupā ai hoʻo moʻuí ki he ʻEikí pe ko e hā e tuʻunga te ke aʻusia ʻi he moʻui teuteuʻangá ni.
ʻEngaahi tokoua mo e tuofāfine, mālō e lelei ki he pongipongí ni. ʻOku ou fie lea ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻo hangē pē ko ʻema akonaki mo Sisitā Tikisoni ki homa fāmilí.
ʻOkú ma ʻilo ko e toʻu tangata ʻo e toʻu tupu poto makehe ʻa kimoutolu pea ʻe vavé ni pē haʻamou fetongi kimautolu ʻi hoʻomou hoko ko e kau taki ʻi he ʻapí, ngāueʻangá, koló, mo e Siasí.
ʻOku ʻofa hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe pea ʻoku ʻi ai e taumuʻa naʻá Ne ʻomi ai koe ki he māmaní. Kuó Ne fakahā mai ʻa e palani ʻo e fiefiá, pea kapau te ke muimui ki ai, te ke ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e fakatanga ʻo e māmaní. ʻI hoʻo tukupā ke moʻui ʻaki e sīpinga kuo tā ʻe he ʻEikí, te ne ʻoatu ha mālohi lahi ʻi hono fakaʻaongaʻi totonu hoʻo tauʻatāiná. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e tukupā fakamātoato ʻokú ke fai kiate koe pē pea ki he ʻEikí. ʻOku tau ako mei he tohi ʻo e Ngaahi Sāmé ke “tuku ho halá ki [he ʻEikí]; . . . pea te ne fakahoko ia” (Saame 37:5).
Kuó ke haʻu ki māmani ʻi ha taimi ne fai ki ai e ʻamanaki mei he kamataʻangá—ko ha taimi ki muʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki kakato maí, pea ‘e ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ‘a e moveuveú, puputuʻú mo e angahalá. Ko e māmani kuo fāʻeleʻi mai koe ki aí ʻoku fakaʻofoʻofa, pea ʻoku lahi mo e ngaahi faingamālié ai, ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku lahi ʻa e fakatuʻutāmakí, ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki ki he laumālié. Ko e taimi ʻeni ke tukupā ai hoʻo moʻuí ki he ʻEikí pe ko e hā e tuʻunga te ke aʻusia ʻi he moʻui teuteuʻangá ni. ʻE tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, fakataha mo e ngaahi akonaki hoʻo ongo mātuʻá, kau palōfita moʻuí, mo e folofolá ke ke ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví kae tonu hoʻo ngaahi filí.
ʻOfa pē te ke ako ʻi he faʻa lotu ʻa e kiʻi tohi tufa, Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú peá ke toutou lau mo faʻo ʻi hoʻo uāletí pe pēsí ʻa e tatau ʻo e kiʻi tohi tufa kuo fakanounoú. Te ke maʻu ha fiefia lahi ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti ʻo kapau te ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku hā ʻi he tohí ni.
Tuku ke u ngāue ʻaki ha talanoa ʻa ha taki ʻo e Siasí ke fakamahino kiate koe ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he tukupā ʻi hoʻo kei talavoú ʻo tokoniʻi koe. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne fili ai ke tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó pea he ʻikai ke inu kava mālohi pe ifi tapaka. ʻOku ʻikai ke ne manatuʻi pē ko e hā e meʻa naʻá ne ueʻi ia ke ne fai e tukupā mahuʻinga ko ʻení, ka naʻá ne ongoʻi ʻi hono lotó naʻá ne ikunaʻi ha meʻa mahuʻinga, pea ʻi heʻene lotú, naʻá ne tukupā ki he ʻEikí ke tauhi maʻu pē ʻa e fekau ko iá. ʻI he ngaahi taʻu ne hoko maí ne ʻi ai ha ngaahi fakaafe ke ne ngāue ʻaki e ngaahi meʻá ni, ka naʻá ne ako ko e tali leleí ʻa e “ʻikai mālō.” Naʻe ʻikai ke fehangahangai fakafoʻituitui mo e Lea ʻo e Potó he naʻá ne tukupā ʻi ha ngaahi taʻu ki muʻa, pea naʻá ne tukupā moʻoni ki he ʻEikí ke talangofua ki he fono ko iá.
ʻI hoʻo fekumi ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó, fakakau ai hoʻo tukupā ke ʻoua naʻá ke ala ki he faitoʻo konatapú ʻoku lahi fau he sōsaieti ʻo e ʻaho ní. ʻE siʻisiʻi ʻaupito ʻa e mālohi ʻo e filí ke ne ʻahiʻahiʻi koe ʻaki ha meʻa kuo teʻeki ke ke ala ki ai.
ʻI heʻetau papitaiso ʻo hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku tau fuakava ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku hoko ha fehālaaki, ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e faingamālie ke tau fakatomala pea fakamolemoleʻi. ʻE lava ke fai hoʻo tukupaá ʻi he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí, pe ʻokú ke talavou pe matuʻotuʻa, ʻo kau ai ʻa e fakatomala ʻo siʻaki ʻa e ngaahi angahala kuo fakahokó.
ʻOku palōmesi mai e ʻEikí ha ngaahi tāpuaki lahi mo taʻengata ki Heʻene fānau angatonu mo fakatomalá, pea ʻi he taimi tatau ʻokú Ne ʻafioʻi mai ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki he moʻui ní. ʻOkú Ne fekau mai ʻo pehē, “Vakai telia ʻa kimoutolu, ke mou tokanga faivelenga ki he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá” (T&F 84:43). Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu peá Ne finangalo ke tau foki ange, ko e fekau ko ʻeni ke “vakai telia [ʻa kitautolú],” ʻokú Ne fakatokanga mai ai ke tau tokanga ki hotau ʻātakaí—ʻa e ngaahi fakasōsiale ʻoku tau ʻahiá, meʻa ʻoku tau sio ki ai mo laú, mītiá mo e ngaahi fakafiefia ʻoku tau fili ki aí, hiva ʻoku tau fanongo ki aí, mo e alā meʻa pehē.
ʻOku mahuʻinga ke tau faʻu ha founga tukupā ʻi heʻetau kei talavoú. Hangē ko ʻení, ʻoku totonu ke ke tukupā he taimí ni ke ke totongi vahehongofulu he paʻanga hū mai kotoa pē, ka ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa kiate kinautolu ʻoku totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau totongi vahehongofulú ke siʻi ange ʻetau siokitá ka tau hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú Ne finangalo ke vahevahe e meʻa kotoa pē mo ʻEne fānau angatonú. ʻE mahuʻinga ʻete fai ʻa e fili ko iá. ʻOku mālie ke fakatokangaʻi ko e fekau kotoa pē, hangē ko e vahehongofulú, ʻoku faʻu ia ki hoʻo fiefia taʻengatá pea ke tokoniʻi koe ke ke hangē ko hoʻo Tamai Hēvaní. Fili he taimí ni ke ke hangē ko Nīfai ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻá ne fakapapau ke “ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 3:7).
Tau vakai ki ha ngaahi tukupā kehe te ne tāpuekina hoʻo moʻuí. ʻIkai ʻe fakaʻofoʻofa kapau te ke ʻiloʻi mei he momeniti ko ʻení ʻo fai atu, ʻe ʻiloʻi ko e tokotaha faitotonu mo lea maʻa koe, neongo pe ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehe ʻi he akó? Fili he taimí ni ke ʻoua naʻá ke kākā, pea lea maʻa; pea he ʻikai haʻu mei ho ngutú ha ngaahi lea pe talanoa taʻetaau. Ko e ngaahi tukupā ko ʻení, te ke lava ʻo fai ia ʻi he lōngonoa ho lokí pe ʻi haʻo tūʻulutui. Te ke lavameʻa ʻi hoʻo lotu fakamātoato ʻi he loto fakatōkilalo ki he ʻEikí. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá, “Ke ke loto fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).
Te ke fie maʻu ke fai ha tukupā fekauʻaki mo e vala mo e ʻulungāanga tāú he taimi ʻo e faikaumeʻá. ʻOku faingofua ange hono tauhi e tuʻunga ʻulungāanga ʻa e ʻEikí ʻi heʻete tomuʻa fili ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻe fakahokó he taimi te ke fehangahangai ai mo e ngaahi fili ke fai lolotonga hoʻo faikaumeʻá, feohi mo e kaungāmeʻá pe toʻú. ʻE ʻi ai ha niʻihi he ʻikai mahino kiate kinautolu hoʻo fili ke muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo tauhi hoʻo tukupaá, ka te nau fakaʻapaʻapaʻi mo tanganeʻia ʻiate koe pea fakaʻamu ke hangē ko koé.
Ko e ngaahi tuʻunga kehe ʻoku totonu ke ke fakakaukauʻi mo tukupā ki aí ko e: angamaʻa mo e haohaoa fakasekisualé, tauhi e Sāpaté ke māʻoniʻoní, teuteu ke ngāue fakafaifekau mo hū ʻi he temipalé pea mo ha loto vilitaki ke taau maʻu pē ke maʻu ʻa e sākalamēnití.
ʻOku ʻofa ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he toʻu tupú pea ʻokú ne fakalotolahiʻi koe ke ke muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻo muimui ki he fakalotolahi mo e akonaki ʻa e palōfita moʻuí ʻo tākiekina koe ki he taʻengatá pe ko e “fiefia taʻengatá.”
ʻE tokoniʻi mo fakamālohia koe ʻe he ʻEikí, ʻi hoʻo tukupā he taimí ni ke fakahoko ʻa Hono finangaló. Ko e kī ki hoʻo lavameʻá ko hoʻo tui, falala mo holi ke muimui kiate Ia. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu pea naʻá Ne tuku mai Hono ʻAlo pē Taha Ne Fakatupú, ke tokoniʻi koe pea te ke lavameʻa ʻi hoʻo tukupā ke muimui kiate Iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.