Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku ʻikai ha mālohi ʻo e maté ki ha taha ʻo kitautolu he naʻe pekia hotau Fakamoʻuí ʻi Kālevale.
Ne u toki sio kimuí ni mai ʻi ha ʻū tohi tā fakafāmili. Ne foki mai ki heʻeku fakakaukaú ha ngaahi manatu fakaʻofoʻofa ʻi heʻeku sio ki ha ʻū tā ʻo hoku ngaahi ʻofaʻangá ʻi ha ngaahi ʻeva fakafāmili, ʻaho fāʻeleʻi, fakataha fakafāmili pea mo ha ngaahi manatu fakafiefia kehe. Kuo hiki atu ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻofeina ko ʻeni ʻo e fāmilí, talu mei hono ʻai ʻo e ʻū taá. Ne u fakakaukau ki he folofola ʻa e ʻEikí, “Ke mou nofo fakataha ʻi he ʻofa ʻo aʻu ki hoʻomou tangi koeʻuhí ko e mole ʻa kinautolu ʻoku maté.”1 ʻOku ou ʻofa ki he tokotaha kotoa pē kuo mole atu mei homau fāmilí.
Neongo ʻene faingataʻa mo fakamamahí, ka ʻoku hoko ʻa e maté ko ha konga mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku tau aʻusia he moʻui fakamatelié. Naʻe kamata ʻetau fononga he moʻuí ni ʻi heʻetau mavahe mai mei he maama fakalaumālié ʻo omi ki he māmaní. Naʻe fakamatala ʻa e punake ko Uetiuēfí ki he fononga ko iá ʻi heʻene foʻi maau fekauʻaki mo e hala ki he moʻui taʻefaʻamaté. Naʻá ne tohi ʻo pehē:
Ko hotau fanauʻí ko ha mohe pē mo ha fakangaloʻí;
ʻA e laumālie ne tupu mo kitautolú, mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí;
Ne moʻui ia ki muʻa ʻi hotau fanauʻí,
Pea haʻu ia mei ha feituʻu mamaʻó,
ʻO ʻikai ʻi he fakangaloʻi kakató,
Pea ʻikai ʻi he taʻe mateuteu,
Ka ne tau omi ʻi he ngaahi konga ʻao ʻo e nāunau,
Mei he ʻOtuá, ʻa ia ko hotau ʻApí.
[Talu mei heʻetau valevale mo e kei ofi mai pē ʻa Hēvaní]!2
ʻOku hoko atu ʻa e moʻuí. ʻOku muiaki mai e toʻu tupú ʻi he kei tamasiʻí pea hoko mai leva mo e matuʻotuʻá. ʻI heʻetau fakatotolo mo fakakaukauloto ki he taumuʻa mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, ʻoku tau fehangahangai leva mo e fehuʻi fekauʻaki pea mo e lōloa ʻo e moʻuí pea pehē ki ha moʻui fakafoʻituitui mo taʻengata. ʻOku faʻa toutou ongona ʻa e ngaahi fehuʻí ni he taimi ʻoku mālōlō ai hatau ʻofaʻanga pe taimi ʻoku tau mavahe ai mei he niʻihi ʻoku tau ʻofa aí.
ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻoku tau fakakaukauloto ai ki he fehuʻi angamaheni ko ia naʻe fakalea lelei ange ʻe Siope ʻi ha ngaahi senituli he kuo hilí, “Kapau ʻe mate ʻa e tangatá, ʻe toe moʻui ia?”3
ʻI he ʻaho ní, ʻoku hanga ʻe he leʻo ʻo e tangata taʻe tuí ʻo fakafepakiʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, pea kuo pau ke fili e tangata takitaha pe ko hai ʻe fakafanongo ki aí. Naʻe pehē ʻe he tangata loea ʻiloa ko ia ko Kalāleni Tālou, “ʻOku ʻikai ha moʻui ʻe mahuʻinga fēfē, pea ko e mate kotoa pē ʻoku hoko ko ha mole siʻisiʻi pē ia.”4 Naʻe tohi ʻe he tangata filōsefa Siamane ko Soupenihaoá ʻo pehē: “Ko e holi ki he moʻui taʻe faʻamaté ko e holi ia ki hano fakatolonga taʻengata ʻo ha fehālaaki lahi.”5 Pea ʻoku fakalahi atu ʻaki ki heʻena ngaahi leá ʻa e ngaahi lea ʻanautolu ʻo e ngaahi toʻu tangata foʻoú, ko ha kau tangata vale ʻoku nau toe tutuki foʻou ʻa Kalaisi—he ʻoku nau liliu ʻEne ngaahi meʻa maná, fehuʻia Hono fakaʻotuá, pea fakasītuʻaʻi ʻEne Toetuʻú.
Naʻe fakafepakiʻi mālohi ʻe Lōpeti Peletisifooti ʻi heʻene tohi ko e God and My Neighbor ʻa e ngaahi tui faka-Kalisitiane ʻoku tali ʻe māmaní, hangē ko e ʻOtuá, Kalaisi, lotú, mo e moʻui taʻe faʻamaté. Naʻá ne tuʻukāivi pē heʻene pehē: “ʻOku ou taukaveʻi kuó u ʻosi fakamoʻoniʻi kakato mo fakapapauʻi e meʻa kotoa pē ne u fakataumuʻa ke fakamoʻoniʻí, pea he ʻikai lava ʻe ha Kalisitiane ʻo tali ʻeku ngaahi ʻuhingá pe toe ueʻi ʻeku fakamatalá neongo ʻene tuʻukimuʻá mo e meʻa ʻokú ne lavá.”6 Naʻá ne nofo ʻi ha moʻui ne ʻātakaiʻi ʻe he taʻe tuí. Ka ne hoko ha meʻa fakaʻohovale. Ne holo fakafokifā ʻa e ʻū meʻa ko ʻeni ne ʻātakaiʻi ia ʻo hoko ko e efu. Ne ʻikai ha meʻa ke ne toe maluʻi ia. Naʻá ne foki māmālie ki he tui ko ia naʻá ne lumaʻi mo manukiʻí. Ko e tupu mei he hā ʻene mafuli ko ʻení? Ne mālōlō hono uaifí. Naʻá ne foki atu mo e loto mamahi ki he loki ne ʻi ai e sino fakamatelie ʻa hono uaifí. Naʻá ne toe vakai ki he fofonga naʻá ne ʻofa aí. Naʻá ne hū
mai ki tuʻa ʻo pehē ange ki hano kaumeʻa, “Ko ia pē ʻeni, kae ʻosi angé ʻoku ʻikai ko ia. ʻOku liliu e meʻa hono kotoa. Kuo toʻo atu e meʻa naʻe ʻi heni ki muʻá. ʻOku ʻikai kei tatau. He ko e hā ha meʻa ʻe lava ke mole atu, ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e laumālié pē?”
Naʻá ne tohi ki mui ange ʻo pehē: “ʻOku ʻikai tatau e maté mo e fakakaukau ʻa ha niʻihi. ʻOku hangē pē ia ko ha ʻalu ki ha loki ʻe tahá. Te tau ʻilo . . . ʻi he loki ko iá siʻa kau fafine mo ha kau tangata mo e siʻi fānau ne tau ʻofa ai ka kuo mole atú.”7
ʻOku tau kumi ha fakamatala, ha maʻuʻanga fakamatala falalaʻanga, pea aʻu pē ki ha fakamoʻoni sio pau, ke fakafepakiʻi ʻaki e taʻe tui ʻa māmani he ʻahó ni ki hono fakaʻotua ʻo Kalaisí. Naʻe hanga hake ki he langí ʻa Sitīveni mei he kuonga ʻo e Tohi Tapú, ʻi he pau ke ne mate ʻi he founga fakamamahí, ʻo ne pehē, “ʻOku ou mamata ki he langí kuo matangaki, mo e Foha ʻo e tangatá ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá.”8
Ko hai ʻe kei taʻe tui ʻi he fakamoʻoni ongo naʻe fai ʻe Paula ki he kakai Kolinitoó? Naʻá ne pehē naʻe “pekia ʻa Kalaisi [ko] ʻetau ngaahi angahalá, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohí; pea naʻe [telio] ia pea naʻe toetuʻu hake ʻi hono tolu ʻo e ʻahó, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohí: Pea naʻe mamata kiate ia ʻa Kīfasi pea mo e toko hongofulu mā toko uá; . . .” Pea toki pehē ʻe Paula, “ne u mamata fakamuimui foki ʻe au kiate ia.”9
Naʻe leaʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakamoʻoni tatau ko ʻení ʻi he loto-toʻa ʻi hotau kuongá ni, ʻi heʻena fakamoʻoni mo Sitenei Likitoni ʻo pehē: “Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!”10
Ko e ʻilo ʻeni ʻokú ne poupouʻi kitautolú. Ko e moʻoni ʻeni ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolú. Ko e ʻilo fakapapau ʻeni ʻokú ne tataki atu ʻa kinautolu ʻoku mafasia ʻi he loto mamahí—mei he fakapoʻulí ki he māmá.
Ne u feʻiloaki mo ha fāmili fakaʻofoʻofa ʻi he Efiafi Kimuʻa he Kilisimasi ʻo e 1997. Naʻe ʻi ai ha fakamoʻoni mālohi ʻa e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ki he moʻoní pea mo e moʻoni ʻo e Toetuʻú. Ko ha faʻē ʻeni mo ha tamai mo ha fānau ʻe toko fā. Naʻe fāʻeleʻi mai pē ʻa e fānau taki taha ko ʻení—fānau tangata ʻe toko tolu mo ha taʻahine—mo ha mahaki ʻo e ngaahi uouá ʻoku hāhāmolofia ʻene hokó, pea naʻa nau faingataʻaʻia fakaesino kātoa. Naʻe taʻu 16 ʻa Maʻake he taimi ko ʻení, pea naʻe ʻosi fai ha tafa ki hono filo silivá ko ha feinga pē ke tokoni ke ne lava ʻo ngaungaue lelei holo. Naʻe teu ke mavahe atu mo Kulisitofā, taʻu 13, mo Seisoni, taʻu 10, ki Kalefōnia ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ke fakahoko ha tafa tatau pē. Ko e kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa ʻa Sana, ʻa ia ne taʻu nima, pea ko e kiʻi taʻahiné pē ia. Ko e kiʻi fānau poto mo tui lahi eni, pea naʻe ʻikai pulipulia e laukau ʻaki kinautolu ʻe heʻenau ongomātuʻá, ko Pila mo Seli. Ne mau talanoa taimi siʻi pē pea naʻe fakafonu hoku ʻōfisí ʻe he laumālie
makehe ko ia ʻo e fāmilí ni. Ne ma tāpuakiʻi mo e tamaí e ongo tamaiki ne teu tafá, pea kole mai ʻe he ongomātuʻá pē ʻe lava ke fai ʻe Sana ha hiva maʻaku. Naʻe talamai ʻe heʻene tamaí ʻoku uesia e maʻamaʻa ʻo Saná pea ʻe kiʻi faingataʻa ʻene hivá ka naʻá ne loto pē ke ʻahiʻahi. Naʻe tā ha tepi peá ne hiva mo ia ʻi ha leʻo fakaʻofoʻofa mo mahino, fekauʻaki mo ha kahaʻu ʻe lelei ange—naʻe ʻikai hala ha foʻi nota ʻe taha:
Ne u ʻunaloto ʻi ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻe taha
Ki ha maama ʻoku ou fie mātā,
Ko ha feituʻu ʻoku hopo mei ai e laʻaá
ʻO ne huhulu mei he langí maʻaku toko tahá.
ʻI he pongipongi momoko fakaʻofoʻofá ni,
Kapau ʻe hoko ʻa ʻeku misí,
Ta ko e ʻaho ʻoku ou fakaʻānaua ki aí
ʻE hoko ia ʻi heni pea ʻi he taimí ni.11
Ne māfana kotoa homau lotó he ʻosi ʻene hivá. Naʻe hanga ʻe he fakalaumālie ʻo ʻemau talanoa ko ʻení ʻo ʻomi ʻa e ongo fakaʻofoʻofa ki hoku Kilisimasí he taʻu ko iá.
Ne mau kei fetuʻutaki pē mo e fāmilí, pea ʻi he hoko e taʻu 19 ʻo Maʻaké, ʻa ia ko e foha lahí, ne mau aleaʻi leva ke ne fakahoko ha ngāue fakafaifekau makehe ʻi he hetikuota ʻo e Siasí, pea naʻe maʻu foki ʻe hono ongo tehiná mo e faingamālie ke na ngāue fakafaifekau.
ʻI he meimei taʻu ʻe taha kuo hilí, naʻe siʻi mālōlō ai ʻa Kulisitofā ʻi hono taʻu 22 ʻi he mahaki pē ne moʻua takitaha ai e fānaú ni. Pea ʻi Sepitema kuo ʻosí, ne u maʻu ai e tala kuo siʻi mālōlō mo Sana, ko hono taʻu 14 ia. Naʻe fakalāngilangiʻi ʻa Sana ʻi he ouau ʻo hono meʻafakaʻeikí ʻaki ha ngaahi fakaʻapaʻapa fakaʻofoʻofa. Naʻe taki taha tuʻu ki ʻolunga hono ongo tuongaʻane ne kei moʻuí, ko Maʻake mo Seisoni, ʻo na piki pē he tuʻunga malangá mo vahevahe ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ne aʻusia ʻe he fāmilí. Naʻe hivaʻi ʻe he faʻē ʻa Saná ha foʻi hiva fakaʻofoʻofa ko ha konga ʻo ha tiueti. Naʻe fai ʻe heʻene tamaí mo e kui tangatá ha malanga naʻe ongo ki he lotó. Neongo naʻe mamahi hona lotó, ka naʻá na takitaha fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ʻo e Toetuʻú pea ʻoku kei moʻui ʻa Sana, pehē ki hono tuongaʻane ko Kulisitofaá, pea ʻokú na tatali mai ki ha fakataha nāunauʻia mo hona fāmili ʻofeiná.
ʻI he hoko e taimi ke u lea aí, ne u fakamatala ki he ʻaʻahi ange ʻa e fāmilí ki hoku ʻōfisí he meimei taʻu ʻe hiva kuo hilí peá u lave ki he hiva fakaʻofoʻofa naʻe fai ʻe Saná. Ne u fakaʻosiʻaki e fakakaukau ko ʻení, “ʻOku ʻikai ha mālohi ʻo e maté ki ha taha ʻo kitautolu he naʻe pekia hotau Fakamoʻuí ʻi Kālevale. ʻOku moʻui ʻa Sana, moʻui kakato mo lelei, pea ko e ʻaho ko ia naʻá ne hivaʻaki ʻi he Efiafi Kimuʻa he Kilisimasi ʻo e 1997, ʻa e ʻaho naʻá ne fakaʻānaua ki aí, ʻoku ʻi heni ia pea ʻi he taimí ni.”
Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku tau kakata, ʻoku tau tangi, ʻoku tau ngāue, ʻoku tau vaʻinga, ʻoku tau ʻofa, ʻoku tau moʻui. Hili ko iá ʻoku tau mate. Ko e maté ko e tofiʻa ia ʻo kitautolu ʻi māmani kotoa. Kuo pau ke fou atu ai ʻa e kakai kotoa pē. ʻOku haʻu ʻa e maté ki he toulekeleká, ki he ongosiá mo e motuʻá. ʻOkú ne ʻahia e toʻu tupú lolotonga ʻoku kei muka ʻenau ʻamanakí mo ʻenau ngaahi fakaʻamú. Pea ʻoku ʻikai foki hao e fānau īkí mei ai. Hangē ko e ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “Hangē kuo pau ke mate ʻo tuʻo taha ʻa e kakaí.”12
Pea ne tau mei mate ai pē kapau naʻe ʻikai ʻa e Tangata ʻe toko taha mo ʻEne misioná, ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí. Naʻe ʻaloʻi ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú, tokoto ʻi ha moheʻanga pēpē, pea ko hono ʻAloʻi maí, ko hono fakahoko ia ʻo e ngaahi kikite fakalaumālie ʻa ha kau palōfita tokolahi. Naʻe akonekina ia mei he langí. Naʻá ne ʻomai ʻa e moʻuí, māmá, mo e halá. Naʻe muimui ʻiate Ia ʻa e tokolahi. Naʻe ʻofa ʻa e fānau īkí ʻiate Ia. Naʻe fakasītuʻaʻi ia ʻe he kakai fielahi mo hīkisiá. Naʻá Ne lea ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi tala fakatātā. Naʻá ne akonaki ʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga. Naʻe haohaoa ʻEne moʻuí.
Neongo kuo hāʻele mai e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí, ka naʻe ʻoange kiate Ia ʻa e fakafeʻiloaki ʻoku fai ki ha fili pe ko ha taha lavaki. Naʻe hoko ai mo hano fakamaaʻi Ia ʻa ia ne lau ʻe ha niʻihi ko hano fakamāuʻi. Naʻe ongona e kalanga ke “tutuki ki he ʻakaú, tutuki ia ki he ʻakaú”13 Ne hoko ai e fononga hake ki he moʻunga ko Kālevalé.
Ne manukia ia, leakoviʻi, lumaʻi, taukaeʻi pea tutuki ki ha kolosi lolotonga ʻoku kalanga e kakaí “Tuku ke ʻalu hifo ʻeni ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo ʻIsilelí mei he ʻakaú, koeʻuhí ke mau mamata mo tui.”14 “Naʻá ne fakamoʻui ʻa e kakaí; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia.”15 Ko ʻEne tali ki aí: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”16 “ʻOku ou tuku ʻa hoku laumālié ki ho nimá, pea hili ʻene lea peheé, pea pekia ia.”17 Naʻe tuku ʻe kinautolu naʻe ʻofa ʻiate iá ʻa hono sinó ʻi ha fonualoto maka.
ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, naʻe haʻu ʻa Mele Makitaline mo Mele faʻē ʻa Sēmisí mo ha niʻihi kehe ki he fonualotó. Ne na ofo ʻi he puli ʻa e sino ʻo hona ʻEikí. ʻOku fakamatala ʻe Luke ʻo pehē naʻe tuʻu mai ki hona tafaʻakí ha ongo tangata ʻo na pehē ange: “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté? ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.”18
ʻE fakamanatu ʻe he kakai Kalisitiané he uike hoko maí ʻa e meʻa mahuʻinga taha kuo hiki ʻi he hisitōliá. Ko e kiʻi lea faingofua ko ia “ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu haké,” ko e ʻuluaki fakamoʻoni ia ki he Toetuʻu moʻoni ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻomi ʻe he ngeʻesi fonualotó ʻi he ʻuluaki pongipongi ʻo e Toetuʻú ʻa e ʻilo fakapapau mo fakafiemālie ko ia ʻokú ne tali e fehuʻi ʻa Siopé, “Kapau ʻe mate ʻa e tangatá, ʻe toe moʻui ia?”19
Kiate kinautolu kotoa kuo mole honau ngaahi ʻofaʻangá, tau liliu e fehuʻi ʻa Siopé ko ha tali: Kapau ʻe mate ʻa e tangatá, te ne toe moʻui pē. ʻOku tau ʻiloʻi ʻeni he ʻoku tau maʻu e maama ʻo e moʻoni kuo fakahā maí. Naʻe folofola e ʻEikí, “Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui; ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia: Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.”20
Neongo ʻa e loʻimatá mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻa e manavasiʻí mo e mamahí, ʻa e loto-mamahí mo e taʻelata ʻi he mole ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ka ʻoku tau ʻiloʻi fakapapau ʻoku taʻe ngata ʻa e moʻuí. Ko e fakamoʻoni moʻui ki aí ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí.
ʻOku ou ʻohake hoku leʻó ʻi he kotoa ʻo hoku lotó mo e fakamātoato ʻo hoku laumālié, ko ha fakamoʻoni makehe, ʻo u fakahā ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAló, ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí kuo Fakatupu ʻi he kakanó. Ko hotau Huhuʻí Ia, ko hotau Fakalaloa ki he Tamaí. Ko Ia naʻá Ne pekia he kolosí ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Ko e ʻuluaki fua Ia ʻo e toetuʻú. Koeʻuhí ko ʻEne pekiá, ʻe toe moʻui ʻa e kakai kotoa pē. Meʻa fakafiefia ko e ongo ʻoku ʻomi ʻe he leá ni, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí!”21 Fakatauange ʻoku ʻiloʻi ia ʻe māmani kotoa pea nau moʻuiʻaki ʻa e ʻilo ko iá, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. T&F 42:45.
2. William Wordsworth, “Ode: Intimations of Immortality” from Recollections of Early Childhood” ʻi he The Oxford Book of English Verse: 1250–1900, ed. Arthur Quiller-Couch (1939).
3. Siope 14:14.
4. The Story of My Life, (1932), vahe 47, palakalafi 34.
5. Arthur Schopenhauer ʻi he The Home Book of Quotations, sel. Burton Stevenson (1934), 969.
6. God and My Neighbor, (1914).
7. Vakai, More Things in Heaven and Earth: Adventures in Quest of a Soul (1925), 11.
8. Ngāue 7:56.
9. 1 Kolinitō 15:3–8.
10. T&F 76:22.
11. “The Beautiful Day,” mei he foʻi heleʻuhila ko e Scrooge, 1970, fakafasi mo fakalea ʻe Leslie Bricusse.
12. Hepelū 9:27.
13. Luke 23:21.
14. Maʻake 15:32.
15. Maʻake 15:31.
16. Luke 23:34.
17. Luke 23:46.
18. Luke 24:5–6.
19. Siope 14:14.
20. Sione 11:25–26.
21. “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himí, fika 68; vakai foki, Siope 19:25.