The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko e Fekau ʻOku Lahí

Ko e Fekau ʻOku Lahí

ʻEletā Joseph B. Wirthlin
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI heʻetau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku kihiʻi siʻi hifó, ko ʻetau fai ia kiate Iá.

ʻEletā Joseph B. WirthlinNgaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fie fai atu ha fehuʻi mahuʻinga ʻaupito ʻe taha. Ko e hā e ʻulungāanga ʻokú ne fakamatalaʻi lelei taha kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ʻo kau ki he tali ki he fehuʻi ko ʻení.

ʻI he senituli ʻuluaki A.D., naʻe vēkeveke e kāingalotu tupu tokolahi ʻo e Siasi ʻi Kolinitoó ʻi he ongoongoleleí. Meimei ko e kau toki ului kātoa kinautolu ki he Siasí. Naʻe kau e tokolahi ki ai tupu mei he malanga ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mo ha niʻihi kehe.

Ka naʻe nofo fekeʻikeʻi ʻa e Kāingalotu ʻi Kolinitoó. Naʻa nau fefakakikihiʻaki. Naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi ne nau lelei ange kinautolu ʻi he niʻihi kehé. Naʻe ʻave ʻe he tokotahá ʻa e tokotaha ko ē ki he fakamāuʻangá.

ʻI he fanongo ʻa Paula ki he meʻá ni, naʻe ʻikai te ne ongoʻi fiemālie, ʻo ne fai ai ha tohi ʻo kole kiate kinautolu ke nau toe uouangataha ange. Naʻá ne tali e konga lahi ʻo e ngaahi fehuʻi naʻa nau fakakikihi aí. ʻI he fakaʻosiʻosi ʻene tohí, naʻá ne talaange ʻokú ne fie fakahā kiate kinautolu “‘a e hala ʻoku lelei tahá.”1

ʻOku mou manatuʻi nai e fakalea ʻo ʻene tohi hono hokó?

“Ka ne ko ʻeku leaʻaki ʻa e ʻelelo ʻo e tangatá mo e kau ʻāngeló, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻa e ʻofá, kuó u tatau mo e ukamea pakihi mo e simipale tatangi.”2

Naʻe faingofua mo fakahangatonu ʻa e pōpoaki ʻa Paula ki he Kāingalotu foʻou ko ʻení: ʻOku ʻikai ha fuʻu ʻaonga ʻo ha meʻa te ke fai kapau ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. Te ke lava ke leaʻaki ʻa e ngaahi lea kehekehé, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e kikité, ʻiloʻi e ngaahi meʻa fakamisiteli kotoa pē pea maʻu ʻa e poto kotoa pē—naʻa mo haʻo maʻu ʻa e tui ke hiki ʻa e ngaahi moʻungá, he ʻikai hano ʻaonga kiate koe ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e ʻofá.3

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”4 Naʻe fakaʻaliʻali ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻofa ko iá peá Ne akonakiʻaki ia neongo naʻe fakamamahiʻi Ia ʻe kinautolu ne tāufehiʻa kiate Iá.

ʻI he taimi ʻe taha ne feinga ai ʻa e kau Fālesí ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ʻaki ʻenau fai ange ha fehuʻi naʻe ngalingali he ʻikai te Ne lava ke tali: “‘Eiki, ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?”5

Naʻe ʻosi fai ʻe he kau Fālesí hano aleaʻi lahi ʻo e fehuʻi ko ʻení pea nau vakai ki ha ngaahi fekau ʻe 600 tupu.6 Naʻa nau pehē kapau naʻe faingataʻa ki he kakai potó ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e fekau naʻe mahuʻinga tahá, ta he ʻikai lava ke ʻiloʻi ia ʻe he foha ko ʻeni ʻo e tangata tufunga mei Kālelí.

Ka ʻoku pau pē naʻe hohaʻa e loto ʻo e kau Fālesí heʻenau fanongo ki Heʻene talí, he naʻe fakamahinoʻi ange ai honau vaivaí. Naʻá Ne taliange:

“Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.

“Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá.”7

Talu mei he ʻaho ko iá mo e laui toʻu tangata hono toutou fakahā ʻo e tala fakalaumālie ko ʻení. Kiate kitautolu, ʻoku fakahā e lahi ʻo ʻetau ʻofá ʻa e lahi mo e maʻongoʻonga ʻo hotau laumālié.

ʻOku talamai ʻe he folofolá: “ka ai ha taha ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku ʻilo ia ʻe ia.” 8 Toki talaʻofa fakaʻofoʻofa moʻoni ia—ke Ne ʻafioʻi kita. ʻOku fiefia ʻa e laumālié ke fakakaukau atu ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Fakatupu ʻo e langí mo māmaní pea ʻofa ʻiate kitautolu ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa mo taʻengatá.

ʻI he 1840, ne fai ai ʻe he Palōfita ko Siosefá ha tohi ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ne akonaki ai ʻo pehē, “ko e ʻofá ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá pea ʻoku totonu ke hā ia meiate kinautolu ʻoku fie hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai fiemālie pē ʻa e tangata ʻoku fonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono faitāpuekina hono fāmilí, ka ʻoku aʻu atu ʻene ʻofá ki māmani kātoa, ʻo ne loto ke tāpuekina e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.9

ʻI heʻetau ʻofa kiate kinautolu ʻoku tau feohí, ʻoku tau fakahoko ai ha konga ʻe taha ʻo e fekau ʻoku lahí ke “‘ofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”10

ʻOku fakatou ʻaonga ʻa e ongo fekaú, he ko e taimi ʻoku tau fefuaʻaki ai ʻetau ngaahi kavengá, ʻoku tau fakahoko ai ʻa e fono ʻa Kalaisí.11

Ko e ʻofá ko e kamataʻanga, lotomālie pea mo e ngataʻanga ia ʻo e hala ʻi he tuʻunga faka-ākongá. ʻOkú ne fakafiemālieʻi, akonekina, fakamoʻui mo fakanonga kitautolu. ʻOkú ne tataki ʻa kitautolu ʻi he ngaahi teleʻa ʻo e fakapoʻulí mo e veili ʻo e maté. ʻI hono fakaʻosingá, ʻoku tataki atu kitautolu ʻe he ʻofá ki he nāunau mo e ngeia ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻI heʻeku fakakaukaú, naʻe fakaʻaliʻali maʻu pē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻOku fehuʻi ʻe he tokolahi pe ko e hā naʻá ne maʻu ai ha fuʻu kau muimui tokolahi peá ne kei pukepuke ʻa kinautolú. Ko ʻene tali ki aí: “Koeʻuhí he ʻoku ou maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofá.”12

ʻOku ʻi ai ha talanoa ki ha tamasiʻi taʻu 14 ne haʻu ki Nāvū ʻo kumi hono tokoua naʻe nofo ofi aí. Ne aʻu ki ai e tamasiʻí he faʻahitaʻu momokó pea naʻe ʻikai haʻane paʻanga pe kaungāmeʻa. ʻI he fakaʻekeʻeke holo ʻe he tamasiʻí ʻo kau ki hono tokouá, naʻa nau ʻave ia ki ha fale naʻe hangē pē ha hōtelé. Naʻá ne feʻiloaki ai mo ha tangata naʻe pehē ange, “Hū mai foha, te mau tokangaʻi lelei koe.”

Naʻe loto lelei ki ai e tamasiʻí pea naʻe fakahū atu ia ki fale ʻo fafangaʻi, fakamāfanaʻi pea ʻoange mo ha mohenga ke ne mohe ai.

Naʻe momoko ʻaupito e ʻaho hono hokó, ka neongo ia, naʻe teuteu e tamasiʻí ke lue lalo he maile ʻe valu ki he feituʻu naʻe nofo ai hono tokouá.

ʻI he sio ki ai ʻa e tangata ʻo e ʻapí, naʻá ne talaange ki he tamasiʻí ke kiʻi mālōlō hifo. Naʻá ne talaange kuo mei aʻu ange ha saliote, pea ko ʻene fokí, ʻe lava ke heka atu ai.

ʻI he vili ʻa e tamasiʻí ke ʻalú mo ʻene talaange ʻoku ʻikai haʻane paʻangá, naʻe talaange ʻe he tangatá ke ʻoua te ne hohaʻa he te nau tokangaʻi lelei ia.

Ne toki ʻilo ʻe he tamasiʻí ki mui ko e tangata ʻo e ʻapí ko Siosefa Sāmita, ko e pālofita Māmongá. Naʻe ʻikai toe ngalo he tamasiʻí ʻa e ʻofa ko ʻení ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.13

ʻI ha pōpoaki ki muí ni mai ʻa e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ʻi he Music and the Spoken Word, naʻe fakamatala ai ki ha talanoa kau ki ha tangataʻeiki mo ha fineʻeiki toulekeleka kuo lau taʻu ʻa ʻena malí. Tupu mei he fakaʻau ke ʻikai toe lelei e vakai ʻa e fineʻeikí, naʻe ʻikai ai te ne kei lava ke fai maʻana e ngaahi meʻa naʻá ne faʻa lava he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Naʻe ʻikai toe kole ange ʻe hono husepānití ka ne kamata valivali e ngeʻesinima hono uaifí.

“Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava pē hono uaifí ʻo sio ofi ki hono ngeʻesinimá ʻo kapau ʻe fokotuʻu lelei ke sio ki ai pea naʻá ne malimali ʻi heʻene sio ki aí. “Naʻá ne manako ke sio ʻoku fiefia hono uaifí, ko ia naʻá ne valivali hono ngeʻesinimá ʻi ha toe taʻu ʻe nima ki muʻa peá ne toki mālōlō.”14

Ko ha sīpinga ia ʻo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faʻa hāsino e ʻofá ia ʻi he ngaahi founga mālie ʻoku fakamatalaʻi ʻe he kau punaké mo e kakai faʻu tohí. Ko e founga maʻongoʻonga taha ʻoku faʻa fakahāʻaki ʻa e ʻofá ko e fanga kiʻi ngāue ʻofa mo e loto-tokanga ʻoku tau fai kiate kinautolu ʻoku tau fetaulaki ʻi he moʻui ní.

ʻOku tolonga ʻo taʻe ngata ʻa e ʻofa moʻoní. ʻOku kātaki fuoloa ia mo faʻa fakamolemole ʻo aʻu ki he taʻengatá. ʻOkú ne tui, ʻamanaki lelei mo ne faʻa kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e ʻofa ia ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú.

ʻOku tau fakaʻamu kotoa pē ke tau maʻu ʻa e ʻofa ko ʻení. Naʻa mo e taimi ʻoku tau fehālaaki aí, ʻoku tau fakaʻamu ʻe kei ʻofa pē ʻa e niʻihi kehé ʻiate kitautolu neongo ʻetau ngaahi tōnounoú—neongo ʻoku ʻikai taau mo kitautolu ke maʻu ʻa e ʻofa ko iá.

Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu—neongo hotau ngaahi vaivaí! He ʻoku pehē fau ʻEne ʻofá, neongo e siva ʻetau ʻamanakí ʻiate kitautolu peé, ka he ʻikai te Ne fai pehē.

ʻOku tau fakakaukau pē kitautolu ki he ʻaneafí mo e ʻahó ni. Ka ʻoku vakai mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he taʻengatá. Neongo te tau fiemālie pē ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e Tamai Hēvaní ia, he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻe lava ke tau hoko ko ha kakai nāunauʻia.

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e liliú. ʻOkú ne toʻo atu e kakai tangata mo fafine ʻo e māmaní ʻo fakafoʻou kitautolu ke tau hoko ko ha kakai tangata mo fafine ki he nofo taʻengatá.

Ko e founga ʻoku fakahokoʻaki ʻa e fakafoʻou ko ʻení ko ʻetau ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku ʻikai ha mamahi ia ʻe taʻelava ke fakafiemālieʻi, ʻikai ha ʻita ʻe taʻelava ke matoʻo, pe ha loto-tāufehiʻa ʻe taʻe lava ke liliu. Naʻe tohi ʻe he tangata faʻu tohi Kalisi ko Sofokelesí ʻo pehē: “‘Oku fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he mafatukituki pea mo e mamahi ʻo e moʻuí ʻe he foʻi lea ʻe taha. Ko e foʻi lea ko iá ko e ʻofá.”15

Ko e ngaah momeniti fakangalongataʻa mo toputapu taha ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi momeniti ko ia ne fonu ʻi he laumālie ʻo e ʻofá. Ko e lahi ange ʻo ʻetau ʻofá, ko e lahi ange ai pē ia ʻo ʻetau fiefiá. ʻI hono fakaʻosingá, ko e fua totonu ʻo ʻetau lavameʻa ʻi he moʻui ní ʻa ʻetau fakatupulaki ʻo e ʻofa ko iá.

ʻOkú ke ʻofa nai ki he ʻEikí?

Fakamoleki hao taimi mo Ia. Fakalaulauloto ki Heʻene ngaahi folofolá. ʻAi kiate koe ʻa ʻEne ʻakau mafasiá. Feinga ke mahino kiate koe peá ke talangofua he, “ko ʻeni ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau fai ki heʻene ngaahi fekaú.”16 ʻI heʻetau ʻofa ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai ke toe faingataʻa ʻa e talangofuá ia. ʻOku hoko ʻa e talangofuá ko ha meʻa ʻoku fakafiefia. ʻI heʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻoku tau fekumi ai ki he ngaahi meʻa ko ia te tau maʻu ai ʻa e leleí pea fakatafoki hotau lotó ki he ngaahi meʻa ʻe faitāpuekina mo tupulaki ai ʻa e niʻihi kehé.

ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻa ʻetau ʻofa ki he ʻEikí, ʻoku fakamaʻa ai ʻa hotau ʻatamaí mo hotau lotó. ʻOku hoko ha “fuʻu liliu lahi ʻi . . . [hotau] lotó, ʻo ʻikai ai te [tau] toe maʻu ha holi ke faikovi ka ke failelei maʻu ai pē.”17

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi hoʻomou fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he meʻa ʻe lava ke mou fai ke lahi ange ai ʻa e uouangatahá, ʻa e anga fakalaumālié mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mou fakakaukau muʻa ki homou fatongia toputapu ke akonekina ʻa e niʻihi kehé ke ʻofa ki he ʻEikí mo honau kāingá. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻeni ʻo ʻetau moʻuí. Neongo pe ko e hā haʻatau ngaahi lavameʻa kehe, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻI heʻetau maʻu iá, ʻoku fakafiefia pea longomoʻui ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻI heʻetau ueʻi mo akoʻi ʻa e niʻihi kehé ke fakafonu honau lotó ʻaki ʻa e ʻofá, ʻoku haʻu mei honau lotó ʻa e talangofuá pea nau fakahoko mo e ngaahi ngāue tokoni ʻoku fai ʻi he loto-feilaulau mo e taʻe-siokita. Hangē ko ʻení, ko kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e faiako fakaʻapí he ko e fatongia ia ke faí, te nau fakakakato ʻe kinautolu honau fatongiá. Ka ko kinautolu ʻoku nau fai ʻa e faiako fakaʻapí koeʻuhí ko ʻenau ʻofa moʻoni ki he ʻEikí mo honau kāingá, te nau fakahoko ʻe kinautolu ʻa e fatongia ko iá ʻi ha ʻuhinga ʻoku kehe ʻaupito ia mei ai.

Te u foki ki heʻeku fehuʻi ʻi he kamataʻangá, Ko e hā e ʻulungāanga ʻokú ne fakamatalaʻi lelei taha kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? Te u tali ki ai ʻo pehē: ko ha kakai kitautolu ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻEikí ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau laumālié, moʻuí mo e lotó pea ʻoku tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú.

Ko hotau tefitoʻi ʻulungāangá ia. ʻOku hangē ia ha fakaʻilonga ki māmani ʻoku nau ʻiloʻi ai pe ko e kau ākonga kitautolu ʻa hai.18

ʻI he ʻaho fakaʻosí, ʻe ʻikai fehuʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ia pe ko e hā e ngaahi fatongia naʻe uiuiʻi kitautolu ki aí. He ʻikai te Ne fehuʻi mai ʻo kau ki heʻetau koloá pe naʻa tau ongoongoa pe ʻikai. Te Ne fehuʻi mai pe naʻa tau tokangaʻi ʻa kinautolu naʻe mahakiʻiá, fafanga mo fakainu ʻa e fiekaiá, ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi he fale fakapōpulá, pe tokoniʻi ʻa e vaivaí.19 ʻI heʻetau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku kihiʻi siʻi hifó, ko ʻetau fai ia kiate Iá. 20 Ko e ʻelito ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kapau ʻoku tau fie ako moʻoni ki he founga ʻo e ʻofá, tau fakakaukau pē ki he moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻI heʻetau maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻoku fakamanatu ai kiate kitautolu ʻa e ʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōlia ʻo māmaní. “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”21

He naʻe lahi pehē ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú naʻe tupu ai “‘a e tetetete ʻa. . . . e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhi ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo [hono] kilí.”22

Koeʻuhí ko e foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí maʻatautolú,23 ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei, ʻa e ʻilo pau mo hotau maluʻi, te tau toe nofo fakataha mo Ia ʻi ha hili ʻetau mavahe atu mei he māmaní. Tupu mei he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamaʻa ai ʻetau angahalá pea hoko ko ha niʻihi ke ʻinasi ʻi he meʻafoaki ʻa ʻEtau Tamai Māfimafí. Te tau toki ʻilo ai ʻa e nāunau kuo “teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”24

Ko e mālohi ʻeni ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ke liliu ʻa e moʻuí.

ʻI hono tuku ʻe Sīsū ʻa e fekau foʻou ki Heʻene kau ākongá ke nau “feʻofaʻaki kiate kimoutolu ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú,” 25 naʻá Ne foaki ange ai ʻa e kī mahuʻinga ki he fiefia ʻi he moʻuí ni mo e nāunau ʻi he moʻui ka hoko maí.

Ko e ʻofá ʻa e lahi taha ʻi he ngaahi fekaú—ʻoku tautau ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Ko e tefitoʻi meʻa ia ʻoku tau tokanga lahi taha ki aí ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo e Kalaisi moʻuí. Ko e ʻulungāanga ia te ne fakatupulaki lahi taha ʻetau moʻuí ʻo kapau te tau fakatupulaki.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku taʻefakangatangata pea taʻengata ʻa ʻEne ʻofá. ʻOku aʻu atu ia ki hono kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, kuó Ne tuku mai ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke tataki kitautolu ʻi hotau kuongá ni. Kuó Ne tuku mai mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻokú Ne akonekina, fakafiemālieʻi, mo ueʻi kitautolu.

Kuó Ne foaki mai ʻEne folofolá. Pea ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻeku loto houngaʻia ʻi Heʻene foaki mai kiate kitautolu takitaha ha loto ʻokú ne lava ke ongoʻi ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

ʻOku ou lotua ʻe fakafonu hotau ngaahi lotó ʻaki ʻa e ʻofa ko iá pea ke tau hanga atu ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ki he niʻihi kehé mo ha vīsone pea mo ha tui foʻou. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi heʻetau fai ʻení, te tau ʻiloʻi ai ha koloa hulu ange ʻi he moʻuí ni. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. 1 Kolinitō 12:31.

2. 1 Kolinitō 13:1.

3. Vakai, 1 Kolinitō 13:1–2.

4. Molonai 7:47.

5. Mātiu 22:36.

6. Vakai, Fredric W. Farrar, Jesus the Christ, (Salt Lake City: Bookcraft, 528–29.

7. Mātiu 22:37–40

8. 1 Kolinitō 8:3.

9. History of the Church, 4:227.

10. Kalētia 5:14.

11. Vakai, Kalētia 6:2.

12. History of the Church, 5:498.

13. Mark L. McConkie, Remembering Joseph; Personal Recollections of Those Who Knew the Prophet Joseph Smith, (2003), 57.

14. “Selflessness,” Sept. 23, 2007, fakamafola ʻo e Music and the Spoken Word, lava ʻo maʻu he www.musicandthespokenword .com/messages.

15. Oedipus at Colonus, in The Oedipus Cycle, trans. Dudley Fitts and Robert Fitzgerald, (New York: Harcourt, Brace & Company, 1949), 161–62.

16. 1 Sione 5:3.

17. Mōsaia 5:2.

18. Vakai, Sione 13:35.

19. Vakai, Mātiu 25:31–40.

20. Vakai, Mātiu 25:40.

21. Sione 3:16.

22. T&F 19:18.

23. Vakai, Sione 15:13.

24. 1 Kolinitō 2:9; vakai foki, Īsaia 64:4.

25. Sione 13:34.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy