The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Moʻui ʻi he Tui Kae ʻIkai ʻi he Manavasiʻi

Moʻui ʻi he Tui Kae ʻIkai ʻi he Manavasiʻi

ʻEletā Quentin L. Cook
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke muimui kia Kalaisi ʻi he tuí kae ʻikai ke tau fili ha hala kehe ko e tupu mei heʻetau manavasiʻí, ʻoku faitāpuekina ʻa kitautolu ʻaki ha ola ʻoku fenāpasi mo ʻetau filí.

ʻEletā Quentin L. CookSiʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou kau fakataha mo kimoutolu ʻi hono fakahaaʻi ʻo ha ʻofa mo e poupou kia Palesiteni ʻAealingi mo hono fāmilí. Naʻe fakahoko mai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e uiuiʻi ko ʻeni ke ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, he hoʻatā Tuʻapulelulú. Talu mei ai mo e ʻikai pē ha lea feʻunga ia ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga ongo kuó u maʻú. Kuo ʻi ai ha ngaahi pō ʻo e taʻemamohé mo e faʻa lotú. Ka kuo fakamaʻunga ʻa hoku laumālié ʻe he ʻilo ko ia ko Palesiteni Hingikelií ko ha palōfita pea ʻe lotua au mo hoku fāmilí ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻOku ou maʻu ha ongoʻi fakatōkilalo moʻoni. ʻI hono uiuiʻi au ʻi ʻEpeleli ʻo e 1996 ke u hoko ko ha Taki Māʻolungá, naʻe ʻikai pē foki ke u ongoʻi feʻunga au mo e uiuiʻí. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele he taimi ko iá ko e founga mahuʻinga taha ke tau feʻunga kotoa ai ke ngāue ʻi he puleʻangá, ko haʻatau ongoʻi fiemālie ke fakamoʻoniʻi ʻa e faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí. Ne nofoʻia au ʻe ha ongoʻi nonga he taimi ko iá pea kuó u ongoʻi maʻu pē ʻa e ongo ko iá tuʻunga heʻeku ʻofa ki he Fakamoʻuí, pea kuó u foua ha ngaahi meʻa fakalaumālie ʻo u lava ai ke u fakamoʻoniʻi Ia. ʻOku ou fiefia ʻi he faingamālie ke fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi ki he funga ʻo e māmaní kotoa (vakai, T&F 107:23), neongo ʻeku ngaahi taʻefeʻungá.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 68, veesi 5 mo 6, ʻoku tau lau ai ʻo pehē:

“Vakai ko e talaʻofa ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ʻa ʻeku kau tamaioʻeikí.

“Ko ia ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí; pea te mou fakamoʻoniʻi au, ʻio ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ku ʻi ai, ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu.”

ʻOku ou lotua e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻeku lea atu kiate kimoutolu he pongipongi Sāpate ní.

Ko e ongoʻi lōmekina ko ia kuó u maʻu ʻi hono tali ʻo e uiuiʻí ni, ʻoku tupu ia mei he ongo ko ia kuo pau ke tau moʻui ʻi he tui kae ʻikai ʻi he manavasiʻi. ʻI he 2 Tīmoté, ʻoku fakamatala ai e ʻAposetolo ko Paulá ʻo kau ki he tui ʻa e kuifefine ʻa Tīmote ko Loisí pea mo ʻene faʻē ko ʻIunisí. Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē:

“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí, ka ko e mālohi mo e ʻofa mo e loto fakapotopotó” (2 Tīmote 1:7).

ʻOku ou fie tuku ha fakamālō mo ha fakaʻapaʻapa ki heʻeku ngaahi kui ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻa ia ne nau fai honau tūkuingatá ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko hono ʻākilotoa au he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ʻe ha kakai ʻoku ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. ʻOku fonu hoku lotó ʻi he loto houngaʻia ʻi hoku fāmilí. Kuo hoko ʻa hoku uaifi ko Melé ko e fiefiaʻanga ʻo ʻeku moʻuí. Kuo faitāpuekina ʻeku moʻuí kotoa ʻe hono mālohinga fakalaumālié, sīpinga angatonú, poto he tukuhuá pea mo ʻene poupou ʻofá. Kuo hoko ʻema fānau ʻe toko tolú mo honau malí, ko ha ngaahi maʻuʻanga fiemālie moʻoni pea hoko foki mo homa makapuna ʻe toko hivá ko ha tāpuaki kiate kimautolu. Kuo hoko ʻa ʻenau tuí, ngaahi lotú mo e ʻulungāanga leleí, ko ha fakafiemālie lahi kia Mele mo au.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki heʻeku kei ʻi he toʻu tupú ʻi Lōkani ʻi ʻIutaá, (ʻa e Teleʻa Keesi ʻi he talanoa ʻa ʻEletā Peulí), ʻoku ou fakatokangaʻi hake ai ʻeku monūʻia ke ohi hake ʻi ha ʻapi lelei—ke maʻu ha faʻē angatonu naʻe fonu ʻi he tuí pea mo ha tamai ʻofa pea pehē ki ha taʻokete naʻe hoko maʻu pē ko ha faʻifaʻitakiʻanga makehe kiate au, ko haku kaumeʻa mo ha tokoni pea pehē ki hoku tuofefine siʻí heʻene ʻofá mo e poupoú. ʻOku ou monūʻia foki ke maʻu ha kau taki faka-Siasi, kau faiako, kau faiako sipoti mo ha kaungāmeʻa mohu talēnitiʻia mo mateaki, kuo nau hoko ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa kiate au.

ʻI heʻeku kei talavoú, ne u maʻu ai ha faingamālie ke ngāue he Misiona Pilitāniá, ʻa ia ko ha meʻa ia naʻá ne tākiekina mo liliu ʻeku moʻuí. Ko e tākiekina ko ia ʻa ha palesiteni fakamisiona loto-toʻá, ko e taha ia ʻo e ngaahi mana maʻongoʻonga taha ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí ne u maʻu ai ʻi he hetikuota ʻo e Siasí, ha kiʻi kaati talamonū ʻaho fāʻeleʻi mei ha fefine ne u tokoni ʻi hono akoʻí ʻi Kolōsesitā ʻi ʻIngilangi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Naʻe ʻikai ke ma toe fetuʻutaki. Naʻá ne talamai ʻokú na lolotonga mālohi he Siasí mo hono husepānití pea ʻi ai haʻana fānau ʻe toko 6 mo ha makapuna ʻe toko 20, kuo fāʻeleʻi kotoa ʻi he fuakavá. Mahalo ko e kaati talamonū ʻaho fāʻeleʻi lelei taha ia kuó u maʻú.

Ne u mavahe mo Mele mei ʻIutā ke u hū ki ha ʻapiako lao ʻi Palo Ato ʻi Kalefōniá. Ne ma palani ke toe foki mai ki ʻIutā hili ʻeku akó, ka naʻe tataki kimaua ʻe he Laumālié ke ma nofo ʻi Kalefōnia. Ne ma nofo ʻi Kalefōnia ʻi ha taʻu ʻe 33 pea ʻohake ai ʻa homa fāmilí. Ne lahi ha ngaahi faingamālie ne ma maʻu ke ngāue ai. Ne ma ʻofa he matakali kehekehe ne kau ki ai ʻa e kāingalotú pea mo ʻenau mateakiʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te u houngaʻia maʻu ai pē ki he Kāingalotu lelei ʻi Kalefōniá, ne nau hoko ko ha tākiekina lelei ʻi heʻeku moʻuí.

Kuo hoko e ngaahi taʻu ʻe 11 mo e konga ko ʻeni ʻo ʻeku hoko ko ha Fitungofulú, ko ha ngaahi taʻu fakafiefia moʻoni. ʻI heʻeku mavahe mei he kōlomú, ʻoku ou loto pē ke meaʻi ʻe hoku ngaahi tokouá ʻa ʻeku ʻofá mo ʻeku houngaʻia ʻi heʻenau mateakiʻi mo lotoʻaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní—pehē ki heʻenau faivelengá mo e ngaahi ngāue leleí. ʻOku ou fakaʻamu pē ke nau ʻiloʻi ʻa e fiefia ne u maʻu ke ngāue fakataha mo kinautolú.

ʻOku ou ʻofaʻaki e kotoa ʻo hoku lotó, he Kau Taki ʻoku tau hikinimaʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau maʻu fakahaá. Kuó u feinga ke ngāue faivelenga mo fakamaʻamaʻa honau ngaahi fatongiá ʻi ha faʻahinga founga pē te u lava. ʻOku ou fakamālō ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he sīpinga lelei ʻo ʻenau moʻuí, ʻenau kātakí, ngaahi akonakí mo ʻenau mateakiʻi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi hono uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha palōfita ke toe fakafoki mai ai ki māmani ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.

Kuo hanga ʻe he meʻa kuó u aʻusia ʻi heʻeku hoko ko ha Taki Māʻolungá, ʻo fakafonu hoku lotó ʻaki ʻa e houngaʻia koeʻuhí ko ha Kāingalotu loto tui mo lelei ʻi he funga ʻo e māmaní. Ne ma ngāue ʻi ha taʻu ʻe ua he ʻOtu Filipainí. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1961, ne ʻoatu ai ʻe Palesiteni Hingikelī lolotonga ʻene kei hoko ko e Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e kau fuofua faifekaú ki Manila. Naʻe toko taha pē ʻa e tangata Filipaini maʻu lakanga fakataulaʻeiki he ʻOtu Filipainí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻe meimei toko 600,000. ʻOku ʻikai faingofua ʻenau moʻuí pea ʻoku lahi e koloa fakaemāmani ʻoku nau masiva aí, ka ʻoku nau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. ʻOku tokoni lahi ʻa e ongoongoleleí ki hono fakalakalaka ʻo ʻenau moʻuí. Ko ha tāpuaki moʻoni ke ngāue ʻi honau lotolotongá.

Ne ma ngāue foki ʻi he ʻOtu Motu Pasifikí ʻi ha taʻu ʻe tolu. ʻOku mahuʻinga makehe ʻa e hoko ko ia e meimei peseti ʻe 25% ʻo e kakai Polinisia he māmaní, ko ha kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tukufakaholo moʻoni pē ʻenau tuí mo honau tuʻunga fakalaumālié. Ne u ʻi Vavaʻu ʻi he ʻOtu Tongá mo Sisitā Kuki ʻi ha taimi ʻe taha. Ne u toki lea pē ʻo fekauʻaki mo e muimui ki he palōfitá ʻi he fakataha lahi ʻo e konifelenisi fakasiteikí. ʻI he maʻu meʻatokoni hoʻatā hili e konifelenisí, ne u tangutu ai he tafaʻaki ʻo ha pēteliake lelei ne toulekeleka. Naʻá ne fakahaaʻi mai ʻene houngaʻia ke fanongo ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he palōfitá. Naʻá ne fai mai leva ʻa e talanoa ko ʻení. Ko Vavaʻú, ʻa ia ko ha kiʻi motu siʻisiʻi pea ʻoku lahi foki ai e ʻuhoʻuhá, ka ʻoku faʻa lahi foki ai mo e laʻalaʻaá. ʻOku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi fasi-ʻa-fanga pe fangaʻuta lōloa, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻotu motú pea ʻoku takatakai ia ʻo hangē ha ʻutú ʻi lalo ʻi ha ʻū tafunga maka lalahí. Ko e taimi ko ia ʻoku ʻikai ai ha vai ʻa e koló ko e tupu mei he lahi ʻo e laʻalaʻaá, naʻe taha pē ʻa e founga ʻe lava ke nau maʻu ai ha vai foʻoú pea nau kei moʻui. Kuo laui senituli ʻa ʻenau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha vai foʻou ʻoku tafe hifo he makamaka he tafa moʻungá ʻo tānaki ia ʻi ha ngaahi feituʻu pau he loto tahí.

ʻE tukufolau atu leva ʻa e kau tangata Tongá ʻi honau fanga kiʻi vaka īkí pea ʻe tuʻu leva ʻa e tangata matuʻotuʻa mo fakapotopotó ʻi he muiʻi vaká ʻo ne fakasio ʻa e foʻi feituʻu totonú. ʻE tuʻu tatali leva ʻa e kau tangata sino mālohí ʻi he vaká ʻo mateuteu mo ha ʻū hina ke nau tulihopo hifo ki tahi. ʻI heʻenau aʻu pē ki he feituʻu totonú, ʻe hiki leva ʻe ha tangata potó ʻa hono ongo nimá ki he langí. Ko e fakaʻilongá ia. ʻE hopo leva e kau tangata kei talavoú ni mei he vaká ʻo uku ki he loloto taha te nau lavá ʻo fakafonu ʻa e ʻū hiná, ʻaki ʻa e vai foʻou mei he matavaí. Naʻe fakafehoanaki ʻe he pēteliake toulekeleká ni ʻa e tukufakaholo fakamoʻui ko ʻení, ki he vai moʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, peá ne fakafehoanaki ʻa e tangata potó ki he palōfita ʻa e ʻOtuá he māmaní. Naʻá ne pehē naʻe maʻa, foʻou pea mo fakahaofi moʻui ʻa e vaí ʻi he taimi laʻalaʻaá. Ka naʻe ʻikai ke faingofua hono maʻú. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe he mata ʻoku taʻetaukeí. Naʻe fie ʻilo ʻa e pēteliaké ni ki he meʻa kotoa pē naʻe akoʻi mai ʻe he palōfitá.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki. ʻOku fie maʻu vivili ʻe he māmaní ha matavai foʻou, ʻa ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke tau fakafanongo lelei ki he palōfitá ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí. Kuo fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi fakamatala kuó u tānakí, ʻa hono toutou fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kuo hoko atu ki ai ʻene fakamamafaʻi ʻa hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo fakahoko ʻi ʻapi ʻe he fāmilí ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotú. Kuo tā tuʻo lahi ʻene toutou fakahā mai kapau te tau moʻuiʻaki he tefitoʻi moʻoni, te tau maʻu ai ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá, ʻa ia te ne fakatupulaki ʻa ʻetau tuí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku hohaʻa hamou tokolahi ki hono ʻohake hoʻomou fānaú ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení pea pehē ki hono fakatupulaki ʻenau tuí. ʻI he taimi ne ma kamata ai mo hoku uaifí ʻa homa fāmilí ʻi he Feituʻu Matāfanga ʻo Seni Felenisisikoú, ne ma maʻu ʻa e hohaʻa tatau pē. Naʻe ʻi ai ha taimi mahuʻinga naʻe faleʻi ai ʻe ʻEletā Hāloti B. Lī ʻe he kāingalotu homau siteikí ʻi heʻene kei mēmipa he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe lava pē ke mau ʻohake ha fāmili ʻi he angatonu, ʻo kapau te mau:

1. Muimui ki he palōfitá.
2. Fakaili ʻa e laumālie totonu ʻo e ongoongoleleí ʻi homau lotó mo homau ngaahi ʻapí.
3. Hoko ko ha maama kiate kinautolu ʻoku mau nofo fakatahá, pea
4. Fakatefito ʻemau tokangá ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi mai ʻi he temipalé. (Vakai, T&F 115:5; Harold B. Lee, “Your Light to Be a Standard unto the Nations,” Ensign, Aug. 1973, 3–4.)

ʻI heʻemau muimui ki he faleʻi ko ʻení, naʻe tupulaki ʻemau tuí pea holo leva mo ʻemau manavasiʻí. ʻOku ou tui te tau lava ʻo ʻohake ha fānau angatonu ʻi ha feituʻu pē he māmaní, kapau ʻoku akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalotú ʻi ʻapi.

Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻe lava ʻa e kāingalotú ʻo moʻuiʻaki ai e tuí kae ʻikai ko e manavasiʻí, ko ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ki muʻa pea uiuiʻi au ke hoko ko ha taha ʻo e kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻAokosi ʻo e taʻu ní, ne u ngāue ai ʻi he Potungāue Ngāue Fakafaifekaú ʻi ha taʻu ʻe ono, ʻo u hoko he taʻu ʻe tolu fakamuimui tahá ko e Talēkita Pule, ʻi he tataki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ko e Sea ʻo e Fakataha Alēlea Pule ʻo e Ngāue Fakafaifekaú.

Naʻe fakahā mai ʻe ha kau palesiteni fakamisiona ʻoku tokolahi ha kāingalotu lelei ʻoku nau fūfuuʻi mei honau kaungāʻapí mo e kaungā-ngāué ʻa ʻenau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke nau ʻai ke ʻiloʻi kinautolu ʻe he kakaí mo e meʻa ʻoku nau tui ki aí. ʻOku tau fie maʻu ke lahi ange e kau mai ʻa e kāingalotú ʻi hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí. ʻOku ʻomai e fakakaukaú ni ʻe Loma 10, veesi 14:

“Kae fēfē ʻenau ui kiate ia [ko e ʻuhinga ki he Fakamoʻuí] naʻe ʻikai te nau tui ki aí? pea fēfē ʻenau tui kiate ia naʻe ʻikai ke nau fanongo ki aí? pea fēfē ʻenau fanongo taʻe ha taha ʻe malangá?”

ʻOku ʻi he veesi 15 ha pōpoaki fakaʻofoʻofa naʻe fakamatala ki ai ʻa ʻĪsaia:

“Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻa e vaʻe ʻo kinautolu ʻoku malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo e melinó, pea ʻomi ʻa e ongoongo fiefia ʻo e ngaahi meʻa leleí,” (vakai foki, ʻĪsaia 52:7).

Kuo mahino foki kapau ʻoku fie aʻusia ʻe he kāingalotú ʻa e tāpuaki ko ʻení, kuo pau ke nau ngāue leva pea tuku ke ongona honau leʻó.

Ko e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko Ha Tohi Fakahinohino Ia Ki he Ngāue Fakafaifekaú naʻe tomuʻa fakafeʻiloaki mai ʻi ʻOkatopa ʻo e 2004. Naʻe kamataʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e ngāué ni he taimi naʻá ne ui ai ki he kau faifekaú ke nau ako ʻa e tokāteliné mo akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe kau ki ai ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ne u ongoʻi mo ʻEletā Pālati kuo fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo mo e tataki fakalaumālie ʻa e ʻEikí ke ʻoatu ʻaki ʻa e maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga ko ʻení. Kuo laka hake he tatau ʻe 1.5 miliona ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí kuo maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. Ko ha fakavaʻe lelei ia pea ʻoku hoko ʻa e kau faifekaú ko ha kau faiako lelei mo fakalaumālie. Ka ʻo kapau ʻoku tau loto ke fakahoko ʻa e meʻa kuo kole mai ʻe Palesiteni Hingikelií, ʻe fie maʻu ke moʻuiʻaki ʻe he kāingalotú ʻa e tuí kae ʻikai ko e manavasiʻí, pea nau vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí ki honau kaungāmeʻá mo e kaungā ngāué.

ʻI hotau ngaahi uiuiʻi fakafoʻituituí, ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e tuí pea ʻoua ʻe manavasiʻi.

ʻOku hoko homa ʻofefina ko Kefiliní ko e palesiteni Palaimeli honau uōtí ʻi Sōleki Siti. Ne u ʻalu mo hoku uaifí ʻo maʻulotu honau uōtí he Sāpate kuo ʻosí ke ma sio heʻenau polokalama sākalamēniti ʻa e Palaimelí ʻa ia ʻoku ui ko e, “Te u Muimui Kiate Ia ʻi he Tuí.” Ne u fiefia he fanongo ki hono lau maʻuloto ʻe he fānaú ʻa e ngaahi potu folofolá mo ha ngaahi talanoa he folofolá, fakataha mo ha ngaahi hiva naʻe fakatefito he tui kia Kalaisí.

Hili ʻa e fakatahá, ne u fehuʻi ange kiate ia ʻo kau ki hono uiuiʻí. Naʻá ne pehē ʻi he kamataʻangá naʻe lōmekina ʻaupito ia ʻe he uiuiʻí. Naʻe lahi fau ha ngaahi taimi ne fakamoleki he ngaahi palopalemá. Naʻe fili leva ʻe he kau palesitenisií ke nau fakamamafaʻi ʻa e ʻofá, tuí mo e lotú. Ne fakafokifā pē hano maʻu ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻo fekauʻaki mo ha taha makehe ʻo e fānaú pe ko ha fāmili. Naʻe fetongi ʻe he ʻofá ʻa e fepakipakí. Naʻá ne talamai ʻi heʻenau ngāue ko ia ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālié, naʻe hāsino leva mei he Palaimelí ha ʻapasia mo e nonga pea naʻe fakahoko leva ha ako moʻoni ki he ongoongoleleí.

Ko ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻokú ne poupouʻi hake kitautolu ʻi he ngaahi fetaulakiʻanga faingataʻa ʻo e fononga ʻi he moʻuí. Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongoleleí. Ka ʻikai ia, ʻe iku launoa ʻa e ngaahi feinga ʻoku tau faí. Ko Kalaisi ʻokú ne fai mai ʻa e fakaafe ko ia ke muimui kiate Ia pea ʻoange kiate Ia ʻetau kavengá mo tau fua ʻa ʻEne haʻamongá; he “‘oku faingofua pē [ʻEne] haʻamongá pea maʻamaʻa pē [ʻEne] kavengá” (Mātiu 11:30).

ʻOku ʻikai mo ha toe hingoa he lalo langí ʻe lava ke fakamoʻui ai ʻa e tangatá (vakai, Ngāue 4:12). Kuo pau ke tau toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá pea maʻu ʻa Hono tataú ʻi hotau fofongá ka tau hoko ʻo hangē ko Iá he taimi ʻe hāʻele mai aí (vakai, 1 Sione 3:2; ʻAlamā 5:14). ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke muimui kia Kalaisi ʻi he tuí kae ʻikai ke tau fili ha hala kehe ko e tupu mei heʻetau manavasiʻí, ʻoku faitāpuekina ʻa kitautolu ʻaki ha ola ʻoku fenāpasi mo ʻetau filí (vakai, T&F 6:34–36).

ʻOfa ke tau ʻiloʻi kotoa pē pea tau fakamālō koeʻuhí ko e meʻaʻofa taʻefakatataua ko ia ʻo e moʻuí ʻoku tau fiefia aí pea pehē ki he mānava moʻui ʻokú Ne foaki fakaʻaho maí. ʻOfa ke tau fili ke maʻu ha loto tui ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí pea tau fakahaaʻi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku ou lotua ke tau moʻui ʻi he tui kae ʻikai ʻi he manavasiʻi. ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne fai e fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy