The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofua

Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofua

ʻEletā Christoffel Golden Jr.
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOfa ke tau ʻiloʻi foʻou ʻa e mālohi fakalangi ʻo e lotu fakaʻahó pea mo e mālohi fakalotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ongoʻi mateaki moʻoní ʻi heʻetau kai e sākalamēnití.

ʻEletā Christoffel Golden Jr.Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá—ʻa ia ko e talaʻofa ʻeni ʻa e ʻEikí.1 ʻI hono mahuʻingá, ko e ongoongoleleí ʻoku mahino ngofua pea lava ke fakaʻaongaʻi ia ʻe kinautolu ʻoku vaivai tahá.2 Naʻe pehē ʻe ʻAlamā ko ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Ko ʻeni te ke mahalo ʻapē ʻoku ou vale; ka . . . ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi; . . . pea fakafou ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí hono veuveuki ʻe he ʻEikí ʻa e kau potó ʻo ne fakahoko ai ʻa e fakamoʻui ʻo e kakai tokolahi.”3

Ne u maʻu faingamālie kimuí ni mai ke u siotonu he foungá ni ʻi he moʻui ʻo haku tokoua ko Sitani, ʻa ia naʻe māmālohi ʻi ha taʻu ʻe 45. Naʻe lelei ʻa e moʻui naʻe ʻi aí ʻo ne tauhi ʻa hono uaifí mo hono fohá ʻi heʻena hoko ko ha kāingalotu faivelenga ʻi he Siasí. Koeʻuhí ko ha ʻuhinga fakafoʻituitui pē, naʻá ne fili ai ke ʻoua naʻá ne kau mai ki he feohiʻanga ʻo e Siasí. Ka naʻá ne kei talitali lelei pē he māhina taki taha e ʻaʻahi atu ʻa e kau faiako fakaʻapí.

ʻI Fēpueli 2006, naʻe talitali ai ʻe Sitani ha kau faiako fakaʻapi foʻou. Naʻe fakaʻofoʻofa pē ʻena fuofua ʻaʻahí, neongo naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe Sitani ia haʻane tokanga makehe ki he ongoongoleleí pe ko ha faʻahinga meʻa pē ʻoku ofiofi he fakalaumālié. Naʻe ʻikai ha fuʻu liliu lahi heʻena ʻaʻahi hono hokó mei heʻena ʻuluaki ʻaʻahí, neongo naʻe kiʻi ongo māfana mo anga fakakaungāmeʻa ange ʻa Sitani. Ka ʻi heʻena ʻaʻahi hono tolú, naʻe hā mai ha liliu ʻi he fofonga mo e tōʻonga ʻa Sitaní. Naʻá na ʻohovale ʻaupito pea aʻu pē ki hano fai e Sitani ha ngaahi fehuʻi lahi ʻoku teʻeki fakahā ange ʻena pōpoakí. ʻI he hoko atu ʻenau talanoá, naʻá ne toe fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa naʻá ne aʻusia he māhina kuohilí, ʻa ia naʻá ne kamata lau ai mo hono uaifí ha vahe ʻe taha he ʻaho mei he Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e faʻahinga ongoʻi foʻou ne maʻu ʻe Sitaní: “Ko ha tangata ʻeni naʻá ne maʻu ha tatau ʻo e tohi lelei ko ʻení, ʻo ne lau ia pea hokohoko atu ʻene laú . . . kae ʻoua kuó ne lau kotoa ia, pea fakamākonaʻi ai ʻa hono laumālie fiekaiá ʻe he mā ʻo e moʻuí. Naʻe ʻikai ke ne kei lava ʻo kukuta loto ia pe tukunoaʻi hono ngaahi akonakí. Naʻe hangē ia ko e vai ʻo e moʻuí ʻoku tafe mai ki he toafa mamate ʻo hono laumālié, ʻo ne fakatōliʻa ʻa e ongoʻi mūnoa mo liʻekina naʻá ne fakamavaheʻi ia mei hono ʻOtuá.”4

Naʻe fakamanatu ki he ongo faiako fakaʻapí ʻa e mālohi kāfakafa ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e tākiekina mālohi ʻoku fai ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí he taimi ʻoku tau huke ai hono ngaahi peesi toputapú. Naʻe mahino kakato foki kiate kinaua e fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene pehē, “ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe faʻahinga tohi he māmaní . . . pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻo kapau te ne tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻo laka ange ʻi ha toe tohi kehe.”5

Naʻe hanga ʻe he fieinua ʻa Sitani ke ako mo ʻilo ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo toe fakalahi ange he vahe ʻe taha he ʻahó ʻa ʻene laukongá, fakataha ia mo ha fakalaulauloto moʻoni pea mo e lotu fakamātoato. Ki he niʻihi ko ia ʻoku nau faʻa hohaʻa pe ʻe fanongoa koā ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi lotú, ʻoku fakamanatu mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻo pehē:

“Kapau ʻe kole mā ha foha ki ha taha ʻo kimoutolu ko ha tamai, te ne ʻoange nai ha maka? pe kapau te ne kole ha ika, te ne ʻoange nai ha ngata? . . .

“Pea kapau leva te mou ʻilo, ʻi hoʻomou koví, ʻa e founga ke foaki ʻaki ha meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fānaú: ko e hā leva e lahi hono foaki ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi meʻaʻofa leleí, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá?”6

Kuo naʻinaʻi mai foki hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií: “He ʻikai ke ke lava ʻo fakahoko toko taha ia. . . . ʻOkú ke fie maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí . . . pea ko hono fakaofó, he ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālie ke lotu mo ʻamanaki lelei ʻe ongona pea tali mai hoʻo ngaahi lotú. . . . ʻOkú Ne tuʻu mateuteu mai ke tokoni.”7

ʻI ʻAokosi ʻo e 2006, naʻe hū fakataha atu ai ʻa Sitani mo hono uaifi faivelengá ki he houalotu sākalameniti honau uōtí—ko e fuofua taimi ia ke fai pehē ai ʻi he taʻu ʻe 45. Pea ʻi he loto fakatōkilalo mo faʻa lotu, naʻá ne fakafanongo ai ki he ongo lotu faingofua ʻo e sākalamenití ne fai ʻe he kau taulaʻeikí. ʻI heʻene ongoʻi taʻefeʻungá, mo ne ongoʻi moʻoni e loloto mo e ʻuhinga ʻo e ouau toputapu ko ʻení, naʻá ne fakalaulauloto pē ai kae ʻikai ke ne kai ʻa e maá pe vaí, ʻi ha ngaahi uike lahi.

ʻI ha fakamoʻoni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻá ne pehē ai: “‘I he anga ʻeku vakaí, ko e houalotu sākalamēnití ko e houalotu toputapu mo māʻoniʻoni taha ia ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ʻa e Siasí. ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukauloto ai ki he fakataha mai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻaposetoló ʻi he pō fakangalongataʻa ko ia naʻá Ne fuofua fakahoko ai e sākalamēnití . . . ʻoku fakatumutumu ai hoku lotó pea ʻoku ongo makehe ia kiate au. ʻOku ou lau ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa molumalu mo fakaʻofoʻofa taha kuo hoko talu mei he kamataʻanga ʻo taimí.”8

Naʻe hokohoko atu e ako, lotu, maʻulotu mo e maʻu ʻe Sitani ʻa e faleʻi totonú pea mo e fakalotolahi ʻa ʻene ongo faiako fakaʻapí. Pea naʻe hokosia e ʻaho naʻá ne ongoʻi ke ne ala fiefia atu ai ʻo toʻo ʻa e sākalamēniti mahuʻingá. ʻI heʻetau kai e sākalamēnití ʻi he moʻui taau, mohu fakakaukau mo e loto ʻapasiá, ʻe malava ke tau hoko ai ko ha kakai ʻoku maʻu e “natula fakaʻotuá,” 9 tuʻunga pē ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he toe foki mai ʻa Sitani ʻo mālohi he Siasí, naʻá ne maʻu ha uiuiʻi pea ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe fakanofo ia ko ha kaumātuʻa. ʻI Siulai ʻo e 2007, naʻe tūʻulutui ai ʻa Sitani mo hono uaifí he veʻe ʻōlitá ʻi ha fale ʻo e ʻEikí pea ʻi he mafai mo e fono taʻengata ʻo e ʻOtuá, ne na mali ai ki he moʻuí ni pea mo e taʻengatá kotoa foki.10

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻofa ke tau ʻiloʻi foʻou ʻa e mālohi fakalangi ʻo e lotu fakaʻahó pea mo e mālohi fakalotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ngaahi folofola māʻoniʻoní. ʻI heʻetau kai e sākalamēnití he Sāpaté, ʻofa ke tau fai ia ʻi he ʻofa līʻoa moʻoni kiate Ia ʻokú Ne foaki mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa peé.11

ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá, pea tuʻunga he lelei taʻe fakangatangata ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi “meʻa lahí” ʻe he “meʻa iiki mo faingofuá.”

Fakaʻosí, ʻoku ou fie tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi meʻa toputapú ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Vakai, 3 Nīfai 27:13–18; T&F 14:7.

2. Vakai, Mātiu 11:28–30; Sēkope 4:14; ʻAlamā 37:44; T&F 133:57–58.

3. ʻAlamā 37:6–7.

4. A New Witness For The Articles Of Faith (1985), 414.

5. History of the Church, 4:461.

6. Luke 11:11, 13; vakai, Joseph Smith Translation, ʻi he futiniuti 13a.

7. Teachings of Gordon B. Hinckley, (1997), 468.

8. In Conference Report, Oct. 1929, 60–61.

9. 2 Pita 1:4; vakai foki, 3 Nīfai 18:1–14.

10. Vakai, Mātiu 19:3–6; T&F 131:1–4.

11. Vakai, Molonai 6.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy