ʻEletā Claudio R. M. Costa
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Ko e taimi ʻeni ke tau fakahoko ai hotau fatongia kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fāmilí.
ʻI he ʻaho 23 ʻo Sepitema 1995, ne tuku ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha tohi naʻe ui “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” Te u lau mei he palakalafi ko ia ʻoku pehē, “‘Oku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki.”1 ʻOku tau moʻui ʻi ha ʻaho mo ha kuonga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai e faleʻi ko ʻení. ʻOku pehē ʻe ha mātuʻa tokolahi ʻoku ʻikai hanau taimi maʻa honau fāmilí. ʻOku hanga ʻe he moʻui femoʻuekina ʻo onopōní mo e lahi ʻo e ngāue ke faí, ʻo toʻo e tokanga ʻa e mātuʻá mei he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá: ke tuku pea foaki hato taimi ki hoto fāmilí.
Ne akonaki e ʻEikí kiate kitautolu ʻo pehē ʻoku fatongiaʻaki ʻe he tangata kotoa ke tokonaki maʻa hono fāmilí,2 ka ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ʻeni ke tokonaki ha meʻakai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku fie maʻú. Kuo pau foki ke ʻi ai hatau taimi ke akoʻi ai hotau fāmilí. Ko e hā ʻoku totonu ke tau akoʻí?
Kuo akonekina kitautolu ʻe heʻetau Tamaí ko e fatongia ia ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú.3 Ne mahino lelei ki he palōfita ko Līhaí hono fatongia ke akoʻi ʻene fānaú. Naʻe pehē ʻe Nīfai kuo akonekina ia “‘i he ʻilo kotoa ʻa [ʻene] tamaí.” 4
Kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he founga hono tokangaʻi hotau fāmilí ʻi Heʻene fakahā mai ʻa e fanongonongo ki māmaní ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, “‘Oku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié, pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha kau tangataʻifonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo aí.”5
ʻOku tau ʻiloʻi kuo laui senituli hono akonekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he founga ke maluʻi mo tokangaʻi ʻaki hotau fāmilí. ʻOku tau ʻiloʻi pea vakai ki hono ʻohofi ʻe he filí ʻa e fāmilí. Ko e taimi ʻeni ke fakaʻaongaʻi kotoa ai e ngaahi akonaki ko iá.
Kuo tuku mai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe tolu ʻe lava ke tau fai ke maluʻi mo fakamālohiaʻaki hotau ngaahi fāmilí:
- 1. Lotu fakafāmilí. Kuo pau ke akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá, ko ia ʻe fie maʻu ke nau lotu kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē.
- 2. Efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Hangē ko ia kuo akoʻi kitautolu ki ai ʻe Palesiteni Fausí, ʻoku fakataumuʻa mai maʻatautolu kotoa ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, neongo pe ko e hā ha tuʻunga ʻo e moʻuí ʻoku tau ʻi ai. Kuo pau ke tau fakaʻataʻatā ʻa e efiafi Mōnité mei he ngaahi ʻekitivitī kehe te ne taʻofi ʻetau fakataha ai ko e fāmilí.
- 3. Ako fakafāmili mo fakatāutaha ʻo e folofolá. ʻE fie maʻu ke tau tokoni ki heʻetau fānaú ke fakamālohia ʻenau tuí mo e fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi hono fakahoko ʻo e tefitoʻi ʻulungāangá ni. 6
ʻI heʻetau muimui he faleʻi fakapotopoto ʻa Palesiteni Fausí, te tau maluʻi ʻa e kau mēmipa hotau fāmilí mei he ngaahi ʻohofi ʻa Sētané mo fakamālohia ʻenau tuí mo e fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.
ʻOku tau ako foki ʻo ʻiloʻi ʻi he fanongonongo ki he fāmilí ʻoku “tuʻunga ʻi ha palani fakalangi ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ai ke nau puleʻi honau fāmilí ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea ko honau fatongiá ke tokonaki ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí pea mo ha maluʻi maʻa honau ngaahi fāmilí. Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú. ʻI he ngaahi fatongia toputapú ni, ʻoku haʻisia ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngaūe tuʻunga tatau.”7
Ko ʻapi ʻoku ako mo moʻuiʻaki ai ʻe he fāmilí e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ha ʻofa lahi ke akoʻi mo tataki ha fāmili. ʻE akoʻi ʻe he ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ʻofá ʻenau fānaú ʻi honau ʻapí ke nau lotu ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku nofoʻia ai e ʻapí ʻe he ʻulungāanga mo e laumālie ʻo e lotú, ʻoku nofoʻia leva ʻe he ʻulungāanga mo e laumālie ko iá e moʻui ʻa e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí. ʻE teuteuʻi ai kinautolu ke nau fakahoko ha faʻahinga feilaulau ʻe fie maʻu ke nau lava ʻo foki atu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea nofo fakataha ko ha fāmili ʻi he taʻengatá kotoa.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he fanongonongo ki he fāmilí ke mahino e konga lahi ʻo e ʻofa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola mai kuo pau ke “tau feʻofaʻakí.”8 Naʻá ne fakahā mai e sīpinga māʻolunga taha ʻo e ʻofá ʻi Heʻene pehē “‘Oku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofá ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá.” 9 Naʻá Ne fai e fakalelei maʻa ʻetau angahalá pea foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu kotoa.
Te tau lava ʻo foaki ʻetau moʻuí maʻanautolu ʻoku tau ʻofa aí, ʻo ʻikai ko ha mate hotau sino fakamatelié koeʻuhí ko kinautolu, ka ko haʻatau moʻui maʻanautolu—ʻo foaki hotau taimí, pea kau maʻu pē ʻi heʻenau moʻuí ʻo tokoniʻi kinautolu, anga fakaʻapaʻapa, manavaʻofa mo fakahā ʻa e ʻofa moʻoní ki hotau fāmilí mo e kakai kotoa pē, ʻo hangē ko e akonaki ʻa e Fakamoʻuí.
ʻOku ʻikai te tau ʻiloʻi e meʻa ʻe hoko kiate kitautolu ʻapongipongí, ko hono ʻuhinga ia ʻoku hoko ai e ʻahó ni ko e taimi ke tau kamata fakahā ai ʻetau ʻofá ʻaki hono fai ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki hangē ko ha fāʻofua mo fakahā ki ho malí mo e fānaú mo kimoutolu ʻoku mou feohí “‘Oku ou ʻofa ʻiate kimoutolu.”
Ne u toki laú ni ha fakamatala ʻoku fakahā ai ʻa e fuʻu mahuʻinga ke ʻoua naʻa fakatoloi ki ʻapongipongi ʻa e meʻa te ke lava ke fai ʻi he ʻaho ní. ʻI Siulai ʻo e taʻu ní, ne hoko ʻi Palāsila ʻa e fakatuʻutāmaki fakamamahi taha kuo hoko ki ha vakapuna ʻi he hisitōliá. Ne mālōlō ha toko 199, kau ai ha kau pāsese, kau ngāue ʻi he kautaha vakapuná, kau ngāue ʻi he vakapuná mo ha niʻihi ne ʻi he feituʻu ko ia ne hoko ai ʻa e fakatuʻutāmakí. ʻOku pehē ko e foʻi maau ko ʻení naʻe fakapipiki ia ʻi he papa fanongonongo ʻa e kautaha vakapuná, ʻe he husepāniti ʻo e taha ʻo e kau setuata ne mālōlō he fakatuʻutāmakí. ʻOku ui ko e “He ʻIkai Hoko Mai ʻa e ʻApongipongí” pea ʻoku makatuʻunga ia ʻi ha maau ʻa Noma Koaneti Māleki.
Ka ne u ʻilo ko ʻeku siofia fakaʻosi pē ʻeni hoʻo mohé,
Ne toe maʻu ange ʻeku kukuʻi koé, te u kole ki he ʻEikí ke maluʻi koe.
Ka ne u ʻilo ko hoʻo hū fakaʻosi pē ʻeni ki tuʻa he matapaá,
Te u fāʻofua mo ʻuma kiate koe pea ui atu ke ke foki mai ke ta toe fekitá.
Ka ne u ʻilo ko ʻeku fanongoa fakaʻosi pē ʻeni ho leʻó ʻi hoʻo lotú
Te u hiki tepi hoʻo māfihunga, sio, malimali mo e foʻi lea kotoa pē,
Ke u toki fanongo fakaʻaho ki ai ʻamuiange.
Ka ne u ʻilo ko hono fakaʻosí ʻeni,
Ne u fakamoleki ha miniti ʻe taha pe ua ke talaatu, “‘Oku ou ʻofa ʻiate koe,” kae ʻikai pehē pē kuó ke ʻosi ʻiloʻi.
Ka ne u ʻilo ko hota fakaʻosí ʻeni, ʻa hota momeniti fakaʻosí,
Te u ʻi ho tafaʻakí he ʻahó ni, kae ʻikai fakakaukau peheni,
“Pau pē ʻe toe ʻi ai ha faingamālie, ko ia ʻe lava ke u tukunoaʻi e ʻahó ni.”
Moʻoni ʻe ʻi ai e ʻaho ke toki vakavakaiʻi ai,
Pea maʻu ha toe faingamālie ke fai hano fakaleleiʻi.
ʻIo, ʻe toe ʻi ai mo e ʻaho te ta pehē ai, “‘Oku ou ʻofa ʻiate koe.”
Mo ha toe faingamālie ke ta fepehēʻaki “‘E lava ke u tokoni atu?”
Ka ʻoku ʻikai haku toe faingamālie!
ʻOku ʻikai te ke ʻi heni pea ko hota ʻaho fakaʻosí ʻeni—ko ʻeta fakamāvae.
Ko ia tuku ke u fakahā atu ʻa e lahi ʻeku ʻofá
Pea fakatauange he ʻikai ngalo ʻiate koe.
ʻOku ʻikai fakapapauʻi pe te tau moʻui ʻapongipongi, ʻa e talavoú mo e toulekeleká.
Naʻa ko ho faingamālie fakaʻosí e ʻahó ni ke pikinima mo ho ʻofaʻangá ʻo fakahā kiate ia hoʻo ʻofá.
Kapau ko hoʻo talí ki ʻapongipongi, ko e hā ʻoku ʻikai fai ai he ʻaho ní?
He ka ʻikai hoko mai e ʻapongipongí, te ke fakameʻapangoʻia he toenga hoʻo moʻuí
ʻI he ʻikai hao taimi ke foaki ai ha malimali, talanoa, fāʻofua pe ha ʻuma pē ā,
Koeʻuhi ko hoʻo femoʻuekina ke ʻoange ki ai e meʻa fakamuimuitaha naʻá ne fakaʻānauá.
Ko ia fāʻofua ʻi ho ʻofaʻangá, kaungāmeʻá mo ho fāmilí he ʻahó ni,
pea fanafana ʻi honau telingá ʻa e lahi ʻo hoʻo ʻofá mo fie maʻu ke nau ofi atu kiate koé.
Fakaʻaongaʻi ho taimí ke pehē ange,
“Kātaki,”
“Fakamolemole,”
“Fakamolemoleʻi au,”
“Mālō,”
Pe pehē ange,
“‘Oua te ke tokanga ki ai,”
“‘Oku sai pē ia.”
Ha ka ʻikai hoko mai e ʻapongipongí, he ʻikai te ke moʻui ke fakameʻapangoʻia he ʻaho ní.
ʻE ʻikai foki mai ʻa e kuo hilí pea naʻa mo e kahaʻú he ʻikai hoko mai!10
Tau fakahā he ʻahó ni ʻetau ʻofá ki hotau malí, fānaú, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻEikí pea ko Kōtoni B. Hingikelií ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.
2. Vakai, T&F 75:28.
3. Vakai, T&F 68:25.
4. 1 Nīfai 1:1.
5. Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.
6. Vakai, “Ngaahi Faigataʻa ʻOku Fehangahangai mo e Fāmilí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali, 2004, 2–3.
7. Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.
8. Vakai, Sione 13:34.
9. Sione 15:13.
10. Vakai, www.heartwhispers.net; printed with permission.