The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEletā Russell M. Nelson
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻikai feʻauʻauhi mo e Tohi Tapú, ʻa e ngaahi tohi folofola ʻo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. ʻOku nau poupou ki he Tohi Tapú.

ʻEletā Russell M. NelsonʻOku ʻoatu ʻemau ʻofa mo e fiefia kia Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ʻEletā Kuenitini L. Kuki pea mo ʻEletā Uolotā F. Konisālesi pea ʻoku mau lotua ke faitāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi honau uiuiʻi foʻoú.

ʻOku mau fie fakahaaʻi atu ha fakamālō loto houngaʻia moʻoni kiate kimoutolu, ʻe ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina. ʻOku fakatokangaʻi lahi ʻe māmani hoʻomou ngaahi sīpinga ʻo e tokoní mo e manavaʻofá. ʻI he taimi tatau, ʻoku fifili ha kakai tokolahi ki he hisitōlia mo e ngaahi tokāteline ʻo e Siasí ni. ʻOku kau ai ha niʻihi ʻoku nau fili ke fakaangaʻi e Tohi ʻa Molomoná.1

ʻOku ou hohaʻa lahi ʻi hano taʻetokaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pe ko ha toe folofola toputapu pē. Kuó u fakatefito ai ʻeku leá ʻi he “Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá” Koeʻuhí ko e meʻa ko ia ʻoku ou hohaʻa ki aí.

Fakaʻuhingá

Te u fakaʻuhingaʻi atu e foʻi lea ko e fakafolofolá ʻi heʻene fekauʻaki mo e Tohi Tapú mo e ngaahi tohi folofola ʻo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí.2 ʻOku tui e kāingalotu ʻo e Siasí “ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku liliu totonú; ʻoku mau tui foki ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.”3 ʻOku kau foki ʻi he ngaahi tohi folofola ʻo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he tikisinalé ʻa e foʻi lea nauna ko e fakamoʻoní (witness) “ko hano fakamoʻoniʻi ʻo ha moʻoniʻi meʻa ʻoku hoko: [ko ha] fakamoʻoni (testimony).”4 ʻOku ʻi ai hono mahuʻinga makehe ʻo e foʻi lea ko e fakamoʻoní ʻi hono fakaʻaongaʻi ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamatala mahuʻingá ni: “‘I he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē.”5 ʻOku fakapapauʻi heni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku fakamoʻoniʻi e ngaahi tokāteline faka-ʻOtuá ʻe ha kau fakamoʻoni fakafolofola tokolahi.

ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Folofolá ʻo kau kia Sīsū Kalaisi

Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ongo fakamoʻoni kinaua ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOkú na akoʻi mai ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, naʻe hoko ʻEne moʻuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga, naʻá Ne fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, naʻá Ne pekia he kolosí peá Ne toe tuʻu ko e ʻEiki toetuʻú. ʻOkú na akoʻi mai ko e Fakamoʻui Ia ʻo māmaní.

ʻOku fefakamoʻoni ʻaki e kau fakamoʻoni fakafolofolá ki hono moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi hano tohi ʻe ha palōfita ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe “tohi koʻeuhí ke mou tui ki [he Tohi Tapú]; pea kapau te mou tui ki [he Tohi Tapú] te mou tui ki [he Tohi ʻa Molomoná] foki.”6 ʻOku fefakamatalaʻaki ʻa e ongo tohí. ʻOkú na takitaha hoko ko ha fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne folofola ki Heʻene fānaú ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá.7

ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻofa he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakalahi ʻetau ʻofa ʻi he Tohi Tapú pea ʻe pehē pē foki ʻo ka mafuli ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku ʻikai feʻauʻauhi mo e Tohi Tapú ʻa e ngaahi tohi folofola ʻo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí; ʻoku nau poupou ki he Tohi Tapú. ʻOku tau moʻua ki he kau mate fakamaʻata ne foaki ʻenau moʻuí ka tau lava ʻo maʻu ʻa e Tohi Tapú. ʻOkú ne fokotuʻu ʻa e natula taʻengata ʻo e ongoongoleleí pea mo e palani ʻo e fiefiá. ʻOku toe fakafoki mai mo fakamamafaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi tokāteline ʻi he Tohi Tapú hangē ko e vahehongofulú,8 temipalé,9 ʻaho Sāpaté10 pea mo e lakanga fakataulaʻeikí.11

Naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻe fokotuʻu ʻe he Tohi ʻa Molononá12 ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi Tapú.13 Naʻá ne toe fakahā foki ʻoku ʻikai maʻu kakato ʻi hotau kuongá ni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú, ʻo hangē ko hono fuofua hiki ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.14 Naʻá ne fakahā ʻe toe fakafoki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga naʻe toʻo mei he Tohi Tapú.15

Naʻe ʻomi ʻe ha kikite ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fakatokanga ʻe lāunga ha kakai ʻo pehē ʻoku toe fakalahi mai e ngaahi folofolá. Kiate kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai “‘aonga ke [nau] maʻu mo ha toe Tohi Tapú,”16 mou fakakaukau angé ki he faleʻi ko ʻeni mei he ʻOtuá:

“‘Ikai ʻoku mou ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi puleʻanga ʻoku lahi ange ʻi he tahá? ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko au, ko e ʻEiki ko homou ʻOtuá, kuó u fakatupu ʻa e kakai kotoa pē, . . . pea ʻoku ou pule ʻi he langí ʻi ʻolunga pea ʻi he māmaní ʻi lalo; pea ʻoku ou ʻomi ʻeku ngaahi leá ki he fānau ʻa e tangatá, ʻio, ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní?

“. . . ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fakamoʻoni ʻa e puleʻanga ʻe uá ko ha fakamoʻoni ia kiate kimoutolu ko e ʻOtuá au, pea ʻoku ou manatuʻi ʻa e puleʻanga ʻe taha ʻo tatau mo e taha kehé? Pea . . . ʻe fakataha foki mo e fakamoʻoni ʻa e ongo puleʻangá.”17

Ko e talanoa fakafolofola ko ia kia Sīsū Kalaisí, ko e talanoa ia ki ha meʻa naʻe hoko ʻi ha hemisifia kehekehe ʻe ua.18 Lolotonga e teuteu ʻa Mele mo Siosefa ʻi he hemisifia hahaké ki hono ʻaloʻi ʻo e tamasiʻi māʻoniʻoni ʻi Pētelihemá,19 ne akoʻi ʻe he Mīsaia ʻo e maama fakalaumālié ʻa Nīfai ʻi he hemisifia hihifó. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Nīfai, “Fiefia; . . . ʻi he ʻa pongipongí te u haʻu ki māmani, ke fakahā ki he māmaní te u fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē kuó u fekau ke leaʻaki ʻi he ngutu ʻo ʻeku kau palōfita māʻoniʻoní.”20

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fakatokanga ki he kau taʻetui ki he hoko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni hono uá—“Koeʻuhí ko hoʻomou fakavaʻivaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo mou maʻú . . . te [mou] moʻulaloa ki he fakahalaiá . . . kae ʻoua ke [mou] fakatomala pea manatuʻi . . . ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fekau ʻi muʻa naʻa ku ʻoangé . . . , [ʻa e Tohi Tapú, pea] . . . fai ʻo fakatatau ki he meʻa kuó u tohí.”21

Naʻe toe tuku mai ʻe he ʻEikí mo ha ngaahi folofola kehe ʻo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí22 mo fakahā mai ʻe fakahoko mo e ngaahi folofola ko iá.23 ʻI hono maʻu ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení, ʻe puputuʻu ai ʻa e ngaahi tokāteline halá.24 ʻE ʻikai ngata ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Tohi Tapú, ka ʻoku nau toe fakamahinoʻi mai foki.

Fakamaʻalaʻala ʻa e Tohi Tapú ʻe he Ngaahi Folofola ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí

ʻOku fakamaʻalaʻala fēfē ʻa e Tohi Tapú ʻe he ngaahi folofola ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí? ʻOku lahi e ngaahi sīpinga ʻoku maʻú. Te u lave ki ha niʻihi, ʻo kamata ʻi he Fuakava Motuʻá.

Naʻe tohi ʻe ʻĪsaia o pehē, “Te ke lea mei he kelekelé, pea ʻe māʻulalo ho leʻó mei he efú, pea ʻe tatau ho leʻó mo ha taha ʻoku ʻiate ia ha laumālie kovi mei he kelekelé, pea ʻe fafana ho leʻó mei he efú.”25 ʻE lava nai ʻe ha lea ʻo toe fakamatalaʻi mahino ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ʻene haʻu “mei he kelekelé” ke “fafana mei he efú” ki he kakai hotau kuongá ni?”26

Ka naʻe ʻikai ko ʻĪsaia pē ʻa e palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá naʻá ne tomuʻa tala e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tohi ʻe ʻIsikeli ʻo pehē:

“Toʻo kiate koe ha vaʻa ʻakau, peá ke tohi ki ai, Kia Siuta, mo e fānau ʻa ʻIsilelí . . . : peá ke toʻo ʻa e vaʻa ʻakau kehe ʻe taha, pea tohi ki ai, Kia Siosefa, ko e vaʻa ʻakau ʻa ʻIfalemi mo e fale kotoa ʻo ʻIsilelí . . . :

“Pea ke hoko fakataha ia ko e vaʻa ʻakau pē taha; pea ʻe hoko ia ʻo taha pē ʻi ho nimá.”27

ʻI he ʻaho ní, ʻoku hanga ʻe ha kāingalotu loto houngaʻia ʻi he ngaahi puleʻanga lahi ʻo māmaní ʻo toʻotoʻo ʻa e Tohi Tapú (ko e vaʻa ʻakau ʻo Siutá) mo e Tohi ʻa Molomoná (ko e vaʻa ʻakau ʻo ʻIfalemí), ʻa ia kuo ʻosi fakatahaʻi ʻi honau nimá.

Fēfē ʻa e Fuakava Foʻoú? ʻOku hoko foki e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni fakafolofola ki hono ngaahi akonakí. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ki aí ʻa hono ʻaloʻi fakaofo ʻo e valevale ʻi Pētelihemá,28 ʻa ʻEne Malanga he Moʻungá,29 pea mo e fuʻu mamahi lahi ʻa e Fakamoʻuí.30 ʻOku hā tuʻo lahi ange he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamatala ki he tokāteline ʻo e Toetuʻú ʻo laka ia ʻi he Tohi Tapú.31

Naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki hono fie maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne fehuʻi, “Kuo mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní . . . ? Pea naʻa nau pehē kiate ia, ʻOku heʻeki ai te mau fanongo pe ʻoku ai ha Laumālie Māʻoniʻoni.” 32 ʻOku fakamahinoʻi e tokāteline ko iá ʻe ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe taha, ʻa ia naʻe fakafou mai ʻi he palōfita ʻa e ʻEikí naʻe Fakafoki Mai ai e ongoongoleleí. Naʻá ne akoʻi mai ke tau “tui ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinimá.”33 Kuo toe lava ke maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻafoaki mahuʻinga mo kāfakafa ko iá.

Naʻe fakamatala ʻa Paula ʻo kau ki he nāunau ʻe tolu hili ʻa e moʻui matelié ʻi heʻene akonaki ʻo pehē “he ʻoku ai ʻa e nāunau ʻe taha ʻo e laʻaá, . . . nāunau ʻe taha ʻo e māhiná, mo e nāunau ʻe taha ʻo e ngaahi fetuʻú.”34 ʻOku fakamaʻalaʻala mai ʻe ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe taha ʻa e ʻilo ko ia ki he nāunau hili ʻa e moʻui matelié. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí “ko e nāunau ʻo e nāunau fakasilesitialé ʻoku taha ia, ʻio ʻo hangē ko e taha ʻa e nāunau ʻo e laʻaá.

“Pea ko e nāunau ʻo e nāunau fakatelesitialé ʻoku taha ia, ʻio ʻo hangē ko e taha ʻa e nāunau ʻo e māhiná.

“Pea ko e nāunau ʻo e nāunau fakatilesitiale ʻoku taha ia, ʻio ʻo hangē ko e taha ʻa e nāunau ʻo e ngaahi fetuʻú.”35

ʻOku fakatatali mai ʻa e nāunau māʻolunga taha ʻo e ngaahi puleʻangá ni, ʻa e nāunau fakasilesitialé, maʻanautolu ʻoku talangofua ki he fono ʻo e puleʻanga ko iá:

“Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻi he fono . . . ʻa Kalaisí, kuo pau ke nau maʻu ha puleʻanga kehe,ʻio ko ha puleʻanga fakatelesitiale, pe ko ha puleʻanga fakatilesitiale.

“He ko ia ia ʻoku ʻikai te ne lava ʻo tauhi ʻa e fono ʻo ha puleʻanga fakasilesitialé ʻe ʻikai te ne lava ʻo kātakiʻi ha nāunau fakasilesitiale.”36

ʻOku fekauʻaki e ngaahi nāunau ko ʻeni ʻe tolú mo e moʻui hili ʻa e maté. ʻOku nau fekauʻaki mo e taʻe-faʻa-mate ʻa e laumālie ʻo e tangatá. Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté tuʻunga pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.37 ʻOku tuʻo taha e hā ʻa e foʻi lea mahuʻingá ni—ʻa e fakaleleí—ʻi he ngaahi lea ʻoku fakamatalaʻiʻaki iá, ʻi he tatau faka-Pilitānia ʻo e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Foʻoú!38 ʻOku tuʻo 39 ʻene ha ʻi he tatau faka-Pilitānia ʻo e Tohi ʻa Molomoná!39

ʻI hono hiki ʻe Sione ʻa e tohi Fakahaá ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻá ne tomuʻa mamata ia “ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai.”40 Naʻe maʻu ʻe ha ʻāngelo ʻe taha ʻa e ngaahi kī ʻo e fatongiaʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.41 Ko e ʻāngelo ia ko Molonaí! Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline faka-Tohi Tapu kuo fakamaʻalaʻala mai ʻe he ngaahi tohi folofola ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí.42

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

ʻOku tau loto fiemālie ke vahevahe atu ʻa e ngaahi folofola ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí ki he kakai ʻo māmaní. ʻOku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngāue fakafaifekau fakafoʻituitui ʻa e ʻEiki toetuʻú ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá. Fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻeni kuó Ne fakahā maí:

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ku fakatupu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí. Naʻá ku nofo mo e Tamaí talu mei he kamataʻangá. . . .

“. . . Ko e ngaahi folofola ʻoku kau ki heʻeku haʻú kuo fakahoko ia. . . .

“Ko au ko e maama pea mo e moʻui ʻo e māmaní.”

Naʻe hoko atu e Fakamoʻuí:

“Ko ia ia ʻe haʻu kiate au mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te u papitaiso ia ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní. . . .

“. . . Kuó u haʻu ki he māmaní ke ʻomi ʻa e huhuʻí ki he māmaní ke fakamoʻui ʻa e māmaní mei he angahalá.

“Ko ia, ko ia ʻe fakatomala pea haʻu kiate au ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí, te u tali ia, he ʻoku ʻo e faʻahinga peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. . . . kuó u tuku hifo ʻa ʻeku moʻuí, pea kuó u toe toʻo hake ia; ko ia mou fakatomala, pea haʻu kiate au . . . pea moʻui.”43

ʻOku hanga ʻe he ngaahi tala ko iá ʻo fakamatalaʻi fakalūkufua ʻa e ʻEikí mo e meʻa ʻokú Ne finangalo moʻoni ke tau aʻusiá. Ko Hono finangaló ke tau haʻu kiate Ia pea ʻe tali kitautolu ʻe Hono toʻukupu ʻofá ʻi he nāunauʻia ʻi hono taimi totonu.

ʻOku ou fakahā ʻeku loto houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá. Kuó u mamata ki ha liliu lahi ʻi ha kakai ʻoku nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí. ʻOku tupu mei he faʻahinga liliu pehení ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.44

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Kuo toe fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. Ko ʻEne palōfita he kuonga ní ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Ko e hingoa kakató Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

2. Naʻe tomuʻa mamata pē ʻa Pita (vakai, Ngāue 3:19–21), Sione (vakai, Fakahā 14:6–8), mo Paula (vakai, ʻEfesō 1:10) ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fakahinohino ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe fakahoko “‘a hono fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē kuo leaʻaki ʻe he ngutu ʻo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní,” (T&F 27:6) ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni.

3. Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:8.

4. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “witness,” 1439.

5. 2 Kolinitō 13:1. ʻOku hā e ngaahi fakamatala tatau pē ʻi he Mātiu 18:16 mo e ʻEta 5:4.

6. Molomona 7:9.

7. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, “‘E maʻu ʻe he toʻu tangatá ni ʻa ʻeku leá ʻiate koe” (T&F 5:10).

8. Vakai, ʻAlamā 13:15; 3 Nīfai 24:8–10.

9. Vakai, 2 Nīfai 5:16; Sēkope 1:17; 2:2, 11; Mōsaia 2:5–7.

10. Vakai, Mōsaia 13:16–19; 18:23.

11. Vakai, 2 Nīfai 6:2; Mōsaia 18:18; ʻAlamā 6:1; 13:1–3, 6–11; 3 Nīfai 18:5; Molonai 3:1–4.

12. ʻE hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo “fakahā ki he faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e kakai fulipē, ko e Lami ʻa e ʻOtuá ko e ʻAlo ia ʻo e Tamai Taʻengatá, pea ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní; pea kuo pau ke haʻu ʻa e kakai fulipē kiate ia, pe ʻe ʻikai fakamoʻui ʻa kinautolu” (1 Nīfai 13:40).

13. Vakai, 1 Nīfai 13:40.

14. Vakai, 1 Nīfai 13:28–29.

15. Vakai, 1 Nīfai 13:40.

16. 2 Nīfai 29:6.

17. 2 Nīfai 29:7–8.

18. Koeʻuhí ko e Tupuʻanga Ia ʻo e “ngaahi māmani taʻefaʻalauá” (Mōsese 1:33), ʻoku mahino ʻe ʻi ai pē mo ha toe ngaahi folofola mei ha ngaahi feituʻu kehe.

19. Vakai, Luke 2:4–6.

20. 3 Nīfai 1:13.

21. T&F 84:54, 57.

22. Vakai, T&F 135:3.

23. Vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá— Mātiu 1:31–35.

24. Vakai, 2 Nīfai 3:12; Ezra Taft Benson, “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 8.

25. ʻĪsaia 29:4.

26. Naʻe tomuʻa mamata pē ʻa ʻĪsaia ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá “ha ngāue fakaofo mo lahi” ʻi he

ngaahi ʻaho ki mui ní (ʻĪsaia 29:14). Naʻe leaʻaki foki e ngaahi lea ko ia ʻa ʻĪsaiá ki he kakai ʻo ʻAmelika motuʻá: “Pea ʻe toe ʻai ʻe he ʻEikí ʻa hono toʻukupú ko hono tuʻo ua ke fakafoki ʻa hono kakaí mei honau tuʻunga mole mo tō ki laló. Ko ia, te ne hanga ʻo fai ha ngāue fakaofo mo fakaʻulia ʻi he fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 25:17). Naʻe kau ʻi he ngāue fakaofo ko iá ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe lahi ʻa hono ngāueʻaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá. Mahalo ʻe taimi lahi mo fakahela hono ako ʻo e ngaahi lea ko iá, ka ʻoku ʻikai toutou leaʻaki ai ʻa e meʻa tatau pē. Mei he ngaahi veesi ʻe 433 ʻa ʻĪsaia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e veesi ʻe 234 ʻoku kehe ia mei he tohi ʻa ʻĪsaiá ʻi heʻene hā he Tohi Tapú.

27. ʻIsikeli 37:16–17.

28. Vakai, 1 Nīfai 11:13–20; ʻAlamā 7:10.

29. Vakai, 3 Nīfai 12–14.

30. Vakai, Mōsaia 3:7. Naʻe ʻoange faka-hangatonu ʻa e fakamatala fekauʻaki mo ʻEne mamahiʻiá, ki Heʻene palōfita ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní (vakai, T&F 19:16–19).

31. ʻOku hā ʻa e foʻi lea ko e toetuʻú ʻi he veesi ʻe 40 ʻo e Tohi Tapú ʻi hono liliu ʻe Kingi Sēmisí; ʻoku hā ia ʻi ha veesi ʻe 56 ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Vakai foki, Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 238–41.

32. Ngāue 19:2. Vakai ki he Ngāue 2:38 ki he akonaki ʻa Pita fekauʻaki mo e fie maʻu ke ʻi ai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

33. History of the Church 5:499.

34. 1 Kolinitō 15:41.

35. T&F 76:96–98; vakai foki, 131:1.

36. T&F 88:21–22.

37. Vakai, Mōsaia 16:10; ʻAlamā 42:23; Molomona 6:21.

38. Vakai, Loma 5:11.

39. Fakaleleí (Atonement) : tuʻo 28; tuʻo 8; atone pe atoning; atoneth: tuʻo 3. ʻOku lahi hake he tuʻo tahá ʻene hā ʻa e foʻi lea ko e fakaleleí ʻi he ngaahi veesi lahi (vakai, 2 Nīfai 9:7; ʻAlamā 34:9; 42:23).

40. Fakahā 14:6.

41. Vakai, T&F 27:5; 128:20.

42. ʻOku lau ʻa e Fuakava Foʻoú ki “heʻeku fanga sipi kehe, ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení: te u ʻomi ʻa kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha” (Sione 10:16). ʻOku fakamahinoʻi e tokāteliné ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne fakamatala ki he folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá. Naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí, “Ko kimoutolu ia ʻa e faʻahinga ʻa ia naʻá ku lau ki ai ʻo pehē: ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻaá ni: te u ʻomi mo kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe ʻi ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha” (3 Nīfai 15:21).

ʻ Oku hā ha fakamatala nounou ʻi he Fuakava Foʻoú ʻo fekauʻaki mo e ʻilo ne maʻu ʻe Paula fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá (vakai, 1 Kolinitō 15:29). Ko e ngaahi tohi folofola pē ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí, ʻoku fakamatala mahino ai ʻo fekauʻaki mo e tokāteline fakalangi ko iá (vakai, T&F 124:29–30, 41; 128:1, 11–12, 16–18; 138:47–48).

43. 3 Nīfai 9:15–16, 18, 20–22.

44. Vakai, 3 Nīfai 9:14; T&F 30:8.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy