Palesiteni Gordon B. Hinckley
ʻOku ou fakatauange ʻe faitāpuekina koe ʻe he ʻEikí mo Ne tataki koe ke ke ʻaʻeva ʻo ʻikai ke ke ʻita.
Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi aí, ʻi he Senitā Konifelenisí ni pe ʻi ha fale fakatahaʻanga ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí, ko ha meʻa fakaofo moʻoni ke mau lava ʻo lea ʻi he Senitā Konifelenisí ni kae lava ke mou ongoʻi ʻemau leá ʻi ha feituʻu mamaʻo hangē ko e Keipi Tauni ʻi Saute ʻAfiliká.
Kuó u fili he pooni ke u lea ʻi he kaveinga ko e ʻitá. ʻOku ou ʻilo pē ʻoku kiʻi ongo ngali kehe ʻeni, ka ʻoku ou tui pē ko e taimi totonú ʻeni.
ʻOku pehē ʻe he lea fakatātaá ʻi he Fuakava Motuʻá: “Ko ia ʻoku fakatotoka ki he ʻitá, ʻoku lelei hake ia ʻi he taha ʻoku mālohí; pea pehē foki ia ʻoku faʻa pule ki hono lotó, ʻi ha taha ʻoku hamu ha kolo” (Lea Fakatātā 16:32).
Ko e taimi ʻoku tau fakatuʻutāmaki aí, ʻa e taimi ko ia ʻoku tau ʻita aí. Ko e loto ʻita ko ia ʻokú ne uesia ʻetau fefonongaʻaki he halá, ko ha founga tāufehiʻa ia ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e ʻitá. Te u tala atu ko e ʻuhinga lahi ʻoku ngāue pōpula ai ha tokolahi ʻi pilīsoné, ko e tupu mei haʻanau fai ha meʻa he taimi ne nau ʻita aí. Ne nau kapekape heʻenau ʻitá, ʻo ʻikai ke nau kei mapuleʻi kinautolu pea hoko leva ai ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻo aʻu pē ki he fakapoó. Ko ha ngaahi momeniti ia ʻo e loto ʻitá, kuo muiaki mai ai ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ongoʻi fakatomalá.
Ko ha talanoa ʻeni fekauʻaki mo Sālesi W. Penilose. Ko ha papi ului ki he Siasí pea naʻe ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani ʻi ha taʻu ʻe 11 nai. ʻI hono tukuange iá, naʻá ne fakatau atu ha niʻihi ʻo ʻene koloá ke ne folau mai ki Saione. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ne nau siofi iá, kuó ne kaihaʻa mei he Siasí.
Naʻe tupu heni ʻene ʻita pea naʻá ne nofo hifo ʻo hiki e ngaahi veesi ko ʻení, ʻa ia ʻoku maheni mo hamou niʻihi (Vakai, Karen Lynn Davidson, Our Latter-day Hymns: The Stories and the Messages [1988], 323.)
Mapuleʻi ho lotó, ʻe hoku tokoua;
Akoʻi ho laumālie māfana mo loto-puná.
ʻOua ʻe kukuta e ngaahi ongo ho lotó,
Kae tuku ke puleʻi koe ʻe he leʻo ʻo e potó.
Mapuleʻi ho lotó; ʻoku ʻi ai hano mālohi faú
Ki he ʻatamai mokomoko mo fakamaʻumaʻú.
Ikuʻi ʻe he lotó ʻa e ʻatamai leleí,
ʻO ne fakakuihi ʻa e tokotaha ʻoku ʻāʻā leleí. . . .
Mapuleʻi ho lotó; ʻoua ʻe valokí
Ki hao kaumeʻa pe ki ho filí,
Neongo e taulōfuʻu mai ʻa e tukuakiʻí
ʻO hangē tofu pē ha moʻoní.
Tomuʻa fanongo pea toki fai hoʻo filí,
He ʻe lava ke hāsino mai ʻa e moʻoní,
Pea fakahaaʻi atu ai e kinohaʻa ʻoku fūfuuʻí
ʻI he takele ʻo e vaitafe mamaha mo mālohí.
Mapuleʻi ho lotó, ʻe hoku tokoua;
Akoʻi ho laumālie māfana mo loto-puná.
ʻOua ʻe kukuta e ngaahi ongo ho lotó,
Kae tuku ke puleʻi koe ʻe he leʻo ʻo e potó.
(“School Thy Feelings,” Hymns, fika 336)
ʻI he ngaahi taʻu lahi he kuohilí, ne u ngāue ai ki ha kautaha lēlue. Naʻe ʻi ai ha tangata ngāue naʻá ne lue mai he tauʻanga lēlué ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ne u kole ange ke ne ʻunuakiʻi ha lēlue ki ha halanga ʻe taha. Naʻá ne ʻita lahi ʻaupito. Naʻá ne lī hono tataá he lauʻi simá peá ne hopohopo ai mo kapekape hangē ha tokotaha kauvaka konaá. Ne u tuʻu pē ai ʻo kataʻi ʻene tōʻonga faka-kauleká. ʻI heʻene fakatokangaʻi mai ʻeku katá, naʻe kamata foki ke ne toe kata heʻene tōʻongá. Naʻá ne heka fakalongolongo leva ki he mīsini ʻokú ne ʻunuakiʻi holo ʻa e ʻū lēlué, ʻo ne fakaʻuli mai ai ki he lēlue ne ʻikai heka ai ha tahá peá ne ʻunuakiʻi ia ki he halanga lēlue ne ʻataá.
Ne u fakakaukau ki ha potu folofola he Tangata Malangá: “‘Oua naʻá ke ʻita vave ʻi ho laumālié; he ʻoku nofo ʻa e ʻitá ʻi he fatafata ʻo e kau valé” (Tangata Malanga 7:9).
Ko e ʻitá ko e faʻē ia ʻo ha ngaahi kovi lahi.
Ne u toʻo mei ha nusipepa ha talanoa naʻe kamata ʻaki e fakamatala ko ʻení:
“‘Oku laka hake he vahe ua ʻe tahá ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻAmelika ne nau mei malava ʻo kātoangaʻi e taʻu 25 ʻo ʻenau nofo malí talu mei he 2000, ka kuo nau ʻosi vete mali, māvae pe uitou ki muʻa pea nau aʻusia ʻa e makamaile ko iá” (Sam Roberts, “Most U.S. Marriages Donʻt Get to Silver,” Deseret Morning News, 20 Sept., 2007, p. A1).
ʻOku ʻikai ha taha te ne lava ʻo puleʻi ʻa ʻete hoko ki he tuʻunga ko e uitoú, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e vete malí ia mo e māvaé.
ʻOku meimei ke faʻa hoko ʻa e vete malí ko e ola fakamamahi ʻo e ʻitá. Hangē ko e laú, ʻoku feʻofaʻaki ha tangata mo ha fefine; peá na fiefia ʻi heʻena fesiofakí; ʻoku ʻikai ke na toe ʻofa ʻi ha taha kehe; neongo ʻena feʻamokaki fakapaʻangá ka ʻokú na fakatau mai ha foʻi mama taiāmoni; peá na mali. Peá na nofo fiefia ai—ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou. Pea hanga leva ʻe he fanga kiʻi meʻa noaʻiá ʻo tohoakiʻi mai ʻa e fakaangá. ʻOku ʻai leva ʻa e fanga kiʻi tōnounou īkí ia ke hangē ko ha ʻuhinga lelei ke siofi ai ʻa e ngaahi vaivaí; ʻokú na fetōkehekehe ʻaki, ʻokú na māvae peá na vete mali ʻi he loto tāufehiʻa mo e lotoʻita.
Ko ha founga ʻeni ʻoku toutou hoko ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe lauiafe. ʻOku fakamamahi pea hangē ko ia kuó u ʻosi leaʻakí, ʻoku hoko ia he taimi lahi ko e ola fakamamahi ʻo e ʻitá.
ʻOku ou fakakaukau atu ki heʻeku nofo malí. Naʻe mālōlō hoku hoa taʻengatá he taʻu ʻe tolu mo e konga he kuohilí. Ka naʻá ma nofo fakataha ʻi ha taʻu ʻe 67. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi haʻaku kē tuʻo taha mo ia. Naʻá ne fefolauʻaki holo mo au peá ne lea ʻi he fonua kotoa pē ʻo kole ai ke tau fakaʻaongaʻi muʻa ʻa e mapuleʻi kitá, angaʻofá mo e ʻofá.
ʻOku ou manatu ki ha kiʻi tohi he ngaahi taʻu kuohilí naʻe ʻasi ai e ngaahi meʻa ko ʻení:
Naʻe ʻi ai ha tangata naʻe lauʻikoviʻi ʻe ha nusipepa pea naʻá ne haʻu kia ʻEtuate ʻEvaleti Heili ʻo ʻeke ange pe ko e hā ʻene meʻa ʻe fai ki aí. Naʻe talaange ʻe ʻEvaleti, “‘Oua naʻá ke fai ha meʻa! Ko e vaheua ʻe taha ʻo e kakai ne nau fakatau e nusipepá, naʻe ʻikai ke nau sio ki he fakamatalá. Ko e vaheua ʻe taha ne nau sio aí, naʻe ʻikai ke nau lau ʻe kinautolu. Ko e vaheua ʻe taha ʻo kinautolu ne nau lau iá, naʻe ʻikai mahino ia kiate kinautolu. Ko e vaheua ʻe taha ʻo kinautolu naʻe mahino ki aí, naʻe ʻikai ke nau tui ki ai. Pea ʻoku ʻikai mahuʻingaʻia ai ʻa e vaheua ia ʻe taha naʻe tui ki aí” (“Sunny Side of the Street,” Nov. 1989; vakai foki, Zig Ziglar, Staying Up, Up, Up in a Down, Down World [2000], 174).
ʻOku tokolahi hatau niʻihi ʻoku hohaʻa holo he meʻa ʻoku ʻikai hano mahuʻingá. ʻOku tau vave pē ki he ʻitá. Ko e tangata fiefiá, ʻa e tangata ʻokú ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi lea fakatupu ʻita ʻa ha taha pea ʻalu ia.
Kapau te tau tukulotoʻi ʻetau ʻitá, ʻe ala hoko ia ko ha palopalema lahi. ʻE hangē ia ko hato mahaki tauhi fakamamahi ʻokú ne kainikavea ʻa hotau taimí mo ʻetau tokangá. Naʻe tohi ʻe Kai ti Mopasani ha fakamatala mālie ʻoku fakatātaaʻi ai ʻeni.
ʻOku fekauʻaki ia mo Misa Hōseakama, naʻe ʻalu ki kolo he ʻaho ʻe taha. Naʻe puke he langa huí pea ʻi heʻene kei ʻalu punopunou atú, naʻá ne fakatokangaʻi ha meʻi afo he kelekelé ʻi muʻa ʻiate ia. Naʻá ne toʻo hake ʻo faʻo ʻi hono kató. Naʻe fakatokangaʻi atu ʻe hono filí, ko ha tangata ngaohi nofoʻa.
ʻI he taimi tatau pē, naʻe lipooti ki he pule koló ʻoku mole ha kiʻi tohi ne faʻo ai ha paʻanga. Naʻe mahaloʻi leva ne toʻo ʻe Hōseakama ʻa e kiʻi kato faʻoʻanga paʻangá pea tukuakiʻi ia ki ai. Naʻá ne fakaʻikaiʻi fefeka ʻa e tukuakiʻí. Naʻe fā leva ʻa hono valá ʻo maʻu ai ʻa e kiʻi meʻi afó, ka naʻe ʻosi uesia ʻaupito ia ʻe he tukuakiʻí ni ko ia naʻá ne tukulotoʻi ai ia. Ko e feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki aí, naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻa e meʻá ni ki he kakaí. Naʻá ne hoko ko ha taha fakakina pea ne nau lāungaʻi ia. Naʻe tuʻia ai hano mahaki.
“Naʻe fakaʻau pē ke toe vaivai ange ʻene fakakaukaú pea fakafuofua ki he fakaʻosinga ʻo Tīsemá, kuó ne tokoto fale pē.
“Naʻá ne mālōlō ʻi he konga ki muʻa ʻo Sānualí pea ʻi heʻene tauʻaki fakamamahí, naʻá ne kei taukaveʻi pē ʻene tonuhiá mo ne toutou leaʻaki:
“‘Ko ha kiʻi [meʻi] afo pē—ko ha kiʻi [meʻi] afo pē. [ʻE Pule Kolo], vakai mai ko ʻeni ia’” (Vakai, “The Piece of String,” http://www.online-literature.com/Maupassant/270/.)
ʻOku ʻi ai ha talanoa fekauʻaki mo ha kau faiongoongo ne nau fakaʻekeʻeke ha tangata he fakamanatu hono ʻaho fāʻeleʻí. Naʻá ne taʻu motuʻa ʻaupito. Ne nau ʻeke ange pe naʻe lava fēfē ke hoko iá.
Naʻá ne tali ange, “‘I he taimi ne u mali ai mo hoku uaifí, ne ma fakapapauʻi kapau ʻe ʻi ai ha taimi te ma kē ai, kuo pau ke mavahe ha taha ʻiate kimaua mei fale. ʻOku ou ʻiloʻi ko e tupuʻanga ia ʻeku moʻui fuoloá, ko ʻeku mānava ʻaki ʻa e ʻea lelei foʻoú he ngaahi taʻu kotoa ʻo ʻeku nofo malí.”
ʻE lava ke fakatonuhiaʻi ha ʻita ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi. ʻOku fakamatala ʻe he folofolá naʻe tuli ʻe Sīsū ʻa e kau fetongi paʻangá mei he temipalé, mo Ne folofola ange, “ ʻE ui hoku falé ko e fale lotu, ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻá” (Mātiu 21:13). Ka naʻe leaʻaki ʻeni ko ha fakatonutonu kae ʻikai ko ha ʻita taʻemapuleʻi.
Ko ia ai ʻe hoku ngaahi tokoua, ko hono fakaʻosí, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou mapuleʻi hoʻomou ʻitá, ʻe hanga ʻe hoʻo fofonga malimalí ʻo toʻo atu ʻa e ʻitá; lea ʻi he ʻofa mo e nonga, loto houngaʻia mo e anga fakaʻapaʻapa. Kapau te mou fai ʻeni, he ʻikai ha taimi te ke ongoʻi fakatomala ai ʻi hoʻo moʻuí. ʻE tolonga ʻa hoʻo nofomalí pea mo hoʻo fetuʻutaki fakafāmilí. Te ke toe fiefia ange. Te ke fai ha lelei ʻoku lahi angé. Te ke ongoʻi ha nonga lahi ange ʻoku fakafiefia.
ʻOku ou fakatauange ʻe faitāpuekina koe ʻe he ʻEikí mo Ne tataki koe ke ke ʻaʻeva ʻo ʻikai ke ke ʻita pe ongoʻi tāufehiʻa, ka ke ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻaki haʻo fakahaaʻi ha ongo fakakaungāmeʻa, loto houngaʻia pea mo e ʻofa. Ko ʻeku lotú ʻeni, ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.