ʻEletā Keith K. Hilbig
ʻO e Kau Fitungofulú
Ko e taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e māmá mo e ʻiló, ʻokú Ne “fakaake kitautolu,” ʻa ia ko haʻane fakamaama mo fakalongomoʻuiʻi ʻa e tangata pe fefine ʻi lotó.
ʻI he 1 Tesalonaika vahe 5, ne naʻinaʻi ai ʻa Paula ki he kāingalotú ke nau ʻai ʻa e anga ʻoku taau mo e Kāinga Māʻoniʻoní. Ne hoko ai ʻo ne fakalau ʻa e ngaahi tōʻonga mo e anga ʻoku tāú. ʻI he veesi 19, ne naʻinaʻi ai ʻa Paula ʻaki e foʻi lea mahinongofuá ni: “‘Oua naʻa fuʻifuʻi ʻa e Laumālié.”
Ko e mālié, he ko e taʻu ʻe 500 ki muʻa he tohi ʻa Paulá, ne akoʻi ai ʻe ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko Sēkope, ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ha kakai fakafepaki. Naʻá ne fehuʻi lototoʻa kiate kinautolu: “Te mou liʻaki koā ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá; pea te mou . . . fakaʻikaiʻi ʻa e folofola lelei ʻa Kalaisí . . . mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea taʻofi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?”1
ʻI hotau kuongá ni, ʻa ia ko ha ngaahi senituli lahi ia meia Paula mo Sēkope, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakafeʻātungiaʻi, taʻe- tokangaʻi pe fuʻifuʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí.
ʻOku feinga fakaafe taʻe tuku mai ʻa e māmaní ke tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he hala hangatonu mo fāsiʻí. ʻOku ngāue e filí ke ʻoua naʻa tau ongoʻingofua e ueʻi ʻa e Laumālié, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau taʻu hongofulu tupu, tāutaha pe ko ha tangata pe fefine matuʻotuʻa kitautolu. ʻOku mahuʻinga e ngāue ʻa e Laumālié, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he tūkunga kotoa pē ʻo ʻetau moʻui fakamatelié.
Talu mei he kamataʻangá mo e talaʻofa ʻe he Tamaí ki Hono ngaahi foha mo e ʻofefine fakalaumālié, te tau lava kotoa ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e nāunau fakasilesitialé.
Ne tau ʻiloʻi kotoa ko e fononga ko ia ki he hākeakiʻí ʻe lōloa, faingataʻa mo fakataʻelata ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ne tau ʻiloʻi foki he ʻikai ke tau fononga toko taha. ʻOku foaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻoku nau fakakakato ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e tuí, fakatomalá mo e papitaisó, ha takaua mo ha fai-fakahinohino ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku ʻikai faingofua ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá. Ka, ko ha tahake lōloa pea mo hangatonu ki ʻolunga. ʻI heʻene peheé, ʻoku fie maʻu leva ha mahino mo ha ivi fakalaumālie ke aʻu ai ki he ikuʻangá. Tuʻunga ʻi he hokohoko ʻa e fakafepaki kovi ʻa Sētané, ko ia ʻoku mahuʻinga ʻaupito ai e fakahinohino fakamaama ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai taau ke tau fakafeʻātungiaʻi, taʻe tokangaʻi pe fuʻifuʻi e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻi he hoko ʻa e taimi ke tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ueʻi mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai faʻa “taau ʻetau tuʻunga moʻuí mo hotau ngaahi faingamālié.”2
Naʻe hiki ʻe Mōsese ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá, ne hili hono papitaiso mo maʻu ʻe ʻĀtama ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, “naʻe fakaakeakeʻi [ia] ʻi he tangata ʻi lotó.”3
Ko e taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e māmá mo e ʻiló, ʻokú Ne “fakaake [ai] kitautolu,” ʻo ne fakamaama mo fakalongomoʻuiʻi ʻa e tangata pe fefine ʻi lotó.4 Ko hono olá, leva ko ʻetau fakatokangaʻi ha faikehekehe lahi ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau ongoʻi ʻoku fakamālohia kitautolu pea fakafonu ʻaki ha nonga mo ha fiefia. ʻOku tau maʻu ha ivi fakalaumālie mo loto vēkeveke, ʻa ia ʻokú na fakatou tokoniʻi lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fakanatula pē ʻetau lava ʻo fakahokó. Te tau lavaʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻo hulu ange ia he meʻa te tau malava pē ʻiate kitautolú. ʻOku tau fakaʻamu ke tau hoko ko ha taha māʻoniʻoni ange.
ʻOkú ke fie ʻilo nai ki he feilaulau kuo pau ke fai kae maʻu e ngaahi faingamālie ʻoku maʻu hili ʻetau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e feilaulau ko iá ʻoku ʻikai tomuʻa fakapapauʻi mai ia pe tukupau; ka ʻoku tau takitaha fakafuofuaʻi pē ʻe kitautolu.
Kapau te ke fokotuʻu hoʻo totongí, ʻa hoʻo ngāue fakatāutahá, ʻo fuʻu tōlalo, mahalo he ʻikai te ke lava ʻo maʻu kotoa e ngaahi meʻa ʻe foaki ʻe he Laumālié. ʻE aʻu pē ʻo ke taʻofi ʻa e Laumālié! Kapau leva te ke fokotuʻu ke māʻolunga hoʻo tokoni fakafoʻituituí, te ke tokonaki ai ha utu-taʻu lahi mei he Laumālié. Ko e totongi ʻoku ou ʻuhinga ki aí ʻoku ʻikai ko ha paʻanga; ka ko ha tukupā lahi ange ia ke kau ʻi he feinga mo e anga fakalaumālie fakafoʻituituí.
ʻOku tau fakafuofuaʻi e tuʻunga ʻetau foaki fakafoʻituitui he lolotongá, ʻaki ʻetau vakaiʻi e ngaahi fili mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻa he lolotonga ní, ʻo fakafehoanaki ia ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
- 1. ʻOku lahi ange nai hoku taimi ki he sipotí ʻo laka ange ia heʻeku maʻu lotú pe ngaahi fatongiá?
- 2. Kapau ʻoku ou ʻatā ha ʻaho, ʻoku ou fili nai ke ʻalu ki he temipalé pe ʻeva ki falekoloa?
- 3. ʻOku ou saiʻia ange nai ʻi he vaʻinga he komipiutá pe vakai takai he ʻInitānetí kae ʻikai fai ha tokoni mahuʻinga ki he kakai ʻi hoku ʻapí pe koló?
- 4. ʻOku ou lau maʻu pē ʻa e nusipepá, kae faingataʻa ke u lau fakaʻaho ʻa e folofolá?
ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi fehuʻi kehe te ke lava ʻo fakakaukau ki ai ʻa ia te ne fakahā mai ʻa e tuʻunga totonu ʻo e ngaahi fili ʻokú ke lolotonga faí pea mo honau mahuʻingá.
Neongo pe ko e hā hotau tuʻunga fakalaumālie lolotongá, ka ʻoku ʻi ai ha tuʻunga māʻolunga ange te tau lava ʻo aʻusia. Ko e taimí ko ha koloa mahuʻinga fau. Te ke fie fakamoleki nai ha konga lahi ange ho taimí ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá ka ke taau ai mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu kakato Hono ivi takiekiná?
Kapau ko hoʻo talí ko e ʻio, ko e meʻa te ke ʻuluaki fakahoko ʻi hoʻo tulifua ko ʻeni ki he ngaahi meʻa fakalaumālie mahuʻinga angé, ko ha holi loto vilitaki ke maʻu ha fakahinohino fakalaumālie lahi ange pea hoko ʻo māʻoniʻoni ange. ʻI he fakafonu hotau lotó ʻe he ngaahi holi ko ʻení, te tau hiki hake ai ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku tau faí tuʻunga ʻi he tokoni ʻa e langí.
Ko ʻetau tokoni hoko ki he meʻá ni, ko ʻetau toe fakaʻutumauku ange ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e kau palōfitá. Ko e lahi ange ko ia ʻetau feinga ke akó, ʻe fakautuutu ai pē mo e mālohi ʻo e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Tau “fakatotolo” he folofolá ʻaki hano fakaʻaongaʻi ha peni, ke tau hiki ha ngaahi ʻilo foʻou pea lekooti e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Ka hili ia, tau feinga leva ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ne tau akó ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí. ʻE fakaake ʻe he Laumālié hotau lotó; ʻe hoko mai ha mahino foʻou ʻi he akonaki ki he akonaki.
Koeʻuhí ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke tau taʻofi ʻa e Laumālié ka tau fakaafeʻi Ia, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ke fai. Tau lotu maʻu pē pea lotu fakamātoato. ʻOku hiki ʻa e talaʻofa ʻaloʻofa mo mahino ngofua ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:
- • “‘Unuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu.”
- • “Fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au.”
- • “Kole, pea te mou maʻu.”
- • mo “Tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.”
- • “‘Ilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻa ia ʻoku ʻaonga ke mou maʻú, ʻe foaki ia kiate kimoutolu.”5
Fakatokangaʻi hono fakahokohokó. ʻOku tau ʻunuʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau tauhi pau ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku tau kole fakamātoato ʻi he huafa ʻo Kalaisí. Pea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau maʻu ai ha tataki fakalangi mo ha ʻilo pau.
ʻI heʻetau ʻaukai, fakafoʻou ʻetau fuakavá lolotonga e sākalamēnití, mo ʻalu ki he temipalé, ʻoku tau fetuʻutaki lahi ange ai mo e Laumālié. ʻE lava ke fakahaaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono ivi tākiekiná ʻi he ngaahi feituʻú ni.
Ko e temipalé ko ha ʻātakai fakaʻofoʻofa ia ke fekumi ai ki ha fakahā fakafoʻituitui. Ko e taimi ʻoku tau toutou ō ai ʻi he lahi taha te tau lavá mo fakafanongo ʻi he loto faʻa-fakakaukaú pea fakakaukauloto ki he ngaahi talaʻofa nāunauʻia mo e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻamanaki atu ki ai fekauʻaki mo ʻitānití, ʻoku tau mavahe mai leva mo ha mahino lahi ange ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku fakalahi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau vīsoné mo fakaʻatā mai ʻa e tafaʻaki taʻengata ko ia ke ne tokoniʻi ʻetau ngaahi fili fakaʻahó.
Kapau te tau fakahoko ʻa e meʻá ni ʻo ʻikai taʻofi ʻa e Laumālié, ʻe fakaake hotau loto moʻoní. Pea ka tau ka vilitaki atu, ʻoku tatali mai ʻa e moʻui taʻengatá. ʻI heʻene peheé, he ʻikai lava ke tau feinga ke taʻofi ʻa e Laumālié ʻi haʻatau talangataʻa pe taʻe tokanga. Kae tuku muʻa ke tau “moʻui ʻi he Laumālié”6 ʻo tau fakalahi ʻa e fatongia toputapu mo mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi te tau fekumi moʻoni ai ki he Laumālié, ʻe tokoni lahi ange kiate kitautolu ʻa e ngaahi ngāue leʻo siʻi mo ʻaonga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Sēkope 6:8.
2. Brigham Young, Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 32.
3. Mōsese 6:65.
4. Vakai, Parley P. Pratt, Key to the Science of Theology, 9th ed. (1965), 101: “‘Oku hanga ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní … ʻo fakaake ʻa e meʻa fakaʻatamai kotoa pē, fakalahi, fakatupulekina mo fakahaohaoaʻi ʻa e ngaahi holi mo e ngaahi ongo fakanatula kotoa pē; peá ne fakafeʻungaʻi kinautolu ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e anga fakapotopotó koeʻuhí ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he founga totonu.”
5. T&F 88:63–64.
6. Kalētia 5:25.