The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Tupu mei he Fanga Kiʻi Meʻa Īkí

Tupu mei he Fanga Kiʻi Meʻa Īkí

ʻEletā Michael J. Teh
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tokangaʻi mo tokoniʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.

ʻEletā Michael J. TehMabuhay mei he kakai fakaʻofoʻofa mo ʻo e ʻOtu Filipainí. Naʻe fai ʻe Keini e taha ʻo e ngaahi fehuʻi motuʻa mo loloto taha kuo leaʻaki ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní pea ʻoku mālie ʻeni kiate kitautolu, ʻa ia ko e tali ki hono fakafehuʻi ʻe he ʻOtuá hili pē ha taimi siʻi mei heʻene fakapoongi hono tokoua ko ʻĒpelí, “He ko e tauhi au ʻo hoku tokouá?”1 ʻOku taau ke fai hano fakakaukauʻi fakamātoato ʻo e fehuʻí ni ʻe kinautolu ʻoku nau feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku hā he akonaki naʻe fai ʻe ʻAlamaá ʻa e taha ʻo e ngaahi talí:

“ Pea ko ʻeni, . . . ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa;

“‘Io, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”2

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tokangaʻi mo tokoniʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. ʻI hono fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e talanoa fakatātā ki he tangata Samēlia leleí, naʻe ʻikai ke ngata ‘i he ofo Hono ngaahi filí ka naʻá Ne akoʻi ai foki mo ha lēsoni mahuʻinga kiate kinautolu kotoa naʻe fie muimui ʻiate Iá. ʻOku fie maʻu ke tau fakalahi ʻa e feituʻu ʻoku aʻu atu ki ai hotau ivi takiekiná. ʻOku totonu ke tau tokoni loto tauʻatāina ki he niʻihi kehé ʻo tatau ai pe ko e fē matakali, lanu honau kilí, tuʻungá pe ngaahi vā fetuʻutakí. He naʻe ʻikai ke fakatuʻutuʻunga ʻa hono tuku mai ʻo e fekau ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí. 3

ʻOku tui ʻa e tokolahi ʻoku totonu ke fokotuʻutuʻu ha ngaahi palani ki he ngāue tokoní mo faʻu ha kōmiti kae lava ke ʻaonga. Neongo ʻoku tokoni e ngaahi ngāue mahuʻinga pehení, ka ko e lahi taha ʻo e tokoni ʻoku fie maʻu ʻi he māmaní he ʻaho ní ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau ngaahi fengāueʻaki fakaʻahó. ʻOku tau faʻa maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ko ʻení ʻi hotau ngaahi ʻapí, kaungāʻapí mo e uōtí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he faleʻi ko ʻeni naʻe fai ʻe he tangata kākā ko Sikalutepí ki hono ʻilamutu ko Uemiutí ʻi he tohi ʻa C.S. Luisi ko e “The Screwtape Letters,” ʻa e palopalema angamaheni ʻoku moʻua ai hotau tokolahi he ʻahó ni: “‘Oku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa te ke faí, ʻe kei ʻi ai pē ha manavaʻofa fakataha mo ha tāufehiʻa ʻi he loto ʻo e tokotaha ʻokú ke feinga ke fakaʻauhá. Ko e meʻa mahuʻingá ke ke ʻai ke tō ʻene tāufehiʻá ki hono kaungāʻapi ofí ʻa ia ʻokú ne fetaulaki mo kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē pea tekeʻi atu ʻene manavaʻofá, ki ha kakai ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi. ʻE hoko leva ʻa e tāufehiʻá ko e meʻa ia ʻoku moʻoní pea angalau pē ʻa e manavaʻofá.”4

ʻOku ʻomai ʻe he fakalea ʻo ha himi manakoa ʻa e founga fakaʻofoʻofa taha ke fakaleleiʻi ʻakí:

Ne fakamaʻamaʻa nai he ʻahó ni ha kavenga
Koeʻuhí he ne u fie tokoni?
Kuo tokoniʻi nai ʻa e mahakí mo e ongosiá ʻi honau halá?
“I he taimi ʻo ʻenau fie maʻu tokoní, ne u ʻi ai nai?
ʻĀ hake leva ʻo ngāue ke lahi ange ia
ʻI haʻo fakaʻānaua pē ki ho ʻapi ʻi he langí.
ʻOku fakafiefia ʻa e fai leleí, ko ha fiefia taʻefakatataua,
Ko ha tāpuaki ʻo e fai fatongiá pea mo e ʻofá.5

Ne u mamata tonu he meʻa ko ʻeni ne hokó pea ne u ako ai ʻe lava pē ʻe he fanga kiʻi ngāue tokoni īkí ʻo tokoniʻi kitautolu mo kinautolu ʻoku lava ke tau takiekiná. ʻOku ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha kakai ʻofa ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili mahuʻingá, ke tokoniʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau taufā holo toko taha pē he fakapoʻulí. ʻOku tokoni ʻa e kau tangata mo e kau fafine ko ʻení ʻi he faʻifaʻitakiʻanga mo e kātaki mo e ʻofa. Kuó u ʻosi aʻusia e faʻahinga tūkunga ko ʻení.

ʻOku ou manatu ki ha taimi mahuʻinga ʻe taha ne fai ai haʻaku fili—ʻa ʻeku fili ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne fuoloa ʻeku fakakaukauʻi e fili ko ʻení. ʻI heʻeku fāinga ke fakapapauʻi e fili te u faí, naʻe tokoni mai hoku fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ne nau fakalotolahiʻi, fakatukupaaʻi mo lotua tuʻo lahi au. Ne tohi mai maʻu pē hoku tuofefine ne lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakató, pea naʻe ʻikai haʻane teitei lotofoʻi.

Naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku kei poupouʻi pē au ʻe ha kakai tangata mo fafine lelei. ʻOku ou tui ʻoku poupouʻi pehē kitautolu kotoa. ʻOku tau fefalalaʻaki ʻi ha faʻahinga founga kae lava ke tau toe foki ki hotau ʻapi fakalangí.

Ko hono vahevahe ʻo e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, ko e taha ia ʻo e founga ʻaonga taha ʻe lava ke tau tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi ʻoku teʻeki kau ki hotau Siasí. ʻOku ou manatuʻi e meʻa naʻe hoko kiate au heʻeku kei siʻí mo ha tokotaha te u ui pē ko Feleti.

ʻI hoku taʻu onó, ne u manavahē ʻaupito ʻia Feleti. Ko homau kaungāʻapí ia pea naʻá ne konā maʻu pē. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne manako ke faí ko e tolo mai e maká ki homau ʻapí.

Naʻe lelei ʻaupito e ngaohi meʻakai ʻeku faʻeé ko ia ne haʻu maʻu pē ki homau ʻapí e kakai lalahi kei talavou ʻi homau kiʻi koló. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻikai ke konā ai ʻa Feleti pea naʻe fakamaheni ki ai mo fakaafeʻi ia ʻe he kakai lalahi kei talavoú ki homau ʻapí. Ne u manavahē ʻaupito he meʻa ko ʻeni kuo hokó. He naʻe ʻikai ke ne kei ʻi tuʻa ka kuó ne ʻi homau loto ʻapí. Naʻa nau toutou fakaafeʻi pē ʻa Feleti ʻo aʻu ki haʻanau fakalotoʻi ia ke fanongo ki he kau faifekaú. Naʻá ne tali ʻa e ongoongoleleí pea papitaiso. Naʻá ne ngāue fakafaifekau taimi kakato, foki fakalāngilangi mai, hoko atu ʻene akó pea mali ʻi he temipalé. ʻOkú ne hoko he taimí ni ko ha husepāniti, tamai pea mo ha taki lakanga fakataulaʻeiki angatonu. Kapau te ke vakai atu kia Feleti he ʻahó ni, ʻe faingataʻa ia ke ke tui naʻe ʻi ai ha taimi ne ilifia ʻiate ia ha kiʻi tamasiʻi taʻu ono. Fakatauange ke tau fakatokangaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi faingamālie ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí mo ha niʻihi kehe.

Naʻe hoko ʻeku faʻeé ko ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻo e tokoni ki he niʻihi kehé ʻaki ʻene tokoniʻi mo fakalotolahiʻi kinautolu. Naʻá ne akoʻi ha ngaahi lēsoni mahuʻinga kiate kimautolu. Ko e lēsoni naʻe tolonga taha ʻi heʻeku moʻuí ʻa ʻene holi ko ia ke tokoniʻi ha taha faingataʻaʻia naʻe ʻaʻahi ange ki homau ʻapí. Ne u faʻa hohaʻa heʻeku mamata ki he ʻalu hanau tokolahi mo ʻemau meʻakaí, valá pea aʻu pē ki heʻemau paʻangá. Koeʻuhí ko ʻeku kei siʻí mo ʻemau masivá, naʻe ʻikai ai ke u saiʻia he meʻa ne u mamata ki aí. ʻE anga fēfē ʻene foaki ki he kakai kehé lolotonga ko iá naʻe ʻikai ke maʻu ʻe homau fāmilí ha meʻa feʻungá? Naʻe hala nai ke ne tomuʻa tokangaʻi ʻemau ngaahi fie maʻu ʻamautolú? Meʻa ní naʻe ʻikai totonu ke toe fakafiemālie ange ʻemau moʻuí?

Ne lau taʻu ʻeku fāinga mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ne faifai peá u toki ʻilo ki mui ange ʻa e meʻa naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku faʻeé. Neongo ʻene faingataʻaʻia ʻi ha mahaki fakamamahi, ka naʻe ʻikai tuku ʻene foaki kiate kinautolu naʻe faingataʻaʻiá.

“Ko ia, ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.” 6 Ko e tokoni ki he niʻihi kehé ʻoku ʻikai fie maʻu ki ai ha ngaahi fuʻu meʻa lalahi ia. Ko e fanga kiʻi ngāue iiki fakaʻahó, ʻokú ne faʻa ʻomai ʻa e fiemālié, langaki moʻuí, fakalotolahí, poupoú mo ne ʻai ke malimali e niʻihi kehé.

Fakatauange ke tau maʻu maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha tokoni, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Sēnesi 4:9; Mōsese 5:34.

2. Mōsaia 18:8–9.

3. T&F 81:5.

4. The Complete C.S. Lewis Signature Classics (2002), 201.

5. “Kuó U Fai Ha Lelei?” Ngaahi Himí, fika 129.

6. T&F 64:33.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy