The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
‘Oku Tokoni ʻa e ʻOtuá ki he Tokotaha Maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki Faivelengá

‘Oku Tokoni ʻa e ʻOtuá ki he Tokotaha Maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki Faivelengá

Palesiteni Henry B. Eyring
Tokoni Ua ‘i he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Mahalo ʻe hū atu e pōpoakí ki ho ʻatamaí, pe ʻi ha ongo pe fakatouʻosi pē. Ka ʻe . . . ʻoatu ha fakapapau mo ha fakahinohino ʻi he meʻa kuo pau ke ke faí.

Palesiteni Henry B. EyringʻOku tuku ʻeku fakakaukaú ʻi ha kiʻi tamasiʻi ʻi ha feituʻu he māmaní. ʻOkú ne fifili pe te ne lava ʻo fuesia ʻa e tuʻunga ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Ne u maʻu ʻa e loto hohaʻa ko iá he taimi ne u taʻu 13 pe 14 nai aí.

Ne u tupu hake ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻa ia naʻe ʻi ai ha kiʻi kolo siʻisiʻi pē ne fakataha ʻi homau ʻapí. Pea hiki mei ai hoku fāmilí ki ha feituʻu naʻe ʻi ai ha ngaahi siteiki, uooti lalahi mo ha ngaahi falelotu mo ha ngaahi kōlomu naʻe hangē ne ʻilo lahi ange ai e fānau tangatá kotoa ia ʻiate au, ʻo kau ki he ngāue ʻa ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Ne nau fai ʻi he uooti ko iá ha founga tufa sākalamēniti ne faingataʻa kiate au. Ne u ongoʻi fakapapau te u fai ha fehālaaki he taimi ne ʻomi ai ke u tufa pe teuteu ʻa e sākalamēnití.

ʻI heʻeku ongoʻi manavasiʻi mo faingataʻaʻiá, ʻoku ou manatuʻi ʻeku ʻalu ʻo nofo toko taha he tuʻa falelotú. Ne u loto hohaʻa. Ne u lotua ke maʻu ha tokoni mo ha fakapapau he ʻikai ke u fai ha fehālaaki ʻi heʻeku tauhi ko ʻeni ki he ʻOtuá ʻi Hono lakanga fakataulaʻeikí.

Kuo hili atu eni ha taʻu lahi mei ai. Ko e taʻu ʻeni ʻe 50 tupu ʻeku maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ka ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí, kuó u lotu ʻaki ai e loto tautapa tatau pē ke maʻu ha tokoni mo ha fakapapau ke u lava ʻo fakahoko ʻa e ui kuó u maʻú ke ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ʻi ai ha kakai kehe ʻoku nau hā ngali lavameʻa ange ke ngāue pea nau mateuteu lahi ange. Ka ʻi heʻeku lotu he taimi ko ʻení, ʻoku ou tui te u lava ʻo ongoʻi ha tali mahalo naʻe ʻomi kiate au ʻi tuʻa he falelotu ʻo e uooti ʻElikelesí he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ko e tali tatau pē ia ʻe lava ke ke fakatuʻamelie atu ki ai he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ui ke ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻe ngalingali he ʻikai ke ke ala fuesiá.

Mahalo ʻe hū atu e pōpoakí ki ho ʻatamaí, pe ʻi ha ongo pe fakatouʻosi pē. Ka ʻe kau ai ha ngaahi meʻa ʻe tolu ke ʻoatu ha fakapapau mo ha fakahinohino ʻi he meʻa kuo pau ke ke faí ʻi he uiuiʻi ngali faingataʻa ko ʻení.

ʻUluakí, ʻe hoko mai ʻa e loto fakapapau ko iá mei ha manatu loto ki ha ngaahi taimi naʻe tokoniʻi ai koe ʻe he Tamai Hēvaní lolotonga ʻa e fakatuʻutāmakí mo e faingataʻá. Kuo hoko ia kiate au ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo toki ʻosí.

ʻI heʻeku kei talavoú pea kei nofo ʻi Niu Sesií, naʻe ʻi ai ha kakai tokolahi loto ʻita ne nau fakataha mai ki he toumuʻa homau falé. Naʻe hū atu ʻeku faʻeé ke feʻiloaki mo kinautolu, ʻo ne tuʻu toko taha pē ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakai ko ʻeni ne hā ngali fakatuʻutāmaki kiate aú. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo ongoʻi ʻa e lea naʻe fai ʻe heʻeku faʻeé, ka ʻi he hili mei ai ha ngaahi miniti siʻi ne mātuku fakalongolongo atu ʻa e kakai ko ʻení. ʻOku ou kei manatuʻi pē naʻá ku mamata ki ha mana.

ʻI heʻeku fuʻu lahi haké ʻoku ou manatuʻi lelei ha falukunga kakai loto ʻita naʻe ui au ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke u fehangahangai mo kinautolu, ka ne fakafokifā pē kuo nofoʻia kinautolu ʻe he laumālie ʻo e nongá mo e fakaleleí. Naʻe vahe au ke u ʻalu ʻo lea ki ha kau taki mo e kau faifekau ʻo ha ngaahi siasi ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ne nau fakataha ʻi Minepolisi ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ko e feʻauʻauhi ʻa e ngaahi siasí.

ʻI heʻeku aʻu atú, ne u ʻiloʻi ne vahe mai ke u fai ha lea. Ko e taumuʻa ʻo e lea te u faí naʻe peheni: Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke toe fakafoki mai ʻa e Siasi moʻoní ʻia Siosefa Sāmitá. Naʻe toki talamai pē he miniti fakaʻosí te u fetongi ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele.

ʻI heʻeku aʻu atu ki he pō ki muʻa pea fai e fakatahá peá u vakai ki he polokalamá, ne u telefoni kia Palesiteni Hingikelī. Ne u talaange ko e fakatahá ʻe feʻunga mo ha ʻaho ʻe tolu pea ʻe lahi e ngaahi lea ʻe fakahoko ʻi he taimi tatau pē pea ʻe faʻiteliha pē ʻa e kakaí pe ko e fē ʻa e fakataha te nau ʻalu ki aí, Naʻá ku talaange naʻá ku fakakaukau kapau te u tala ʻa e moʻoní mahalo, ʻoku ou manavasiʻi he ʻikai ha taha ia ʻe haʻu ki heʻeku fakataha hono uá pea mahalo te u foki vave mai ki ʻapi. Naʻá ku fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne pehē ʻoku totonu ke u faí. Naʻá ne pehē mai, “Fai pē hoʻo fakaʻutoʻuta lelei tahá.”

Ne u lotu he poó kotoa. ʻI he fakaofiofi ke mafoa e atá, ne u ongoʻi fakapapau ai ke u lea ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí kae ʻikai, “Ko e meʻa ʻeni ʻoku mau tui naʻe hoko kia Siosefa Sāmitá pea mo hono ʻuhinga ʻoku mau tui baʻe hoko aí, ka ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kia Siosefa Sāmitá pea mo e ʻuhinga naʻe fakahoko ai ia ʻe he ʻEikí.” ʻI he kaupoʻuli ʻo e poó, naʻe ʻikai fakapapauʻi mai ʻa e ola ʻe maʻu aí, ka ko ha fakahinohino mahino pē—laka atu ki muʻa.

Ne u ʻohovale ʻi he tatali mai ʻa e kau faifekaú ke mau talanoa hili ʻeku ʻuluaki leá. Naʻa nau haʻu tahataha ʻo fakamatalaʻi ʻe he toko taha kotoa pē ʻo kinautolu ʻa e talanoa tatau pē. Ne nau fetaulaki mo ha mēmipa lelei ʻo e Siasí naʻa nau tanganeʻia ai. Naʻe pehē ʻe honau tokolahi naʻa nau nofo ʻi ha kolo naʻe ʻikai ngata pē e tokoniʻi ʻe he palesiteni fakasiteiki hono kāingalotú hili ha fakatamaki ka ko e koló kotoa. Ne nau kole mai pe te u foki mo ʻenau pōpoaki talamonuú pea mo ʻenau fakamāloó ki ha kakai naʻe ʻikai ngata ʻi he ʻikai ke u maheni mo kinautolú ka naʻe ʻikai ha ʻamanaki te u feʻiloaki mo kinautolu.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakataha ʻaho ʻe tolú, naʻe toe tokolahi ʻaupito ange ʻa e kakai naʻe omi ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí pea mo e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻenau tui ki he pōpoakí, ka koeʻuhí ne nau mātā ʻa e ngaahi lelei ʻi he moʻui ʻa e kakaí—ʻa ia ko e ola ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

ʻI heʻeku lotu ʻi he ngaahi pō siʻi kuo toki ʻosí, ne u toe foki ai ʻeku manatú ki he pō ko iá pea pehē ki ha ngaahi manatu kehe pē ne u fakakaukau ki ai mo ha fakapapau kuo fai mai ʻo hangē ko ʻení: “‘Ikai kuó u tokangaekina maʻu ai pē koe? Fakakaukau ki he ngaahi taimi kuó u tataki ai koe he veʻe vai ʻoku tafetafe māmālié. Manatu ki he ngaahi taimi kuó u fokotuʻu ai ha keinangaʻanga maʻa koe ʻi he ʻao ʻo ho ngaahi filí. Manatu pea ʻoua naʻa manavahē ki ha kovi” (Vakai, Saame 23).

ʻA kimoutolu kau tīkoni kei foʻoú: manatu. Kuó ne tauhi kimoutolu talu mei hoʻomou kei īkí. Kiate kimoutolu kau palesiteni fakakōlomu foʻoú: manatu. Kiate kimoutolu ngaahi tamai mo e fānau ʻoku fakatupu palopalema kiate kimoutolú: manatu pea ʻoua ʻe ilifia. Ko e meʻa ko ia ʻoku faingataʻa kiate koé, ʻoku faingofua pē ia ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene ngāué. Naʻe aʻu pē ki he taimi naʻá ke kei siʻi aí pea talu mei ai mo ʻEne ʻaʻeva ʻi muʻa ʻiate koe pea ʻi ho tafaʻaki toʻohemá mo toʻomataʻú, ʻi Hono mālohí mo Hono Laumālié, he taimi naʻá ke hū ai ki Heʻene ngāué (vakai, T&F 84:88). ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fakalotolahi ko ʻeni ʻe tokangaʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻo kapau te ke lotua ia ʻi he tui. ʻOku ou ʻiloʻi ia.

Ko e konga hono ua ʻo e pōpoaki te ke maʻu ʻi hoʻo lotua ha tokoni ke ke fehangahangai ai mo ha fatongiá, naʻe hoko mai ia he hengihengi Falaité. Ne u lotua ʻeku ngaahi taʻefeʻungá, ʻo hangē ko ia ʻoku mou faí. Naʻe mahino ʻaupito mo fakahangatonu pē ʻa e talí pea naʻe hangē nai ia ha valokí lolotonga ʻeku lotú: “Fakangaloʻi koe—kamata lotua ʻa e kakai te ke ngāue ki aí.” ʻOku lava ke u fakamoʻoniʻi ko ha meʻa fakaofo ia ke ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ka ke mateuteu ke ʻoua naʻá ke fakatokangaʻi e ʻalu ʻa e taimí ʻo ka ke ka lotu. Te ke ongoʻi ʻofa ki he kakai ʻokú ke ngāue ki aí. Te ke ongoʻi ʻenau fie maʻú, ʻamanakí, mamahí pea mo honau ngaahi fāmilí. Pea ʻi hoʻo lotú, ʻe tupu ke toe lahi ange ʻa e siakalé he meʻa te ke ala fakakaukau atu ki aí, ʻo aʻu ki ha kakai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi ho kōlomú pe fāmilí, ka ki honau ngaahi ʻofaʻanga foki ko ia he funga ʻo e māmaní. ʻI he taimi te ke fakangaloʻi ai koe ka ke lotua e fāmili ʻo e niʻihi kehé, ʻe lava ke ongo ʻa e tokoni pe ngāue ʻokú ke faí, ʻoku fakalahi atu hoʻo tokoní ʻi ho lotó. Te ne liliu hoʻo fua fatongiá pea mo ho lotó foki. ʻOku hoko ʻeni koeʻuhí ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina ʻe he Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻokú ke tauhí, ha kakai tokolahi te nau ongoʻi hoʻo tokoní, neongo ʻene hā ngali tokosiʻi kiate koé.

Ko ʻeni ʻa e pōpoaki hono tolu mo fakaʻosi te ke tokanga ki ai he taimi ʻokú ke lotua ai ha fatongia faingataʻa ʻi he lakanga fakataulaʻeikí—pea naʻá ku maʻu foki mo ia—ko e ʻalu atu ʻo ngāue. ʻOku foaki atu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate koe ke ke faitāpuekina ʻaki e niʻihi kehé. Pea ʻoku hoko maʻu pē ai ʻa e laka atu ʻo fai ha meʻá, ʻa ia ʻoku faʻa faingataʻa ke fakahokó. Ko ia ʻe lava ke ke ʻamanaki atu, makehe mei hono fakapapauʻi atu e tokoni ʻa e ʻOtuá, mo hono ʻoatu ʻo ha fekau ke fakangaloʻi koé, ke ke maʻu ha ueʻi mahino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻalu ʻo fai ha meʻa ʻe faitāpuekina ai ha moʻui ʻa ha taha. ʻE hā ngali mahino ʻeni ʻo hangē ko haʻate ʻalu ʻi he faʻa lotu ke ʻaʻahi ki ha taha fāmili pe ko ha mēmipa ʻo e kōlomú kuo vahe ke ke ngāue ki aí. Ki ha tamai, mahalo ko ha ongo ia ke ne fakatonutonu ha taha ʻo ʻene fānaú.

Neongo ai pē pe ko e meʻa te ke faí ko ha fakatonutonu pe akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke toe ngāue lelei ange ʻo kapau te ke manatuʻi ʻa e ola lelei ʻe maʻu aí. Kuo pau ke ke tokoni ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke malava ʻa e niʻihi ʻokú ke ngāue ki aí ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ke fai iá, kuo pau ke fai ʻe he Laumālié ha fakamoʻoni ki honau lotó. Pea kuo tataki kinautolu ʻe he fakamoʻoni ko iá ke nau fili ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, neongo pe ko e hā e faingataʻa pe fakatauvele ʻe hoko maí.

ʻI hoʻo manatuʻi iá, ʻe tataki koe ʻe he Laumālié ʻi hoʻo akonaki mo fai fakatonutonu ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Te ke tauhi koe ke ke maʻa kae lava ke ke faiako ʻaki ʻa e Laumālié. Te ke lotua ke fakahā atu ʻe he Laumālié ʻa e taimi ke fai ai ha fakatonutonú pea mo e founga ke ke fakatonutonu aí pea pehē ki he founga ke fakahaaʻi ʻaki ha ʻofa ʻoku lahi angé (vakai, T&F 121:43–44). ʻE lava ke tataki mo fuatautau ʻa hoʻo ngāue he lakanga fakataulaʻeikí, mei heʻene malava ko ia ke tokoniʻi ha taha ke ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní ʻi heʻenau moʻuí mo honau lotó, ʻo feʻunga ai ke ngāue mo hokohoko atu e ngāue ʻa e Fakaleleí.

ʻE lava ke ke maʻu ha loto fakapapau ʻi hoʻo ngāué. ʻE lava ke ke fakangaloʻi koe pea kamata ke ke lotua mo ʻofeina ʻa kinautolu ʻokú ke ngāue ki aí. Pea ʻe lava ke ke fili ʻa e meʻa ke ke faí mo fuatautau ʻa e lelei hono olá ʻi heʻene malava ko ia ke ne liliu ʻa e loto ʻo e kakai ʻokú ke ngāue ki aí.

Ka he ʻikai pē ke faingofua ia kiate koe mo kinautolu ʻokú ke ngāue ki aí. ʻE ʻi ai maʻu pē ha mamahi ia ʻi he ngāué mo e fakatomalá kae lava ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí ke ne liliu ʻa e lotó. ʻOku ʻi he natula ia ʻo e ngāue kuo uiuiʻi koe ke ke faí. Fakakaukau ki he Fakamoʻuí, ʻa ia ko ʻEne ngāué ʻeni ʻokú ke faí. Ko e fē nai ha taimi he moʻui fakamatelié ʻe lava ke ke mamata ai naʻe faingofua kiate Ia? Naʻá Ne kole nai ha fanga kiʻi meʻa faingofua ki Heʻene kau ākongá he taimi ko iá? Pea ko e hā leva ne faingofua ai ʻEne ngāué pe ki Heʻene kau ākongá?

ʻOku fokotuʻu mai ʻa hono ʻuhingá ʻi he kupuʻi lea, “‘i ha loto mafesifesí” ʻa ia kuo akoʻi lelei kimoutolu ki ai he ʻaho ní. ʻOku faʻa fakamatala ʻa e folofolá ʻo kau ki hono fakamolū e loto ʻo e kakaí, ka ʻoku lahi ange ʻa e taimi ʻoku fakamatalaʻi ai e tuʻunga ʻoku tau fekumi ki ai mo e niʻihi ʻoku tau tokoniʻí, ʻi he kupuʻi lea ko e “loto mafesifesi.” ʻE lava ke tokoni ʻeni ki heʻetau tali ʻa hotau ui ke ngāué pea he ʻikai ke faingofua ʻa e fakatomala ko ia ʻoku tau fie maʻu mo fekumi ki aí. Ka ʻoku tokoni ia ke toe mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ke hū ai ʻa e fakamoʻoní ki he loto ʻo hotau kakaí. Kuo pau ke hū ki honau lotó—ha loto mafesifesi—ʻa e tui naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakaleleí maʻa ʻenau ngaahi angahalá.

Tau fili kotoa leva he pooni ʻa e meʻa te tau fakahokó. Ko kitautolú kotoa, neongo pe ko e hā hotau uiuiʻí, ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi fatongia ʻoku mahulu ange ia he meʻa te tau malavá. ʻOku tau fai ia. ʻOku moʻoni ʻeni ʻo kapau ko e ola lelei ʻoku tau fie maʻú ko hono fakahū ko ia ʻa e fakamoʻoní ki he loto ʻo e kakaí. He ʻikai ke tau lava ʻo fai ia. ʻOku aʻu pē ki he ʻOtuá, he ʻikai ke Ne fakamālohiʻi ha taha ki ai.

Ko ia, ʻoku fie maʻu ʻe he lavameʻá pe ola leleí, ke fili ʻa e kakai ʻoku tau tokoniʻí, ke nau tali ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālié ʻi honau lotó. ʻOku ʻosi mateuteu ʻa e Laumālié ia. Ka ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku teʻeki ai ke nau mateuteu ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié. Ko hotau fatongiá leva, ʻa ia te tau malavá, ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí kae lava ʻa e kakai ʻoku tau tokoniʻí ʻo lotoʻaki ke nau maʻu ʻa e ngaahi fua ʻo e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí—ʻa ia ʻoku nau mamata ki ai ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku taki atu ai au ki ha ngaahi fokotuʻu ʻo fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo fili ke fakahoko mo ʻikai fakahokó. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakaafeʻi ʻaki ʻa e Laumālié. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻokú ne tuli ʻa e Laumālié. ʻOku mou meaʻi ʻeni mei he meʻa kuo mou fouá.

ʻOku ʻikai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki fie lavameʻa ia, ʻe taʻetokanga ki he meʻa ʻokú ne mamata aí. ʻOku hanga ʻe he fili ke mamata he ngaahi ʻata fakatupu holi koví, ʻo tuli ʻa e Laumālié. Kuo fakatokanga lelei atu ʻa ʻEletā Keleitoni fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ʻInitanetí pea mo e mītiá ʻi heʻenau tuku mai e ngaahi ʻata fakalieliá ke tau sio aí. Ka ʻoku hoko ʻa e moʻui taʻe tāú ia he taimí ni ko ha meʻa angamaheni he moʻui fakaʻahó pea ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e mapuleʻi kitá—ke te fili ke ʻoua naʻá te mamata ʻi ha meʻa te ne fakatupu ha ngaahi ongo te ne tuli ʻa e Laumālié.

ʻOku fie maʻu e tokanga tatau pē ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí. He ʻikai lava ke tau ʻamanaki atu ke lea ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí kae ʻoua ke tau tokanga ʻi heʻetau ngaahi leá. ʻOku hanga ʻe he lea kapekapé mo e takuanoá ʻo fakaʻitaʻi ʻa e Laumālié. ʻOku tatau pē ʻa e hoko e anga taʻetāú ko ha tōʻonga angamahení, pea mo e lea kovi mo kapekapé. Naʻa tau toki fanongo pē ʻi hono takuanoa e huafa ʻo e ʻEikí, pe fakafanongo ki he ngaahi lea kapekapé mo e tukuhua fakalieliá ʻi ha ngaahi feituʻu pau mo ha falukunga kakai pau. Ka ko e taimí ni ʻoku hangē ke hoko ia he feituʻu kotoa pē pea tali lelei ia ʻe he ngaahi feohiʻanga, ʻa ia ne ʻikai tali ai ki muʻá.

ʻE lava ke ke fili—pea kuo pau ke ke fai ia—ke liliu hoʻo leá neongo he ʻikai ke ke lava ʻo puleʻi e meʻa ʻe leaʻaki ʻe he niʻihi kehé. Ka ʻoku ou ʻiloʻi mei he meʻa ʻoku ou aʻusiá, ʻe kei lava pē ʻe he ʻOtuá ʻo tokoniʻi koe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pehē. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u hoko ai ko ha ʻōfisa ʻo e laulāpuná pea ne u ngāue ʻi ha ʻōfisi mo ha kēnolo ʻo e tauʻutá, ko ha kēnolo fakakautau pea mo ha komanitā ʻo e tautahí. Kuo nau ako ke lea he taú mo e melinó ʻi ha founga naʻe fakatupu loto mamahi kiate au pea ʻoku ou ʻiloʻi naʻe tuli ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne u hoko ko ha faifekau fakavahe he taimi ko iá, ʻo u feinga ʻi he efiafí ke maʻu mo akoʻi ʻa e kakaí ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe faingataʻa ʻaupito. Ko ha lafitani pē au. Naʻa nau māʻolunga ʻiate au. Naʻe ʻikai haʻaku founga ke liliu ʻaki ʻenau leá. Ka ne u lotua ha tokoni. Ka ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe fakahoko fēfē ia ʻe he ʻOtuá, ka naʻe faifai pē pea liliu ʻenau tōʻonga leá. Ne pulia māmālie atu ʻa e lea takuanoá pea hoko atu ki ai mo e lea kapekapé. Ne nau toki lea pehē pē he taimi ne nau inu kavamālohi ai he efiafí ka ko e taimi ia ne u ʻatā ai ke fai ʻeku ngāue fakafaifekaú.

ʻE lava ke ke maʻu ha ngaahi manatu pehē ke ne poupouʻi hake hoʻo tuí he taimi ʻoku ʻi ha tuʻunga faingataʻa ai hoʻo moʻuí. ʻOku tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga ʻoku fili ke ʻoua te nau sio ha meʻa kovi pea leakovi ʻi ha māmani koví. He ʻikai ke faingofua. Kuo teʻeki ai pē ke faingofua ia. Ka ʻe lava ke fakahoko maʻau ʻa e talaʻofá, ʻo hangē ko ia ne hoko kiate aú: “Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí” (T&F 121:45).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ta maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea te Ne tali mai ʻetau lotú ʻaki ha fakapapau ʻo e nongá pea mo ha tokoni ke tokoni lelei ange kiate Iá. ʻOku ou talaʻofa ʻaki ʻeni kiate kimoutolu pea fakamoʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy