The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko ha Lakanga Fakataulaʻeiki Fakaʻeiʻeiki

Ko ha Lakanga Fakataulaʻeiki Fakaʻeiʻeiki

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Neongo ʻe liliu e taimí, pea liliu mo e ngaahi tūkungá, ka ʻe kei tatau ai pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo ha tokotaha ʻokú ne maʻu moʻoni ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

Palesiteni Thomas S. MonsonʻE ngaahi tokoua, ʻi heʻeku vakai atu mei he ngataʻanga ʻo e tafaʻaki fale ko ē ki he tafaʻaki ko ē ʻo e fale fakaʻofoʻofá ni, ʻe lava pē ke u pehē ʻoku ou maʻu ha ongoʻi fakalaumālie ʻi heʻeku vakai atu kiate kimoutolú. ʻOku fakaofo ke ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe ha toko lauiafe ʻo kimoutolu—ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá—ʻa e fakamafola ko ʻení ʻo fakafou ʻi he satelaité. Ko ha ngaahi puleʻanga kehekehe pea lahi mo e ngaahi lea fakafonuá, ka ʻoku fakatahaʻi kitautolu ʻe ha ʻulungāanga ʻoku tau faitatau ai. Kuo fakafalala mai ke tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha falala toputapu. ʻOku lahi ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau faí.

ʻOku tau kau kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻi he faʻahinga kuo tuku fakatatali ki he vahaʻa-taimi makehe ko ʻeni ʻi he hisitōliá. Naʻe fakamatalaʻi kitautolu ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻi he vahe ua ʻo e 1 Pitá, veesi hivá, ʻo pehē: “Ko e kakai kuo fili ʻa kimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhí ke mou fakahā ʻa e ʻulungāanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei he poʻulí ki heʻene maama lahí.”

Te ta fakafeʻungaʻi fēfē kitaua ke ta taau mo e hingoa ko iá, “ko ha kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeikí”? Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga ʻo ha foha moʻoni ʻo e ʻOtua moʻuí? ʻOku ou loto ke tau fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāanga ko iá he efiafí ni.

Neongo ʻe liliu e taimí, pea liliu mo e ngaahi tūkungá, ka ʻe kei tatau ai pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo ha tokotaha ʻokú ne maʻu moʻoni ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ko e ʻuluakí, ke tau takitaha fakatupulaki ʻa e ʻulungāanga ʻo e vīsoné. ʻOku pehē ʻe ha tangata faʻu tohi ʻe taha ʻoku lava ke uesia lahi ʻa e hisitōliá ʻe he fanga kiʻi meʻa īkí, pea ʻoku pehē pē e moʻui ʻa e kakaí. Pea kapau leva te tau fakaʻaongaʻi ʻa e lau ko iá ki heʻetau moʻuí, ʻe lava pē ke tau pehē ko e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní, ko e ola ia ʻo ha fanga kiʻi fili iiki naʻa tau fai. Ko hono moʻoní, ko e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ko e ola ia ʻo ʻetau ngaahi filí. Kuo pau ke tau lava ʻo manatu ki he kuo hilí, ke vakavakaiʻi ʻa e lolotongá pea tau hanga atu ki he kahaʻú kae lava ke tau fakahoko ʻi heʻetau moʻuí ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakahokó. ʻOku totonu ke lava ʻe kimoutolu kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻo sio loto atu ki he ʻaho te mou maʻu ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea teuteuʻi kimoutolu ko e kau tīkoni, kau akonaki mo e kau taulaʻeikí ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Ko homou fatongiá ia ke mou mateuteu, ʻi he taimi te mou maʻu ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ke tali ho uiuiʻi ngāue fakafaifekaú ʻaki haʻo tali mo fakahoko ia. ʻOku ou lotua ʻe maʻu ʻe he tamasiʻi mo e tangata kotoa pē ʻa e ʻulungāanga ʻo e vīsoné.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ʻoku ou fie fakamamafaʻí ko ha ʻulungāanga ʻo ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa ia ko e ʻulungāanga ʻo e feingá. ʻOku ʻikai feʻunga pē ʻa ʻetau fie maʻu ke tau feingá mo ʻetau lea ʻo pehē te tau feingá. Kuo pau ke tau fai ʻa e feingá. ʻOku tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá ʻi he ngāue, kae ʻikai ʻi he fakakaukaú pē. Kapau te tau faʻa fakatoloi ʻetau ngaahi taumuʻá, he ʻikai ʻaupito pē ke aʻusia ia. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni: Kapau te ke nofo ʻataʻatā pē ʻo fakakaukauʻi ʻa e kahaʻú kae ʻikai ke ke ngāue he lolotongá, ko ʻene aʻu mai ko ia ʻa e kahaʻú, kuo mole noaʻia leva ho kuohilí.1

ʻI Siulai ʻo e 1976, naʻe fakapapauʻi ʻe he tangata lele ko ia ko Keuli Pokilani te ne kau ʻi he Timi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki he ʻOlimipikí ʻi he lova mita ʻe 10,000 ʻa ia ʻe fai ʻi ʻOlimipiki ʻi Monitulioló. ʻI he vaeua atu pē ʻa e lova faingataʻá ni ke fili ai ʻa kinautolu ke kaú, naʻe homo hono hoaʻi sū toʻohemá. Kapau ko e hoko ʻeni kiate kitaua, ko e ha ʻeta meʻa ʻe faí? Naʻe mei lava pē ke ne faiʻaki ia pea tuku ā. Naʻe mei lava pē ke ne pehē kuó ne malaʻia ʻo mole ai hono faingamālie ke kau ʻi he lova mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí ka ne ʻikai fai ʻeni ia ʻe he tangata lele haú ni. Ne hoko atu pē ʻene lelé taʻe ʻi ai hano sū. Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke toe vave ange ʻene lelé ʻi ha toe taimi ne lele ai ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne ʻiloʻi kuo maʻu faingamālie ange e kau lelé he taimí ni ʻi he taimi ne kamata ai ʻenau lová. Naʻá ne lele sū taha pē ʻi he leleʻanga makamaka ko ʻení, ʻo fika tolu he lová peá ne maʻu ʻa e faingamālie ke kau ʻi he lova ki he mētali koulá. Ko e taimi lelei taha ia kuó ne lavaʻi ʻi heʻene ngaahi lelé. Naʻá ne fai e feinga naʻe fie maʻú ke ne lavaʻi ai ʻene taumuʻá.

ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, te tau ʻiloʻi ʻe ʻi ai e taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau veiveiua ai, te tau helaʻia pe ongosia, pe ko ha siva ʻetau ʻamanakí pe loto-mamahi. ʻOku ou fakatauange te tau kātaki pea toe feinga mālohi ange ke aʻusia ʻetau taumuʻá ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻení.

ʻE ʻi ai pē taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻe ui ai kitautolu takitaha ki ha fatongia ʻi he Siasí, pe ko ha palesiteni ʻi he kōlomu ʻo e kau tīkoní, sekelitali ʻi he kōlomu ʻa e kau akonakí, ʻetivaisa ʻi he lakanga fakataulaʻeiki, faiako ʻi ha kalasi pe ko ha pīsope. ʻE lava pē ke u fakalau mo ha ngaahi fatongia kehe ka kuo mahino ia kiate kimoutolu. Naʻá ku taʻu 22 ʻi hono uiuiʻi au ke u hoko ko e pīsope ʻo e Uooti Ono-Fitu ʻi Sōleki Sití. Naʻe toko 1,080 e kāingalotu ʻi he uōtí, pea naʻe fie maʻu ke fai ʻa e feinga lahi ke fakapapauʻi ʻoku tokamālie ʻa e meʻa kotoa pē pea ongoʻi ʻe he mēmipa kotoa pē ʻokú ne kau mai pea ʻoku fai ha tokanga ange. Neongo naʻe faingataʻa ʻeni, ka naʻe ʻikai ke u tuku ke ne lōmekina au. Ne u ngāue, pea pehē ki ha niʻihi kehe pea fai ʻa ia kotoa ne u lavá ke tokoni ʻi hoku lelei tahá. ʻE lava ke tau takitaha fai ʻa e meʻa tatau ʻi ha faʻahinga uiuiʻi pe ngāue pē.

ʻI he taʻu pē kuo ʻosí ne u fakakaukau ai ke u sio angé pe ko e ngaahi fale nofoʻanga ʻe fiha naʻe kei tuʻú mei he 1950 mo e 1955 ne u hoko ai ko e pīsope ʻo e feituʻu tatau pē. Ne u fakaʻuli māmālie holo he ngaahi manga hala ne ngata mei ai e uōtí. Ne u ʻohovale ʻi heʻeku fakasio holo e ngaahi fale naʻe nofo ai homau kāingalotu ʻe toko 1,080 ko e fale pē ʻe tolu naʻe kei tuʻú. Naʻe vaoa ʻa e ʻapi ʻe taha ʻo e ngaahi ʻapi ko iá pea lalahi e ʻulu ʻakaú pea naʻe ʻikai ke nofo ai ha taha. Naʻe tuki papa ʻa e ngaahi matapā ʻo e fale ʻe tahá, pea ko e fale ʻe tahá ko ha ʻōfisi ia ʻo ha kautaha.

Ne u tau ʻa e kaá, tamateʻi ia peá u tangutangutu fuoloa ai pē. Naʻe lava pē ke u fakakaukauloto atu ki he fale nofoʻangá mo e fale nofo totongi takitaha mo e kāingalotu ne nofo aí. Neongo kuo pulia e ngaahi ʻapí mo e ngaahi falé, ka naʻá ku kei manatuʻi lelei pē ʻa e ngaahi fāmili naʻe nofo ʻi he fale takitaha. Ne u fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e tangata faʻu tohi ko Sēmisi Paleí, ʻa ia naʻá ne tohi ʻo pehē kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa e manatú kiate kitautolu koeʻuhí ka tau ka hoko ʻo motuʻá, te tau kei lava pē ke manatuʻi ʻa e ngaahi taimi fakafiefia ʻi he taimi naʻa tau kei talavou ange aí.2 ʻOku ou fakamālō ʻi he faingamālie ke u ngāue ai ʻi he fatongia ko iá. ʻE lava ke ʻatautolu takitaha ʻa e tāpuaki hangē ko ʻení ʻo kapau te tau feingaʻaki hotau lelei tahá ke fakahoko e ngaahi ngāue ʻoku tuku mai ke tau fakahokó.

ʻOku fie maʻu mei he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻa e ʻulungāanga ʻo e feingá.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono tolu ʻoku ou fie fakamamafaʻí ko e ʻulungāanga ʻo e tuí. Kuo pau ke tau tui kiate kitautolu pē pea tau tui ʻe lava ke tāpuakiʻi mo tataki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau ngaahi ngāué. Naʻe tohi ʻe he tangata faʻu sāmé ha moʻoni fakaʻofoʻofa he ngaahi taʻu kuo hilí. Naʻá ne pehē, “‘Oku lelei lahi ʻa e falala ki [he ʻEikí] ʻi he falala ki he tangatá. ʻOku lelei lahi ʻa e falala ki [he ʻEikí] ʻi he falala ki he ngaahi ʻeikí.”3 ʻI hono fakalea ʻe tahá, tau falala ʻoku malava ʻe he ʻEikí ke Ne tataki ʻa kitautolu. ʻOku tau ʻilo ʻe lava ke liliu pe fetongi ʻa e ngaahi kaumeʻá, ka ʻe ʻi ai maʻu ai pē ʻa e ʻEikí.

Naʻe akoʻi ʻe Seikisipia ʻi heʻene faʻu ko e King Henry the Eighth, ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻo fakafou ʻia Kātinale Uolosī—ko ha tangata naʻá ne saiʻia ʻi he ngeiá pea pōlepole ʻi heʻene kaungāmeʻa mo e tuʻí. ʻI he ngata ʻa e kaungāmeʻa ko ʻení, naʻe toʻo meia Kātinale Uolosī hono mafaí, pea ʻosi ai ʻene ongoongoá mo hono ngeiá. Ko ha tokotaha ʻeni naʻá ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē pea toe mole kotoa ia. Tupu mei he mamahi ʻa hono lotó, naʻá ne leaʻaki ai ha foʻi moʻoni ki heʻene tamaioʻeiki ko Kolomiuelá. Naʻá ne pehē:

ʻE Kolomiuela, Kolomiuela!
Ka ne u tauhi pē ā ki hoku ʻOtuá
ʻAki e viliaki tatau ne u fai ki hoku tuʻí,
Pehē kuo ʻikai ke ne liʻaki au ki he nima hoku ngaahi filí.4

ʻOku ou tui fakapapau ʻe ʻi he loto ʻo e tokotaha kotoa pē ʻoku fakafofongaʻi atu heni ʻi he efiafí ni ʻa e ʻulungāanga ʻo e tuí.

ʻOku ou tānaki atu ki heʻeku lisí ʻa e ʻulungāanga ʻo e angamaʻá. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tau tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú.5

ʻOku ou manatu ki ha fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fai ʻi he Tāpanekalé ʻi Sōleki Siti ʻi he taimi ne u maʻu ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe lea ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí pea naʻá ne leaʻaki ha meʻa kuo teʻeki ai pē ngalo ʻiate au. Naʻá ne pehē, ko e kau tangata ʻoku nau fakahoko ʻa e tonó pe ha toe ngaahi angahala kehe pē, ʻoku ʻikai toki tupukoso hake pē ia he taimi ko iá. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻoku muʻomuʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau faí, pea ko e taimi ʻoku tau fai angahala aí, ʻoku hoko ia he ne tau ʻuluaki fakakaukauʻi pē ʻe kitautolu ke fakahoko ʻa e angahala ko iá. Naʻe pehē ʻe he Palesitení ko e founga ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he fai angahalá ko hono tauhi ʻetau fakakaukaú ke maʻa. ʻOku talamai ʻe he folofolá ko e ngaahi mahalo ʻa hotau lotó, ko kitautolu ai pē ia.6 Kuo pau ke tau maʻu ʻa e ʻulungāanga ʻo e angamaʻá.

Kapau ʻoku tau fie hoko ko ha kau faifekau ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, kuo pau ke tau maʻu ʻa e takaua ʻa Hono Laumālie Māʻoniʻoní, pea kuo ʻosi fakahā mahino mai pē he ʻikai ʻafio ʻa Hono Laumālié ʻi ha fale ʻoku ʻuli pe taʻe-māʻoniʻoni.

Tuku ke u tānaki fakaʻosi atu ki ai ʻa e ʻulungāanga ʻo e lotú. ʻI he holi ha taha ke fetuʻutaki mo ʻene Tamai Hēvaní, ko e ʻulungāanga ia ʻo ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻoni ʻo e ʻOtuá.

ʻI heʻetau ʻoatu ki he ʻEikí ʻa ʻetau ngaahi lotu fakafāmili mo fakatāutahá, tau fai ia ʻi he tui mo e falala kiate Ia. Tau manatuʻi muʻa ʻa e fekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Hepeluú: “He ko ia ʻoku haʻu ki he ʻOtuá, ʻoku totonu ke ne tui ʻoku ai ia, pea ʻokú ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá.”7 Kapau ʻoku tuai hatau niʻihi ke tokanga ki he faleʻi ke tau lotu maʻu peé, ʻoku ʻikai mo ha taimi lelei ange ke kamata ai ka ko e taimí ni. Naʻe pehē ʻe Uiliami Koupa, “‘Oku tetetete ʻa Sētane ʻi heʻene vakai ʻoku tūʻulutui ʻa e Kāingalotu tokotaha vaivai taha he kāingalotú ʻo lotu.”8 Ko kinautolu ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakahā ʻe he lotú ha vaivai fakatuʻasinó, ʻoku totonu ke nau fakakaukau ʻoku ʻikai ha taimi ʻe māʻolunga ange e tuʻu ʻa ha tangata, ka ko e taimi ʻokú ne tūʻulutui aí.

ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē:

Ko e lotú ʻa e holi māʻoniʻoni ʻo e lotó,
Pe ʻoku leaʻaki pe ʻi he fakakaukaú pē ia,
ʻOkú ne ʻomi ha ongoʻi māfana ʻoku ʻikai hā
Ka ʻoku ueʻi ʻe ia ʻa e lotó. . . .

ʻA koe ʻoku mau fou atu ai ki he ʻOtuá,
Ko e Moʻuí, Moʻoní, mo e Halá!
Ko e hala ʻo e lotú kuó ke fou ai;
Akoʻi kimautolu ke lotu, ʻe ʻEiki.9

ʻI heʻetau tanumaki ʻa e ʻulungāanga ʻo e lotú, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú.

Fakaʻosí, ʻoku ou fakatauange te tau maʻu ha vīsone. ʻOfa ke tau feinga. ʻOfa ke hā meiate kitautolu ʻa e tuí mo e angamaʻá pea ʻai ke hoko maʻu pē ʻa e lotú ko e konga ʻo ʻetau moʻuí. Te tau toki hoko moʻoni ai ko ha lakanga fakataulaʻeiki fakaʻeiʻeiki. Ko ʻeku lotú ia, ʻa ʻeku lotu fakatāutahá ʻi he efiafi ní, pea ʻoku ou fai ia mei hoku lotó ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Vakai, Meredith Wilson and Franklin Lacey, The Music Man, (1957).

2. Vakai, Laurence J. Peter, comp., Peterʻs Quotations: Ideas for Our Time, (1977), 335.

3. Saame 118:8–9.

4. Act 3, scene 2, lines 455–58.

5. Vakai, T&F 121:45.

6. Vakai, Lea Fakatātā 23:7.

7. Hepelū 11:6.

8. ʻI he William Neil, comp., Concise Dictionary of Religious Quotations (1974), 144.

9. “‘Eiki Ke Ke Tali Muʻa, Ngaahi Himí, Fika 75.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy