ʻEletā David A. Bednar
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko ʻetau taumuʻa fakalaumālié ke ikunaʻi ʻa e faiangahalá mo e holi ke faiangahalá, ʻo tatau pē ki he ʻulí mo e fakamālohi ʻo e faiangahalá.
ʻOku ou manatu ʻofa ki hono lau kiate au ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ngaahi talanoa mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne ʻai ia ke hangē ʻoku hoko moʻoni kiate au mo ʻeku fakakaukau kei siʻí pea naʻe ʻikai haʻaku veiveiua naʻe maʻu ʻe heʻeku faʻeé ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e lekooti toputapu ko iá. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻene fakamatala ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he konitinēniti ko ʻAmeliká hili ʻEne Toetuʻú mo ʻEne ngaahi akonaki ki he kakai ʻi he fonua ko Mahú. Naʻe tafunaki ʻe heʻeku faʻeé ʻiate au ʻo fakafou ʻi heʻene tā sīpingá mo ʻene fakamoʻoní, ʻa e ngaahi fuofua ongo mālohi ʻo e tui ki he Fakamoʻuí mo Hono Siasi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ne u ʻiloʻi ʻiate au pē, ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi pea ʻoku ʻi ai ʻa hono kakato ʻo ʻEne ongoongolelei taʻengatá (vakai, T&F 27:5).
ʻOku ou fie fakamanatu mo kimoutolu he ʻahó ni ha taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ou manako taha aí, ʻa ia ko e hā ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Maama Foʻoú mo fakamatala ki Heʻene fakahinohino ki he kakaí fekauʻaki mo e mālohi fai-fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou lotua ke tau maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié.
Ko e Ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Maama Foʻoú
Lolotonga e ʻaho ʻe tolu ne ngāue ai e ʻEikí ʻi he Maama Foʻoú, naʻá Ne akoʻi ʻEne tokāteliné, fakamafaiʻi ʻEne kau ākongá ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakamoʻui e mahakí, lotua e kakaí pea mo tāpuakiʻi e fānaú ʻi he ʻofa. ʻI he ofi ke ʻosi ʻa e taimi ʻo e Fakamoʻuí mo e kakaí, naʻá Ne fakamatala fakanounouʻi mahino e ngaahi faʻunga tefitoʻi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí.
Naʻá Ne folofola, “Ko ʻeni ko e fekaú ʻeni: Fakatomala, ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní, pea haʻu kiate au ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:20).
ʻOku mahuʻinga ke mahino pea tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi faʻunga tefitoʻi moʻoni naʻe fakamatala ki ai ʻa e ʻEikí ʻi he potufolofolá ni. ʻUluakí ko e fakatomalá, “ko ha fakatafoki ʻo e lotó mo e fakakaukaú ki he ʻOtuá mo hano siʻaki ʻo e angahalá” (Bible Dictionary, “Repentance,” 760). ʻI heʻetau fekumi pea maʻu ʻi he founga totonú ʻa e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e tui ki he Huhuʻí, ʻoku tau tafoki leva pea tau falala ki he ngaahi lelei, manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní (vakai, 2 Nīfai 2:8). Ko e fakatomalá ʻa e fua huʻamelie ʻoku maʻu ʻi he tui ki he Fakamoʻuí pea ʻoku kau ai ʻa e tafoki mei he angahalá ki he ʻOtuá.
Ne fakamatala ʻa e ʻEiki toetuʻú ki hono mahuʻinga ke haʻu kiate Iá. Naʻe fakataha mai ʻa e kakaí ki he temipalé pea naʻe fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ki he Fakamoʻuí, “‘o ʻalu atu takitaha” (3 Nīfai 11:15) ʻo ala ki he ngaahi matakafo ʻi Hono ongo nimá mo e vaʻé pea ʻai honau nimá ki Hono vakavaká. Ko e tokotaha kotoa pē naʻá ne fai ʻeni, “naʻa nau ʻiloʻi pau mo fakamoʻoniʻi, ko Ia ia” (v. 15), Ko Sīsū Kalaisi kuo hāʻele maí.
Ne akoʻi foki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakaí ke omi kiate Ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapú peá Ne fakamanatu ange “ko e fānau kimoutolu ʻo e fuakavá” (3 Nīfai 20:26). Naʻá Ne fakamamafaʻi hono mahuʻinga taʻengata ʻo e ngaahi ouau ʻo e papitaisó (vakai, 3 Nīfai 11:19–39) pea mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 35–36; 12:6; 18:36–38). ʻOku naʻinaʻi mai kiate kitaua ʻi he founga tatau pē ke ta tafoki pea ako ʻia Kalaisi pea haʻu kiate Ia ʻo fakafou he ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe faifai pē pea tau ʻiloʻi kānokato Ia (vakai, Sione 17:3), “‘i hono taimi ʻoʻona, pea ʻi heʻene founga ʻaʻana, pea fakatatau ki hono finangalo ʻoʻoná” (T&F 88:68), ʻo hangē ko ia ne hoko ki he kakai ʻi he fonua ko Mahú.
ʻOku tomuʻa fie maʻu ʻa e fakatomalá mo e haʻu kia Kalaisi ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, pea ko ha teuteu ia ki hono fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe heʻetau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní mo tuʻu taʻe-ha-mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí. ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he ivi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí.
Ko ʻEtau Fononga Fakalaumālié
Ko e matapā ʻo e papitaisó ʻoku fakatau ia ki he hala hangatonu mo fāsiʻí pea mo e ikuʻanga ko hono siʻaki ʻo e tangata fakaekakanó kae hoko ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEikí (vakai, Mōsaia 3:19). ʻOku ʻikai ko e taumuʻa pē ʻo ʻetau fononga he māmaní ke mamata pe ʻamanaki atu pē ke fakamoleki hotau taimí ʻi ha ngaahi meʻa siokita; ka ke tau “felakaʻi ʻi he moʻui foʻou” (Loma 6:4) pea fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻaki hono fakavaivai hotau lotó ki he ʻOtuá (vakai, Hilamani 3:35) pea maʻu “‘a e finangalo ʻo Kalaisí” (1 Kolinitō 2:16).
ʻOku fekauʻi mo fakahinohinoʻi mai kitautolu ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke liliu ai hotau natula ke hingá ʻo fakafou ʻi he mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo pehē ʻe hanga ʻe he papitaiso ʻi he afí ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo “fakatafoki [kitautolu] mei he anga fakaekakanó ki he fakalaumālié. ʻOkú ne fakamaʻa, fakamoʻui mo fakahaohaoaʻi ʻa e lotó. . . . ʻOku fie maʻu kotoa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomala mo papitaiso ʻi he vaí pea ko hono tumutumu ʻa e papitaiso ʻi he afí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ke maʻu [ʻo e papitaiso ko ʻeni ʻi he ʻafí], ʻoku ʻuhinga ia ki hono fō hotau kofú ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí” (Marion G. Romney, Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133; vakai foki, 3 Nīfai 27:19–20).
Ko ia, ʻi hono toe fanauʻi foʻou kitautolú pea tau feinga ke maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié, ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau laumālié ʻo hangē ha afí (vakai, 2 Nīfai 31:13–14, 17). Te tau toki tuʻu taʻe-ha-mele ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.
ʻOku fālute ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ngaahi meʻa lahi ʻoku mahulu hake ia ʻi haʻatau fakaʻehiʻehi, ikunaʻi pea mo fakamaʻa pē mei he angahalá mo e ngaahi kovi ʻi heʻetau moʻuí; ʻoku mahuʻinga foki ke kau ai ʻa e faileleí, angaleleí mo e hoko ʻo lelei angé. ʻOku mahuʻinga fakalaumālie ke tau fakatomala mei heʻetau angahalá pea feinga ke maʻu e fakamolemolé pea kuo pau ke tau fai maʻu pē ia. Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa pē ʻo e ongoongoleleí ke fakamolemoleʻi ʻa e angahalá. Ko e fatongia ʻo e fuakava kuo tau faí, ke liliu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau lotó pea “‘ikai ai te [tau] toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2), ʻo hangē ko e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. ʻOku ʻikai tupu ʻa e liliu lahi ko ʻení mei ha ngāue mālohi ange pe ko hono mapuleʻi lelei ange kitautolu fakatāutahá. Ka ko e ola ia ʻo ha liliu lahi ʻi hotau lotó, ʻetau taumuʻá pea mo hotau natulá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí. Ko ʻetau taumuʻa fakalaumālié ke ikunaʻi ʻa e faiangahalá mo e holi ke faiangahalá, ʻo tatau pē ki he ʻulí mo e fakamālohi ʻo e faiangahalá.
Kuo fakamamafaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga kotoa ha ongo fie maʻu ʻe ua ʻa ia ko e (1) fakaʻehiʻehi pea ikunaʻi ʻa e koví pea (2) fai lelei pea hoko ʻo lelei ange. Fakakaukau angé ki he ongo fehuʻi fakatupu fakakaukau ne fai ʻe he Tangata Sāmé:
“Ko hai ʻe ʻalu hake ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí]? pe ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoní?
“Ko ia ʻoku nima maʻa, mo loto māʻoniʻoní; ʻa ia naʻe ʻikai te ne hiki hono laumālié ki he meʻavaʻingá, pe fuakava ʻi he kākaá” (Saame 24:3–4).
Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻe lava ke maʻa hotau nimá kae ʻikai maʻa hotau lotó. Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻoku fakatou fie maʻu ʻa e nima maʻá mo e loto maʻá ka tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo e ʻEikí pea tuʻu ʻi Hono potu māʻoniʻoní.
Te u fokotuʻu atu ʻoku fakamaʻa ʻa e nimá ʻi hono siʻaki ʻo e tangata fakaekakanó mo ikunaʻi ʻa e angahalá mo e tākiekina kovi ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakamaʻa ʻa e lotó ʻi heʻetau maʻu hono ivi ke fakamālohia kitautolu ke fai leleí pea hoko ʻo lelei angé. Neongo ʻene mahuʻinga ʻa ʻetau ngaahi holi ʻoku tāú mo e ngaahi ngāue leleí, ka he ʻikai maʻa ai ʻa e nimá ia mo e lotó. Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakatou ʻomi ʻa e mālohi ki he fakamaʻá mo e mālohi ʻo e huhuʻí ʻa ia ʻoku tokoni ke tau ikunaʻi ai ʻa e angahalá pea ko ha mālohi fakamāʻoniʻoniʻi mo fakamālohia ia ʻe tokoni ke tau hoko ai ko ha kakai lelei ange ʻo ʻikai koeʻuhí ko haʻatau fakafalala ki hotau ivi pē ʻotautolú. Ko e Fakalelei taʻengatá ʻoku fakataumuʻa ia ki he angahalá mo e māʻoniʻoni kotoa ʻoku ʻiate kitautolú.
ʻOku tau ʻilo ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi akonaki fakaʻofoʻofa ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻo kau ki he misiona pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ne tupu mei he tokāteline mahinongofua naʻá Ne akoʻí ha tō ʻa e kakaí ki he kelekelé, he kuo tō kiate kinautolu ʻa e manavahē ki he ʻEikí. “Pea kuo vakai ki honau tuʻunga fakakakano ʻonautolú, ʻa ia ʻoku nau siʻi hifo ʻi he efu ʻo e kelekelé. Pea naʻa nau kalanga leʻo lahi ʻi he leʻo pē taha, ʻo pehē: ʻOiauē, ʻaloʻofa mai pea ngāueʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí koeʻuhí ke mau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻemau ngaahi angahalá, pea lava ke fakamaʻa ʻa homau lotó, he ʻoku mau tui kia Sīsū Kalaisi, ko e Alo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē; ʻa ia ʻe hāʻele hifo ki he fānau ʻa e tangatá” (Mōsaia 4:2; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)
ʻOku toe maʻu ʻi he veesi ko ʻení ʻa e tāpuaki konga ʻe ua ʻo hono fakamolemoleʻi ʻo e angahalá, maʻu ʻo e nima maʻá pea liliu hotau ʻulungāangá ʻa ia ʻoku fakahā mai ai ʻa e maʻa ʻo e lotó.
ʻI hono fakaʻosi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻene fakahinohinó, naʻá ne toe fakamamafaʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ongo konga ko ʻeni ʻo e tupulaki fakalaumālié.
“Pea ko ʻeni, koeʻuhí ko e ngaahi meʻá ni kuó u leaʻaki kiate kimoutolú—ʻa ia ko e pehē, koeʻuhí ke tauhi ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá mei he ʻaho ki he ʻaho, koeʻuhí ke mou ʻaʻeva ʻo taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻoku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá” (Mōsaia 4:26; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).
ʻOku totonu ko e holi fakamātoato hotau lotó ke tau fakatou maʻu ha nima ʻoku maʻa mo ha loto ʻoku maʻa—ʻa ia ko hono fakatou maʻu ʻa e fakamolemole ʻo e angahalá mei he ʻaho ki he ʻaho pea ʻaʻeva taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. He ʻikai feʻunga ʻa e nima maʻá pē ʻi heʻetau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Ia ʻoku haohaoá, peá Ne fiemālie ke feilaulau taʻe totongi ʻaki Hono taʻataʻa maʻongoʻongá maʻatautolu, “‘o hangē ha lami taʻe-hano-ʻila, pe taʻe-hano-mele” (1 Pita 1:19).
Ko e ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea
ʻE fakakaukau ha niʻihi ʻoku fanongo mai pe lau ʻa e pōpoakí ni he ʻikai lava ke hoko e fakalakalaka fakalaumālie ia ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí. Te tau pehē ʻoku ʻuhinga pē e ngaahi moʻoni ia ko ʻení ki he kakai kehé kae ʻikai ko kitautolu.
He ʻikai ke tau aʻusia ʻa e haohaoá ʻi he moʻuí ni, ka ʻe lava pea ʻoku totonu ke tau vilitaki atu ki muʻa ʻi he tui kia Kalaisí ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí pea fakalakalaka maʻu pē ke aʻu ki hotau ikuʻanga taʻengatá. Ko e founga ʻa e ʻEikí ki he fakalakalaka fakalaumālié ko e “‘otu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30). ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fakahoko ha fakalakalaka fakalaumālie ʻi ha ngaahi founga iiki pea mo laka maʻu pē ki muʻa. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau ʻi he māmaní mo e ngāue ʻoku tau faí, ke teuteu ke ʻaʻeva taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; ʻoku ʻikai hoko ia ʻi ha mālohi fakalaumālie ʻoku tupukoso fakataimi pē.
ʻOku ou fakamoʻoni ʻe fakamālohia mo tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakalakalaka lelei mo totonu maʻu pē. Ko ha fakalotolahi mo ha fakafiemālie kiate au ʻa e sīpinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he “tokolahi, ʻa ia ko ha fuʻu tokolahi ʻaupito” (ʻAlamā 13:12) ʻi he Siasi ʻi muʻá ne nau maʻa mo ʻikai ha mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou tui ko e kakai angamaheni pē ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻi muʻá ʻo hangē ko kitauá. Naʻe ʻikai lava ke sio ʻa e kakaí ni ki ha angahala ka ʻi he fakaliliʻa pea naʻe “fakamaʻa [kinautolu] mo nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá” (v. 12). Pea ʻoku tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e founga ko ʻeni ʻo e fakalakala fakalaumālié kiate kitautolu kotoa pea ʻe pehē maʻu ai pē.
Ko e Fakaafe Fakaʻosi ʻa Molonaí
ʻOku hā maʻu pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kaveinga ke siʻaki e tangata fakaekakanó pea hoko ʻo māʻoniʻoni, fakaʻehiʻehiʻi pea ikunaʻi ʻa e koví pea hoko ko ha tokotaha lelei, ke maʻu ʻa e nima maʻa mo e loto maʻa. Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatala fakanounouʻi e kaveingá ni ʻe he fakaafe fakaʻosi ne fai ʻe Molonai ʻi he ngataʻanga ʻo e tohí.
“‘Io, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí. . . .
“Pea ko e tahá, kapau ʻoku tupu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí, ʻo ʻikai fakaʻikaiʻi hono mālohí, ʻoku toki fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻia Kalaisi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻi he fuakava ʻa e Tamaí ke fakamolemoleʻi hoʻomou ngaahi angahalá, ke mou hoko ʻo māʻoniʻoni, taʻe-ha-ʻila” (Molonai 10:32–33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.)
Fakatauange ke tau fakatomala fakamātoato pea haʻu moʻoni kia Kalaisi. ʻOku ou lotua ke tau feinga ke maʻu ʻa e nima maʻa mo e loto maʻa ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ke tau hoko ai ʻo māʻoniʻoni mo taʻe-ha-mele. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá pea ko Ia hotau Fakamoʻuí. ʻOku huhuʻi kitautolu mei he angahala ʻe Ia ʻoku ʻikai hano melé mo Ne fakamālohia kitautolu ke tau fai lelei pea hoko ʻo lelei ange. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.