The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko e Taimí Pē ʻEni

Ko e Taimí Pē ʻEni

‘Eletā Walter F. González
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

Ko e hā ʻoku tau fai he ʻahó ni ke tohi ai ʻi hotau lotó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá?

‘Eletā Walter F. GonzálezʻI hono fakahoko mai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi kiate au mo hoku uaifí te ma hiki ki Lima ʻi Peluú, ne ʻikai ke ma ʻilo te ma mātā ʻi he ‘aho 15 ʻo ʻAokosi 2007 ha fuʻu mofuike lahi hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi ʻema tūʻuta atú. Ne laka hake ʻi ha ngaahi fale ʻe 52,000 ne maumauʻi ʻe hono mālohí. Kae kovi angé he naʻe laka hake ʻi he toko 500 ne mālōlō. Ko ha toko hiva ko e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e kāingalotu ʻi he ongo siteiki ʻAika mo Pisikoú mo e vahefonua Kanieté mo Sinisaá, ne uesia lahi taha ʻe he mofuiké.

Ne fakahoko ʻe he Siasí e tokoni he taimi pē ko iá ki hono kāingalotú mo e niʻihi mei he ngaahi siasi kehé pē. ʻI he pongipongi hili e mofuiké, ne maʻu ʻe hotau kāingalotu he feituʻu ne tō ai e mofuiké, ha meʻakai mo ha vala pea ki muʻa he hoʻataá, ne foaki ʻe he Siasí ha tokoni ʻofa fakaetangata ki he kau ngāue tokoni fakafonua ʻa e Puleʻangá. Ne nofo e kāingalotu ne mole honau ʻapí ʻi hotau ngaahi ʻapi siasí. Neongo e taʻeʻamanekina e faingataʻa ne hokó, ka naʻe lele lelei e ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki hono tokoniʻi ʻo kinautolu ne tukuhāusiá.

ʻI ha ngaahi miniti siʻi pē hili e mofuiké ne ō atu e kau palesiteni fakasiteiki mo e fakavahefonuá mo e kau pīsopé, ke tokoniʻi honau kāingalotú. ʻOku mahuʻinga ke fakamatalaʻi e tuʻunga faingataʻa ko ʻeni ne ō atu ai e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko e tokoní: ko ha taimi poʻuli ʻeni; naʻe mate e ʻuhilá; ne maumau e feituʻu kotoa pē pea naʻe teʻeki ʻosi e ngalulululu e funga fonuá. Ne fakapapauʻi ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki leleí ni kuo malu honau fāmilí pea nau ō atu leva ʻi he fakapoʻulí ki he lotolotonga ʻo ha kakai ne tengihia he kuo takatakaiʻi kinautolu ʻe he ngaahi fale kuo havekí. Ko ia ne ō atu hotau kau takí ʻi he poʻulí mo e ngaahi ʻaho hoko aí, lolotonga ʻoku kei ngalulu pē ʻa e mofuiké pea ʻi ai mo ha fakatokanga sunami. Ne nau kumi he ngaahi fokotuʻunga makamaká mo e vevé ke nau aʻu ki he kāingalotú kotoa neongo ʻene tuʻu fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí. Naʻe pehē ʻe ha pīsope ʻe taha, “Naʻe ʻikai te u fakakaukau au ki he faingataʻá kau lele holo ʻo kumi hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné mo hoku kau taki ʻi he Siasí.” Naʻá ne maʻu kinautolu. Ko e meʻa ia naʻá ne fai he konga lahi ʻo e pō ko iá.

Ko e hā naʻá ne fakaʻaiʻai e kau taki ko ʻení ke nau ō ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé, neongo ʻene fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí? Ko e tui lahi naʻa nau maʻu ki he Fakamoʻuí mo Hono Siasí. Ko e mahino kiate kinautolu honau uiuiʻi ko e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻo e ongoongoleleí kuo tohitongi ʻi honau lotó ki muʻa pea tō mai e mofuiké, kae ʻikai ʻi he lolotonga e faingataʻá—ʻikai ke tohiʻaki ha vaitohi, kae tohi ʻaki e Laumālié ʻi he kakano ʻo honau lotó (vakai, 2 Kolinitō 3:3).

Naʻe mahino maʻu pē ʻe lava ke hoko ha mofuike. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha e taimí mo e founga ʻe hoko aí. Ka ʻi heʻene hokó, ko ha fakaʻauha moʻoni ia. Ka ʻi he tataki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ne fai e tokoní he taimi pē ko iá. Ko e taimi ne ʻikai lava ai e kāingalotú ʻo tokoní, ne fakahoko leva ia ʻe he ʻEikí. Ne fakamatala ha kāingalotu ʻe niʻihi ki heʻenau sio ki ha kau tangata teunga hina ne nau tokoni ke fakahaofi ʻenau moʻuí. Ne fanongo ha niʻihi ki ha ngaahi leʻo ne fakahinohinoʻi kinautolu. Ne hoko e ngāue tokoni taʻu lahi ʻi he Siasí ko ha teuteuʻanga ki he māú mo e fetokoniʻakí.

ʻOku hoko e meʻa tatau ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e taimi mo e founga ʻe hoko mai ai ha ngaahi mofuiké. He ʻikai luluʻi ai e funga fonuá ʻo hangē ko ʻene hoko ʻi Peluú, ka ko ha ngaahi palopalema ia ʻo hangē ko ha ʻahiʻahi, faiangahala pe ngaahi faingataʻa hangē ko e taʻe maʻu ngāué pe puke lahí. Ko e ʻahó ni ʻa e taimi ke tau teuteu ai ki ha hoko mai ʻa e faʻahinga mofuike ko iá. Ko e ʻahó ni ʻa e taimi ke teuteu aí—kae ʻikai ʻi he lolotonga hoko e faingataʻá. Ko e hā ʻoku tau fai he ʻahó ni ke tohi ai ʻi hotau lotó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá?

Hangē ko ʻení, ko e hā e meʻa ne tō ʻe Siosefa ne fakatau ki ʻIsipité ʻi hono lotó ke ne tali, “‘E fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá?” (Sēnesi 39:9) ʻi heʻene fakamamaʻo mei he feinga ʻa e mali ʻo Potifaá ke maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá? Ko e hā ne tomuʻa tō ʻe Nīfai ʻi hono lotó koeʻuhí ka fehangahangai mo ha fekau mei he ʻOtuá ʻokú ne kei lava pē ʻo tali “Te u ʻalu ʻo fai ia . . . he ʻoku ou ʻiloʻí?” (1 Nīfai 3:7).

Ko e meʻa ne fai ʻe he kau taki maʻongoʻongá ni ko hono tuku ke tohi ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi honau lotó. ʻOku ʻikai hoko ʻeni ʻi ha vahaʻataimi nounou. ʻE ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻe hoko ʻi heʻetau teuteu atu ko ia ki he ngaahi ʻahiʻahi fakalaumālié ʻo kapau ʻe tuku kakato hotau lotó ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní. ʻE lava ke hoko ʻeni ʻaki ʻetau fakalaulauloto ki ai mo fakangata e ngaahi ivi tākiekina koví.

ʻE aka ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga taʻengatá ʻi hotau lotó ʻo kapau ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakamoleki ha taimi ke lau e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e folofolá, ka ke tau fakalaulauloto foki kiate kinautolu ʻi he laumālie ʻo e lotú. Ne tuku foki ʻe Nīfai hano taimi ke nofo hifo ai ʻo fakalaulauloto. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne ʻiloʻi ai ha ngaahi moʻoni fakatokāteline mahuʻinga (vakai, 1 Nīfai 11:1). Tuku ha taimi ke tau fai ai e meʻa kuo fakahinohino mai ʻe he ʻEikí ke tau fakahokó: “Mataʻikoloa ʻaki ʻi homou lotó ʻa e ngaahi meʻá ni, pea tuku ke nofoʻia homou ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻa mamafa ʻo e nofo taʻengatá” (T&F 43:34). ʻI ha māmani ʻoku fakautuutu ange ai ʻetau femoʻuekiná, ʻoku mahuʻinga ke tau tuku ha taimi ke fakalaulauloto ai ʻi hotau ngaahi ʻapí ke mahino e tokāteline fakalangí mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní. Hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Mou foki atu ki homou ngaahi ʻapí, pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻá [ni] . . . koeʻuhí ke mahino kiate kimoutolu, pea teuteu homou ʻatamaí ki he ʻapongipongí” (3 Nīfai 17:3).

ʻI heʻetau fai iá, ʻe kei hokohoko ai pe ʻetau ʻilo lahi ki he tokāteliné mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻo kapau te tau tokanga ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he ngaahi ivi tākiekina ʻoku koví. ʻE ʻi ai ha kakai te nau feingaʻi kitautolu ke tau ngāue mo fakakaukauʻi ha founga he ʻikai ke tau mateuteu ai ki he ʻahiʻahí. Ne foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ha kī te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mateuteu lelei ange he ʻahó ni ki he ngaahi liliu ʻe hoko fakatuʻupakeé. Naʻá Ne folofola, “Ko ia, kapau ʻe fakahalaʻi koe ʻe ho nimá, tuʻusi ia; pe kapau ʻe fai ʻe ho tokouá ha kovi kiate koe pea ʻikai te ne vete pea siʻaki ia, ʻe tuʻusi atu ia” (Joseph Smith Translation, Maʻake 9:40).

Meʻamālie naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí e ʻuhinga ʻo e tuʻusi hotau nimá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke tau tuʻusi hotau nimá ka ke toʻo atu mei heʻetau moʻuí he ʻahó ni ʻa e ngaahi ivi tākiekina ko ia ʻoku nau taʻofi kitautolu mei haʻatau teuteu atu ki he ngaahi faingataʻa ʻo e ʻapongipongí. Kapau ʻoku ʻi ai haku kaungāmeʻa ʻoku nau taki au ke u faikovi, ʻoku mahino pē ʻa e faleʻi ki aí: “‘E lelei ange kiate koe ke ke maʻu ʻa e moʻuí taʻe kau ai ho tokouá, ʻi hano lī fakataha koe mo ho tokouá ki heli” (Joseph Smith Translation, Maʻake 9:41). Ne ngāueʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻi heʻene fakatokanga kia Nīfai ke mavahe mei hono ongo taʻoketé, ʻa ia ne fakaʻau ke na fakatuʻutāmaki (vakai, 2 Nīfai 5:5).

ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e tuʻusi pehení ki hotau kaungāmeʻá ka ki he meʻa kotoa pē ʻokú ne tākiekina kitautolu ki he koví, hangē ko e ngaahi polokalama televīsoné, ngaahi tuʻasila he ʻInitanetí, heleʻuhilá, ngaahi tohí, vaʻinga pe mūsika ʻoku taʻefeʻungá. ʻE tokoni ʻa hono tohitongi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi hotau lotó ke tau matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi ke tukulolo ki he ngaahi tākiekina koví.

ʻI he lahi ange ʻetau ʻilo ki he tokāteliné mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní, te tau hoko ai ko ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Te tau mateuteu lelei ange ke fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻe hoko taʻe tomuʻa fakatokanga mai mo taʻeʻamanekiná. ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, te tau ongoʻi ʻa e talaʻofa naʻe fai kiate kitautolu ʻe he palōfita ko Selemaiá: “He vakai, kuó u ngaohi koe he ʻahó ni ko e kolo kuo teu ki he tau, ko e pou ukamea, ko e ngaahi ʻā palasa ki he fonuá kotoa pē” (Selemaia 1:18).

Te tau lava leva ke fakahā ʻetau houngaʻiá ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sisitā Linitā Kulūsato ʻi ʻAiká. Hili ʻene nofo ʻi tuʻa ʻi he poó kakato, naʻá ne tohi, “‘I he ʻaho hono hokó, ne fakahā mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ʻofá ʻi ha laʻā māfana ne hopo hengihengia hake peá Ne fakafiemālieʻi kimautolu ʻaki ha pō fetuʻuʻia ʻaupito.”

Ko e ʻahó ni pē ʻa e taimi ke tau lototoʻa ai mo fili ke ʻilo lahi mo fakamātoato hotau lotó ki he ngaahi akonaki ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui pea ka hili ʻetau fai ʻa ia kotoa te tau lavá, te Ne toki fakaʻosi ia. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy