The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko e Kau Vaivai mo e Māʻulalo ʻo e Siasí

Ko e Kau Vaivai mo e Māʻulalo ʻo e Siasí

Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻikai lau ʻe he ʻEikí ʻoku mahuʻinga ange ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí ʻo lahi ange ʻi ha mēmipa ʻe taha.

Palesiteni Boyd K. PackerʻOku tau tuku ha fakaʻapaʻapa kia Palesiteni Sēmisi E. Fausi. ʻOku tau ʻofa kiate ia. ʻOku tau ʻi heni fakataha mo hono ʻofaʻanga ko Luté ʻi he pongipongí ni pea ʻoku mau fakahaaʻi kiate ia homau ʻofa. ʻOku tau talitali lelei foki ʻa kinautolu kuo ui ki he ngaahi tuʻunga kuo fakahā atu ʻe Palesiteni Hingikelií.

ʻOku ou lea maʻamautolu kotoa ne hikinimaʻi he ʻaho ní, ʻoku mau fakapapau ʻe fai e lelei taha te mau lavá ke tuha mo e falala ʻoku tuku mai kiate kimautolú.

Kuo tau hikinimaʻi e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻi ha founga molumalu mo toputapu. ʻOku fakahoko e founga angamaheni ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē ʻoku uiuiʻi ai pe tukuange ha kau taki pe faiako mei ha fatongia pe taimi ʻe toe fokotuʻutuʻu foʻou ai ha siteiki, uooti, pe kōlomu pe houalotu (vakai, T&F 124:123, 144; vakai foki, T&F 20:65–67; 26:2). ʻOku makehe ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku tau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e tokotaha ʻoku uiuiʻi ke taki pe faiakó pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke poupouʻi pe fakahā ʻetau taʻeloto ki aí. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ʻeni naʻe faʻu ʻe ha tangata ka naʻe ʻomi ʻia ʻi he fakahā: “ʻE ʻikai tuku ki ha tokotaha ke ne ʻalu atu ʻo malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí, pe ke langa hake hoku siasí, tuku kehe ʻo kapau ʻe fakanofo ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ha mafai, pea ʻoku ʻiloa ʻe he siasí ʻokú ne maʻu ha mafai pea kuo fakanofo totonu ia ʻe he kau taki ʻo e siasí” (T&F 42:11; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻI he foungá ni, ʻoku maluʻi ai ʻa e Siasí mei ha tokotaha kākā te ne loto ke puleʻi ha kōlomu, uooti, siteiki, pe ko e Siasí.

ʻOku ʻi ai mo ha toe tefitoʻi moʻoni ʻoku makehe ai pē ʻa e Siasi ia ʻo e ʻEikí. ʻOku fuesia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fatongia kotoa pē ke faiako mo takimuʻá. Naʻe fakamatalaʻi foki ʻeni ʻi he folofolá. ʻOku ʻi ai ha potu folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku hā ai ʻa e fokotuʻutuʻu ke fakaʻaongaʻi maʻu pē ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. Naʻe teʻeki ai ha meʻa pehē ki muʻa ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiané pe ʻi he taimí ni:

“Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei he langí, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau; . . .

“‘E ō mai ʻa e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní ʻo holoki hifo ʻa e kau māfimafí mo e kau mālohí . . .

“. . . Kaekehe ke lava ʻa e tangata takitaha ʻo lea ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ko e ʻEikí, ʻio ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní:

“Koeʻuhí foki ke lava ʻa e tuí ʻo tupulaki ʻi he māmaní;

“Koeʻuhí ke lava ʻeku fuakava taʻengatá ʻo fokotuʻu;

“Koeʻuhí ke lava ʻo malangaʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé.

“Vakai, ko e ʻOtuá au pea kuó u leaʻaki ia; ko e ngaahi fekau ko ʻení ʻoku meiate au ia, pea naʻe ʻoange ia ki heʻeku kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau vaivaí, ʻo fakatatau mo ʻenau leá, koeʻuhí ke mahino ia kiate kinautolu” (T&F 1:17, 19–24).

ʻOku ou fakamālō lahi koeʻuhi ko e ngaahi folofola ko iá, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e “ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní.”

Ko e fatongia ia ʻo e mēmipa takitaha ke tali ʻa e ui ki he ngāué.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake, ko e Siʻí: “‘I he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e feituʻu ʻokú ke ngāue aí ka ko e founga ʻokú ke fakahokoʻaki e ngāué. ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fetongi ʻa e tokotahá ʻe ha taha ʻoku toki uiuiʻi ki he fatongiá pea ʻoku ʻikai kole ha taha ke uiuiʻi ia pe fakafisi mei ai” (ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 154). ʻOku ʻikai ʻave ha taha ia ʻi he Siasí ʻo akoʻi fakapalofesinale ke hoko ko ha faifekau. ʻOku ui ʻa e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá mei he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ʻikai hatau ngaahi ʻapiako ki hono akoʻi ʻo ha kau taki fakapalōfesinale.

ʻOku fai ʻe he kāingalotú, “ko e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní”, ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakahoko ʻi he Siasí—ʻa e takí, faiakó, uiuiʻí, fakanofó, lotú, hivá, teuteuʻi ʻo e sākalamēnití, faleʻí, mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē.

ʻOku tau vakai ki he feinga ʻa e ngaahi siasi faka-Kalisitiané ke feau ʻenau ngaahi fie maʻu fakaekaungāue ʻi he siasí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻatau palopalema pehē. Ko ʻene malangaʻi pē ʻo e ongoongoleleí pea fokotuʻu e Siasí, kuo ʻosi ʻi ai pē ha kau tangata mo ha kau fefine faivelenga tokolahi ia ʻoku ʻi ai ʻenau fakamoʻoni pea nau loto fiemālie ke tali ʻa e ui ki he ngāué. ʻOku nau lotoʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí pea moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku fie maʻu meiate kinautolú.

Kuo ʻosi foaki ki he kāingalotú ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní hili pē honau papitaisó (vakai, T&F 33:15; 35:6). ʻE akoʻi mo fakafiemālieʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau toki mateuteu leva ke maʻu ʻa e fakahinohinó, tatakí, mo e fakatonutonú, ʻo fakatatau pē ki honau fatongiá pe ngaahi fie maʻú. (Vakai, Sione 14:26; T&F 50:14; 52:9; 75:10.)

ʻOku hanga ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo fakamavaheʻi ʻa e Siasí mei he ngaahi siasi kehe kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai maʻu pē haʻatau kau faiako mo ha kau taki, ʻi he puleʻanga, faʻahinga mo e lea kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku tuʻunga tatau e kāingalotu kotoa pē. ʻOku ʻikai pehē ʻe ha taha ia ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he tokotaha ko eé. (Vakai, T&F 38:24–25.) “‘Oku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí: Ka ʻokú ne maʻu maʻana ʻa ia ʻoku manavahē kiate ia mo faitotonú, ʻi he puleʻanga kotoa pē” (Ngāue 10:34–35; vakai foki, Loma 2:11; T&F 1:35; 38:16).

ʻI heʻeku kei talavoú, ne u faiako fakaʻapi ai ki ha fineʻeiki kuo motuʻa ʻaupito. Naʻá ne akoʻi au ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene moʻuí.

ʻI heʻene kei siʻí naʻe ʻalu ange ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he Kolo ko Pilikihamí pea ko ha meʻa lahi ʻeni ia ki he kolo naʻe fakatauhingoa ki aí. Naʻe fakalāngilangiʻi ia ʻaki ha tuʻu laine ʻa e fānau Palaimelí ʻi he veʻehala ki he koló, kuo nau teunga hina kotoa mo toʻotoʻo e kato matalaʻiʻakau ke laku ʻi muʻa he saliote naʻe heka ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.

Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe ʻikai te ne saiʻia ai. Naʻe ʻikai te ne laku ʻe ia ʻene matalaʻiʻakaú ka ne ʻakahi atu ha foʻi maka ʻi muʻa he salioté mo ne pehē ange, “‘Oku ʻikai ke lelei ange ia ʻi heʻeku Kui Tangata ko Lavilení.” Naʻe ongoʻi ʻene leá pea naʻe tafuluʻi lahi ia.

ʻOku ou ʻilo pau ko Palesiteni Pilikihami ʻIongi pē ʻe muʻomuʻa taha ke ne talamai ʻokú ne tui tatau pē mo e kiʻi taʻahine ko ʻeni ko Sēini Sitītí. He ʻikai ke ne pehē ʻe ia ʻokú ne lelei ange ʻi he Kuitangata ko Lavilení pe ko ha toe mēmipa moʻui taau pē ʻo e Siasí.

Naʻe mahino lelei e folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Pea ko ia ʻoku loto ke ʻeiki ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki” (Mātiu 20:27). “‘Oku fili ia ke hoko ko e lahi taha, neongo ko e siʻi tahá ia pea ko e tamaioʻeiki ʻa e kakai kotoa pē” (T&F 50:26).

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi heʻeku fuofua maʻu ha ngāue ʻo ʻasi ai hoku taá ʻi he nusipepá, naʻe ofo ʻaupito ai ha taha ʻo hoku kaungā faiako he akoʻanga māʻolungá, peá ne pehē mai, “‘Oku mahino mai heni he ʻikai te ke lava ʻo tala e māʻolunga ʻo e puna ʻa ha poto ʻi hoʻo sio ʻataʻatā pē ki aí!”

ʻOku fakatātāaʻi mai ʻe he ʻīmisi ʻo e potó ʻi heʻene tangutu he pelepelá ʻo ʻikai ke ne puná, ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi heʻeku fehangahangai mo e ngaahi fatongia kuo ui au ki aí.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi ongo ko iá ʻo ngaohi ha taha ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taimi te ne ongoʻi ʻokú ne lelei ange ai ʻi ha taha, ʻo tatau pē pe ko hai.

Naʻe ʻi ai ha meʻa ne fuoloa ʻeku ongoʻi puputuʻu ai. ʻI he taʻu ʻe fāngofulu mā ono kuo hilí, ne u hoko ai ko ha supavaisa he seminelí ʻi hoku taʻu 37. Ko hoku uiuiʻi he Siasí ko ha tokoni faiako ʻi ha kalasi he uooti Linitoní.

Ne u fuʻu ʻohovale ʻaupito hono ui au ke u talanoa mo Palesiteni Tēvita O. Makeí. Naʻá ne ala mai ki hoku nimá pea uiuiʻi au ko e taha ʻo e Kau Taki Māʻolungá, ko ha Tokoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Hili mei ai ha ngaahi ʻaho siʻi, ne u haʻu ki Sōleki Siti ke feʻiloaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea vaheʻi au ko e taha ʻo e kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí. Ko e fuofua taimi ʻeni ke u feʻiloaki ai mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí—ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei mo hono ongo tokoní, ko Palesiteni Hiu B. Palauni mo Palesiteni Henelī D. Moili.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Makei ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻo ha Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻene hoko mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo nau fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ne u ongoʻi lōmekina ʻi heʻene lea hono hokó: “Ki muʻa pea mau vaheʻi koé, ʻoku ou kole atu ke ke fai muʻa hoʻo fakamoʻoní kiate kimautolu. ʻOku mau fie ʻilo pe ʻokú ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá.”

Ne u fai hoku lelei tahá. Naʻá ku fai ʻeku fakamoʻoní ʻo hangē pē ko haʻaku fai ia ʻi ha houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻi hoku uōtí. Naʻá ku ʻohovale he fiefia ʻa e Kau Taki Māʻolungá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea hoko atu ai pē hono vaheʻi aú.

Ne u moʻutāfuʻua lahi ai, he ne u pehē ʻe au ko ʻene uiuiʻi ha taha ki ha lakanga peheé pea te ne maʻu ʻe ia ha fakamoʻoni mo ha mālohi fakalaumālie kehe ʻaupito mo toe lahi ange.

Ne fuoloa ʻeku moʻutāfuʻua he meʻa ko ʻení pea faifai peá u toki ʻiloʻi kuó u ʻosi maʻu pē ʻe au ʻa e meʻa naʻe fie maʻú: ʻa ia ko ha fakamoʻoni mālohi ʻi hoku lotó ʻo fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Huhuʻí. Mahalo naʻe ʻikai te u ʻiloʻi kotoa ia, ka naʻe ʻi ai ʻeku fakamoʻoni, pea ne u loto ke u ako.

Mahalo ne ʻikai te u toe kehe meiate kinautolu ne ʻuhinga ki ai e Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ia ʻe haʻu kiate au mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te u papitaiso ia ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko e kau Leimaná, koeʻuhi ko ʻenau tui kiate au ʻi he taimi naʻe fakaului ai ʻa kinautolú, naʻe papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia” (3 Nīfai 9:20; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI he fakalau atu e taʻú, kuó u mamata ai ki hono mahuʻinga fau ʻo e fakamoʻoni faingofua ko iá. Kuo mahino kiate au ko e Tamai Hēvaní ʻa e Tamai hotau laumālié (vakai, Nōmipa 16:22; Hepelū 12:9; T&F 93:29). Ko ha tamai Ia ʻokú ne maʻu e ongoʻi ʻofa ʻa ha tamai. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “He ʻoku ʻofa ʻa e Tamaí foki kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻofa kiate aú, pea ʻi hoʻomou tui naʻá ku haʻu mei he ʻOtuá” (Sione 16:27).

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u fakataha ai mo Palesiteni Melioni G. Lomenī mo e kau palesiteni fakamisioná mo honau ngaahi malí ʻi Siniva ʻi Suisalani. Naʻá ne fakamatala ai ki haʻane ʻalu he efiafi ʻe taha ke fai haʻane ako ʻi ha laipeli lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻAositelēliá he taʻu ʻe 50 kuo hilí. ʻI heʻene hū ki tuʻá kuo ʻosi poʻuli ia. Naʻá ne hanga hake ki he langi fetuʻuʻiá ʻo feʻunga tonu mo ʻene hokó. Naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālié pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni pau ʻi hono lotó.

Naʻá ne talange ki he kau palesiteni fakamisioná ko ʻene ʻiloʻi ko ia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí; pea ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí ne Fakatupú, pea kuo toe fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe ʻikai toe lahi ange ʻene ʻilo ko iá ʻi he ʻilo naʻá ne maʻu ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻi ʻAositelēlia he taʻu ʻe 50 kuo hilí. Naʻá ne pehē kuo liliu ʻene fakamoʻoní pea naʻe toe faingofua ange ʻene maʻu ha tali mei he ʻEikí. Naʻá ne ongoʻi ʻoku toe ofi ange ʻa e ʻEikí, peá ne toe ʻiloʻi lelei ange ʻa e ʻEikí ʻo laka ia ʻi he taʻu ʻe 50 kuo hilí.

ʻOku fakanatula pē ʻetau vakai atu kiate kinautolu ʻoku fakanofo ki ha ngaahi fatongia fakapulé, ʻo pehē ʻoku nau māʻolunga mo mahuʻinga ange kinautolu ʻi he Siasí pe ki honau ngaahi fāmilí, ʻi ha toe mēmipa kehe ʻo e Siasí. ʻOku tau ongoʻi hangē nai ʻoku nau mahuʻinga ange kinautolu ki he ʻEikí ʻiate kitautolu. Ka ʻoku ʻikai ke moʻoni ia!

ʻE fakatupu loto-mamahi ʻaupito kiate au mo hoku uaifí ke fakakaukau ha taha ʻo ʻema fānaú ʻokú ma pehē ʻokú ma mahuʻinga ange ki he fāmilí pe ki he Siasí ʻo laka ange ʻiate kinautolu, pe ke fakakaukau ʻoku mahuʻinga ange ha uiuiʻi ʻe taha ʻi he Siasí ʻi ha uiuiʻi ʻe taha, pe ʻe pehē ʻoku ʻi ai ha uiuiʻi ia ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga.

Ne toki hikinimaʻi ki muí ni mai ha taha ʻo homa ngaahi fohá ko ha taki ngāue fakafaifekau fakauooti. Ne talamai ʻe hono malí ʻa e fiefia ʻa homa fohá ʻi hono uiuiʻí. Ne feʻunga pē ia mo e taimi naʻá ne maʻú koeʻuhí ko e lahi ʻa ʻene femoʻuekina heʻene ngāué. Naʻá ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú pea ʻe ʻaonga ki ai ʻene lea faka-Sipeiní ʻa ia naʻá ne kei poto lelei pē ai talu mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Ne ma fiefia lahi ʻaupito foki mo kimaua ʻi hono uiuiʻí.

ʻOku mahuʻinga ange ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe hoku fohá mo hono malí ki heʻena fānaú ʻi ha toe meʻa ʻe lava ke na fai ʻi he Siasí pe ʻi tuʻa ai. ʻOku ʻikai ha ngāue ʻe lava ke toe mahuʻinga ange ki he ʻEikí ka ko ʻena fetauhiʻakí pea ki heʻena kiʻi fānaú. Pea ʻoku pehē pē ki he kotoa ʻo ʻema fānaú. Ko e ngaahi ʻekitivitī kotoa pē ʻoku fakahoko ʻi he Siasí, ʻoku fakatefito pē ia ʻi he ʻapí mo e fāmilí.

ʻI heʻemau hoko ko e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí, ʻoku mau tatau pē mo kimoutolu, pea ʻoku mou tatau pē mo kimautolu. ʻOku lava ke mou maʻu ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakahaá maʻa homou ngaahi fāmilí mo hoʻomou ngāué pea mo homou ngaahi uiuiʻí, ʻo hangē pē ko kimautolú.

ʻOku moʻoni foki ʻoku ʻi ai ha fokotuʻutuʻu mahino ki he ngaahi meʻa ʻi he Siasí. ʻI hono uiuiʻi koe ki ha fatongia, ʻokú ke maʻu fakahā leva ʻo fekauʻaki mo e fatongia ko iá pea ʻe ʻikai foaki ʻa e fakahā ko iá ki ha niʻihi kehe.

ʻOku ʻikai lau ʻe he ʻEikí ʻoku mahuʻinga ange ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí ʻi ha taha. ʻOku ʻikai ko e founga ngāue ia ʻa e Siasí! Manatuʻi, ko e tamaí Ia—ko ʻetau Tamai. ʻOku “‘ikai filifilimānako ʻa e ʻEikí ki he kakaí.”

ʻOku ʻikai te mau mahuʻinga ange ki he fakalakalaka ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo laka hake ʻia Misa mo Sisitā Toutai Paletuʻa ʻi Nukuʻalofa, ʻi Tongá; pe ko Misa mo Sisitā Kālosi Sifuenitesi ʻi Senitiako ʻi Silé; pe Misa mo Sisitā Pita Teilipauti ʻi Hōlaní; pe Misa mo Sisitā Tatisui Sato ʻo Siapaní; pe ko ha niʻihi kehe ʻe toko laungeau kuo mau feʻiloaki ʻi heʻeku folau holo ʻi māmaní. ʻOku ʻikai pehē ia.

Ko ia, ʻoku hokohoko atu pē e tupulaki ʻa e Siasí. ʻOku fataki ia ʻi he uma ʻo ha kāingalotu moʻui taau ʻoku nau nofo ʻi ha ngaahi fāmili māʻulalo pē, pea tataki ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e Maama ʻa Kalaisi ʻoku ʻiate kinautolú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku mahuʻinga ʻa e laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻa e laumālie kotoa pē—pea ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ou maʻu ʻa e fakamoʻoni te ne fakafeʻungaʻi au ki he uiuiʻi ʻoku ou maʻú. Ne u maʻu ia talu mei heʻeku feʻiloaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy