ʻEletā Donald L. Hallstrom
ʻO e Kau Fitungofulú
Ko e taimi ʻeni ke tau fakalelei ai mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he founga ʻaloʻofa kuo tuku mai ʻe he Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻI he taʻu 11 homa foha lahi tahá (kuo hoko he taimí ni ko ha tamai ki ha toko tolu pea ʻoku ʻi he fakatahaʻangá he efiafí ni), ne ʻoange ki ai mo e toenga ʻo e kalasi ono ʻo e ʻapiakó ha ngāue fakaako, ke ne fakahā ange ʻa e faʻahinga founga ngaohi meʻatokoni ʻoku manako taha ai hono fāmilí. Ne faʻu ʻe he kalasi onó ha tohi fakahinohino feimeʻatokoni ke tufaki ki he koló, ko haʻanau tokoni ʻi ha fakaʻaliʻali lahi he faʻahitaʻu failaú. ʻI he taimi ne fakahā ai ʻe he faiakó ʻe ʻosi e ngāué ʻi ha uike ʻe taha mei he Falaité, naʻe pehē ʻe heʻema tamasiʻi ko Pāletí ʻoku lahi pē taimi ia ke fai ai ʻa e ngāué ni pea ʻikai ke toe fakakaukau ia ki ai. ʻI he kamataʻanga ʻo e uike hokó, ne fakamanatu ange ʻe he faiakó ʻe ngata ʻa e ngāué ni ki he Falaité, ne kei pehē pē ʻe Pāleti te ne lava ʻo fakaʻosi ʻa e ngāué ni he pō Tuʻapulelulú pea ne kei taimi pē ke tokanga ia ki ha ngaahi meʻa kehe.
ʻI he pongipongi Falaite ke ʻosi aí, ne fekau atu ʻe he faiakó ke ʻomi ʻenau ngaahi tohi founga ngaohi kaí ki muʻa he kalasí. Ka ʻi he fakatoloi ʻa Pāletí ne ngalo ai ʻiate ia ʻa e ngāué ni peá ne taʻe mateuteu moʻoni. ʻI heʻene taʻe mateuteú, ne tafoki hake ai ki ha taha ako ne tangutu hono tafaʻakí ʻo fakahā ange ʻene palopalemá. ʻI he fietokoni e tokotahá ni, naʻá ne pehē ange, “Naʻá ku ʻomi ha toe founga ngaohi meʻatokoni ʻe taha. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ia kapau te ke fie maʻu.” Ne toʻo fakavavevave mai leva ʻe Pāleti ʻa e tohí ni ʻo hiki ai hono hingoá peá ne tānaki ia mo ne pehē pē kuo hao mei ha faʻahinga tautea ko ʻene taʻe mateuteú.
ʻI ha efiafi ʻe taha hili ha ngaahi uike mei ai, ne u foki mai mei he ngāué ke teuteu ki ha ngaahi fakataha faka-Siasi. Ne toki uiuiʻi foki au ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ki muʻá ko ha palesiteni fakasiteiki hili haʻaku hoko ko ha pīsope ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe kiʻi ʻiloa kimautolu ʻi homau koló ko ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku feinga ke moʻuiʻaki ʻa e kihiʻi tefitoʻi tokāteline kotoa pē ʻo ʻemau tui fakalotú. Ne pehē mai hoku uaifi ko Taianá heʻeku hū atu he matapaá, “‘Oku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie maʻu ke ke sio ai.” Naʻá ne mono mai leva ha tohi ne ʻosi takafi pea fakaʻilongaʻi ai ha peesi. Ne u kiʻi hila hifo ki he hingoa he takafi ʻo e tohí, ko e Noelani Schoolʻs Favorites—1985, peá u huke ki he peesi ne fakaʻilongaʻí ʻo lau [“Famili Holositulomí, Ko Honau Manakó—Keke Bicardi Rum].”
ʻOku ʻi ai hotau tokolahi ʻoku tau fokotuʻu kitautolu ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻoku kovi ange ia ʻi he ngalivalé, tuʻunga heʻetau fakatoloi ʻa ʻetau ului kakato ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tonú, ka ʻoku tau toloi ʻetau kau kakato fakalaumālie ki aí tuʻunga heʻetau fakapikopikó, manavasiʻí, kumi ʻuhingá pe siʻi ʻo ʻetau tuí. ʻOku tau pehē, “te u toki fai ia ha ʻaho.” Ka he ʻikai pē ke toe hoko mai “ha ʻaho” ia ko iá ki ha tokolahi pea ko kinautolu ko ia ʻoku fāifai pea nau liliú, ʻoku hoko heni ha mole lahi fakaʻaufuli ʻo e fakalakalaká pea toe fakaholomui moʻoni.
Ko ha founga ʻe lava ke fakafuofuaʻi ʻaki ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau fakatoloi ʻa e meʻa fakalaumālié, ko ʻetau fakakaukau ko ia ʻi heʻetau ō ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí? Ko ʻetau oó ke “fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tui” (vakai, T&F 88:118), ʻa ia ʻoku fakaʻuhingaʻi ia pe ʻoku tau fai nai e meʻa ʻoku tau akó? Pe ko haʻatau fakakaukau “Kuó u ʻosi fanongo kotoa au hena” ʻa ia ʻokú ne taʻofi ke ʻoua naʻa lava e Laumālié ʻo hū ki heʻetau fakakaukaú mo hotau lotó pea ke tau tōʻonga moʻui ʻaki leva ʻa e fakatoloí?
Naʻe pehē ʻe ha taha naʻá ne fekumi ki he Siasi kuo toe fakafoki maí mo fuakava ʻe talangofua ki ha fekau pē ʻe fai ʻe he ʻEikí kiate ia, “Peá ne tali ʻa e leá ʻi he loto fiefia, ka naʻe ʻahiʻahiʻi leva ia ʻe Sētane: . . . pea ko e tokanga ki he māmaní naʻá ne fakatupu ʻa ʻene fakafisinga ʻa e leá” (T&F 40:2). Fakafehoanaki ia mo e folofola mahino ʻa e ʻEikí: “Ko ia ʻokú ne tali ʻeku fonó ʻo fai ki aí, ko ʻeku ākongá ia” (T&F 41:5).
Naʻe pehē ʻe ʻAlamā ʻi he loto ongoʻi moʻoni, “Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ʻoku ou fakaʻamu ʻi he moʻoni taha ʻo hoku lotó, ʻio, ʻi he fuʻu loto hohaʻa lahi ʻo aʻu ki he mamahí, ke mou fie tokanga ki heʻeku ngaahi leá, pea liʻaki hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo ʻikai fakatatali ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá” (ʻAlamā 13:27).
Naʻe fakamamafaʻi ʻa e pōpoakí ni ʻe ʻAmuleki, ko e kaumeʻa mo e kaungā-faiako ʻo ʻAlamaá ʻaki ʻene pehē:
“He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní, ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.
“Pea ko ʻeni, . . . ko e meʻa ʻi hoʻomou maʻu ha ngaahi fakamoʻoni lahi peheé, ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou toloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (ʻAlamā 34:32–33).
ʻI heʻeku ʻi he taʻu ʻo e akonakí ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻe lau māhina hono fakaʻaaki au he pongipongi Tokonaki kotoa pē ʻe he ngāue ʻa ʻeku tangataʻeikí he tuʻa falé ʻi hoku veʻe lokí. (Naʻe fuoloa pea toki mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe kamata maʻu ai pē ʻene ngāué he veʻe matapā sioʻata hoku lokí.) Hili ʻeku toutou feinga ke tukunoaʻi e longoaʻá ni, naʻá ku ʻā leva ʻo tokoni ki heʻeku tangataʻeikí ʻi hono fakahoko hoku fatongia fakauike ko hono tauhi ke maʻa e ʻātakai homau ʻapí.
Mahalo ne ʻosi ha ngaahi pongipongi mo e ʻikai ke u toe ʻā vave pe ko e tuai mei ha ngaahi meʻa pehē ne hoko, ne fakatangutu au ʻe he tangataʻeikí peá ne fakaʻaliʻali mai ha tā ʻo ha sīloti, ko ha monumanu ʻoku ʻiloa ʻene fakapikopikó. Peá ne fakaava leva ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea ʻomi ke u lau, “He vakai, ʻoku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamālohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé, ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia, ka ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki anga fakapotopoto; ko ia, he ʻikai te ne maʻu ha totongi” (T&F 58:26; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Talu mei he ʻaho ko iá, kuo hoko ʻa e ʻata mo e lēsoni ko iá ko ha meʻa mahuʻinga heʻeku moʻuí.
Ko e taha ʻo e ngaahi tapou lelei naʻe fai mai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, ko ʻene pehē ko ia, “Fai Ia.” Naʻá ne toe fakalahi ia ki mui ange “Fai Ia he Taimí Ni” ke fakamahino hono mahuʻinga ke fai ia he taimi totonú.
Ne toe akoʻi mai foki ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ia ʻe mole ʻa e hākeakiʻí ko e tupu mei he fakatoloí. Naʻá ne pehē, “Ko e taha ʻo e ngaahi vaivai fakatuʻutāmaki taha ʻo e tangatá ʻi he kuonga kotoa pē ko ʻene fakatoloí mo ʻene taʻeloto ke ne tali hono ngaahi fatongia fakatāutahá he taimí ni. . . . Ka ko e tokolahi fau ʻo kinautolu kuo nau hē mei ai . . . ʻo nau moʻua ʻi he fakapikopiko fakaʻatamaí mo fakalaumālié mo e fekumi ki he ngaahi fiefia ʻo māmaní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 48).
ʻOku ʻi ai hatau tokolahi ʻoku tau fie maʻu pē ʻa e founga faingofuá—ʻa e meʻa ko ē he ʻikai fie maʻu ke fai ai ha ngāue pe feilaulaú. Ne tuʻo taha haʻaku pehē ne u aʻu ki ai. Naʻá ku lele atu ʻi he teleʻa lau maʻuiʻui ʻi ʻolunga hake he kolo ko Honolulú pea ne u fakatokangaʻi hake ʻoku tuʻu ai e—[Hala Faingofuá] Easy Street! Lolotonga ʻeku ʻāvea he ngaahi lelei liliu moʻui ʻo e meʻa ne u fakatokangaʻí, ne u toʻo leva ʻeku meʻafaitaá ke faitaaʻi ʻa e momeniti fakafiefiá ni. ʻI heʻeku sio atu ʻi he sioʻata fakaʻata lahí, naʻe fakaʻau ke maʻa mo lelei ange ʻeku sió. Naʻe fakafoki au ʻe ha fakaʻilonga engeenga lahi ki hono moʻoní—ʻoku ngata ʻa e Hala Faingofuá !
Mahalo ʻe ngali faingofua ʻa e fakatoloí he ʻokú ne toʻo fakataimi ʻa e ngāue ʻoku fie maʻu ke fakahoko ai ha faʻahinga meʻa mahuʻingá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakatupu ʻe he fakatoloí ha kavenga mafasia ʻoku haʻi fakataha mo e loto halaiá pea mo e taʻe fiemālié. He ʻikai ke lavaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fakaetuʻasinó pea toe mahuʻinga angé, ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié, ʻi he fakatoloí.
Ko e taimi ʻeni ke fakaʻaongaʻi ai ʻetau tuí. Ko e taimi ʻeni ke tau lotoʻaki ai ʻa e māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻeni ke tau fakahoko ai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻaki e tūkunga taʻe fakafiemālie ʻoku tau ʻi aí. Ko e taimi ʻeni ke tau fakalelei ai mo e ʻOtuá ʻi he founga ʻaloʻofa kuo tuku mai ʻe he Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻOku mau kole:
- • Ki ha taha pē kuó ne maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ʻoku teʻeki ai papitaiso mo hilifakinimá.
- • Ki ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Melekisētekí ʻoku fehangahangai mo e fakapapau mo e fuakava toputapú, ko e tupu ʻi haʻane maumau fono pe taʻe fai ha meʻa (vakai, T&F 84:33–39).
- • Ki ha mēmipa ʻosi maʻu ʻenitaumeni pē ʻo e Siasí ka ʻoku ʻikai lolotonga feʻunga ke maʻu haʻane lekomeni temipale.
- • Ki ha mēmipa pē ne loto mamahi ʻi ha tōʻonga ʻa ha taha peá ne mavahe atu ai mei he Siasí.
- • Ki ha taha pē ʻoku moʻui kākā pea ʻoku mafasia ʻi ha angahala ʻoku teʻeki fakaleleiʻi.
ʻOku ou fakamoʻoni, te tau lava kotoa ke liliu he taimí ni. Mahalo he ʻikai faingofua, ka ʻe lava hotau ngaahi mamahí ke “mole atu ʻi he fiefia ʻia Kalaisí” (ʻAlamā 31:38). Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.