The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko e Maka Naʻe Tā Mei he Moʻungá

Ko e Maka Naʻe Tā Mei he Moʻungá

Palesiteni Gordon B. Hinckley

ʻOku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá ʻe hoko ʻa e ongoongoleleí ko ha maka naʻe tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nima.

Palesiteni Gordon B. HinckleyʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakaofo. ʻOku toutou hivaʻi ʻe ha tokotaha hiva ʻa e foʻi hiva tatau pē. ʻOku tā ʻe ha ʻōkesitulā ha fasi tatau pē. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e fakatuʻamelie ia ki ha tokotaha lea ke ne leaʻaki ha meʻa foʻou he taimi kotoa pē ʻoku lea aí. Te u maumauʻi atu e foʻi tukufakaholo ko iá he pongipongí ni ka u toe fakaongo atu ha meʻa kuó u ʻosi leaʻaki ki muʻa.

Kuo hoko ʻa e Siasí ko ha foʻi fāmili lahi ʻoku mafola he funga ʻo e māmaní. ʻOku tau aʻu he taimí ni ki he toko 13 miliona tupú ʻi ha ngaahi fonua ʻe 176. ʻOku fakahoko ha meʻa fakaofo mo fakaʻofoʻofa. ʻOku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá ʻe hoko ʻa e ongoongoleleí ko ha maka naʻe tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nima, pea ʻe teka atu ia ʻo ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa, ʻo hangē ko ia ne mata vīsone ki ai ʻa Tanielá (vakai, Taniela 2:31–45; T&F 65:2). ʻOku lolotonga hoko ha mana maʻongoʻonga ʻi hotau lotolotongá.

Tau toe fakafoki muʻa ʻetau manatú ki he taʻu ʻe 184 he kuohilí, ki he taʻu 1823. Ki he māhina ko Sepitemá—ʻa e poʻuli hifo ʻo e ʻaho 21–22 ʻo Sepitemá.

Naʻe lotu ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá he pō ko iá ki muʻa peá ne mohé. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ʻEne ngaahi fakakaukau taʻeʻaongá. Naʻe hoko leva ha meʻa fakaofo ai. Naʻá ne pehē:

“Lolotonga hono fai ko ia ʻeku ui ki he ʻOtuá, naʻá ku mamata ki ha maama ʻoku ʻasi ʻi hoku lokí, ʻa ia naʻe ʻāsili ʻene uló ʻo aʻu ki he kāpui ʻa e lokí ʻo maama ange ʻi he hoʻatā mālié, pea fakafokifā naʻe hā mai ha tokotaha ʻi hoku tafaʻaki mohengá. . . .

“Naʻá ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne pehē mai kiate au ko ha talafekau ia kuo fekauʻi mai mei he ʻao ʻo e ʻOtuá . . . pea ko hono hingoá ko Molonai; pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke u fai; pea ʻe ʻiloa ʻa hoku hingoá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻanga mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea fulipē, pe ʻe fakaongoongoleleiʻi pea toe lauʻikoviʻi ia ʻi he kakai fulipē” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30, 33).

ʻOku pau pē naʻe ofo ʻa e talavoú ni he meʻa naʻá ne fanongo ki aí. He ko ha talavou masiva mo taʻeako pē ia ki he niʻihi ne nau ʻiloʻi iá. Naʻe ʻikai koloaʻia. Naʻe ʻi he tuʻunga tatau pē mo hono kaungāʻapí. Ne siʻi kei feinga ʻene ongo mātuʻá ke maʻu ha moʻui he fāmá. Naʻe tuʻu ʻi ha feituʻu maomaonganoa pea taʻeʻiloa ʻa e feituʻu ne nau nofo aí. Ko ha kakai anga maheni pē kinautolu ne nau kei feinga ke maʻu moʻui mei he ngāue mālohí.

Ka naʻe pehē ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kia Siosefa ʻe “‘iloa [hono] hingoá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻangá, mo e ngaahi faʻahingá mo e ngaahi lea fulipē”. ʻE founga fēfē nai ia? ʻOku ʻuhinga e fakamatala ia ko ʻení ki he māmaní kotoa.

ʻI heʻetau vakai atu ki he taʻu ʻe 177 kuohilí ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ʻoku tau ofo ai he meʻa kuo ʻosi hokó. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí he 1830, naʻe toko ono pē ʻa hono kau mēmipá, ʻa ia ko ha kiʻi kau tui tokosiʻi ne nau nofo kotoa ʻi ha kolo taʻeʻiloa. ʻI he ʻaho ní, kuo tau hoko ko e siasi fika fā pe nima lahi taha ʻi ʻAmelika Noaté, ʻa ia ʻoku ʻi ai hatau kāingalotu ʻi he kolo kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi siteiki ʻo Saione he ʻahó ni ʻi he vahefonua kotoa pē ʻo e ʻIunaiteti Siteití, potufonua kotoa pē ʻo Kānata, vahefonua kotoa pē ʻo Mekisikoú pea mo e puleʻanga kotoa pē ʻi ʻAmelika Lotoloto pea mo ʻAmelika Tonga kotoa.

ʻOku ʻi ai hatau kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá mo ʻIulope, ʻa ia kuo lauiafe ai ha kakai kuo nau kau ki he Siasí he ngaahi taʻu kuohilí. Kuo aʻu atu ʻa e ngāué ni ki he ngaahi puleʻanga Polotekí ʻo aʻu ki Pulukālia mo ʻAlapēnia mo ha ngaahi feituʻu ʻi he konga ko ia ʻo e māmaní. ʻOku aʻu atu ia ki he ngaahi feituʻu lahi ʻo Lūsiá. ʻOku aʻu ia ki Mongikōlia pea mo e ngaahi puleʻanga ʻo ʻĒsiá pea mo e ngaahi ʻotu motu ʻo e Pasifikí, ʻAositelēlia mo Nuʻu Sila pea pehē ki ʻInitia mo ʻInitonīsia. ʻOku tupulaki ia ʻi he ngaahi puleʻanga lahi ʻo ʻAfilika.

ʻOku aʻutaki atu ʻetau konifelenisi lahí ʻi he satelaité mo ha ngaahi founga kehe ʻi he lea fakafonua kehekehe ʻe 92.

Ka ko e kamataʻangá pē ʻeni. ʻE hokohoko atu e tupulaki mo e mafola e ngāué ni he funga ʻo e māmaní. Kuo pau ke fai ia ke fakahoko e talaʻofa ʻa Molonai kia Siosefá.

ʻOku makehe mo fakaʻofoʻofa ʻa e ngāué ni. ʻOku kehe ʻaupito ia mei ha tui fakalotu kehe ʻoku ou ʻiloʻi.

ʻI he kei hāʻele holo ʻa Sīsū he māmaní, naʻá Ne folofola, “Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pe taha mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekau” (Sione 17:3).

ʻI he kei taʻu 14 ʻa Siosefá, naʻá ne aʻusia ha meʻa makehe ʻi he ʻUluaki Mata-Meʻa-Ha-Mai nāunauʻia ko iá, ʻa ia naʻe kehe mei ha toe faʻahinga meʻa kuo tohi naʻe aʻusia ʻe ha faʻahinga tangata. ʻOku ʻikai ke tau toe maʻu ha fakamatala ki ha toe taimi kehe kuo hā fakataha mai ai ki he māmaní ʻa e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ko e ʻEiki kuo toetuʻú.

ʻI he taimi naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū ʻe Sione ʻi he vaitafe Soataní, naʻe ongona ai e leʻo ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai mamata kiate Ia ha taha. ʻI he Moʻunga ʻo e Liliú, naʻe toe ongona ai e leʻo ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ha fakamatala ia fekauʻaki mo Haʻane hā ai. Naʻe mamata ʻa Sitīveni ʻoku tuʻu ʻa e ʻEikí ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke Na lea pe fakahinohinoʻi ia.

Hili ʻa ʻEne toetuʻú, naʻe hā ʻa Sīsū ki he kakai Nīfaí ʻi he Hēmisifia Hihifó. Naʻe ongona tuʻo tolu e leʻo ʻo e ʻOtua Māfimafí, ʻi Heʻene fakafeʻiloaki mai ʻa Kalaisi kuo toetuʻú, ka naʻe ʻikai hā mai ai e Tamaí.

Ko ha meʻa fakaofo moʻoni e mata vīsione ko ia he 1820, ʻi he taimi naʻe lotu ai ʻa Siosefa he vaoʻakaú pea hā fakatouʻosi kiate ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló. Naʻe lea ha taha ʻo Kinaua kiate ia, ʻo ui hono hingoá mo Ne tuhu ki he toko tahá, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Kuo teʻeki ai ke hoko ha meʻa pehē ki muʻa. ʻOku fifili ai ha taha pe ko e hā naʻe mahuʻinga fau ai ke hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosí. ʻOku ou tui naʻe hoko ia koeʻuhí ke Na tataki mai ai ʻa e konga fakakōsipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa e kuonga fakaʻosi ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻe tānaki fakatahaʻi kotoa ai e ngaahi ʻelemēniti ʻo e ngaahi kuonga fakakōsipeli kotoa ki muʻá. Naʻe pau ke hoko ʻeni ko e vahe fakaʻosi ʻo ha hisitōlia lōloa ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakai tangata mo fafine ʻi he funga ʻo e māmaní.

Hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻe tohoakiʻi atu e Siasi naʻá Ne fokotuʻú ki he tuʻunga hē mei he moʻoní. Naʻe fakakakato ai e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻo pehē, “Kuo ʻuliʻi foki ʻa e fonuá ʻi hono kakaí koeʻuhí kuo nau maumauʻi ʻa e ngaahi fonó, ʻo liliu ʻa e tuʻutuʻuní, ʻo maumauʻi ʻa e fuakava taʻengatá.” (ʻĪsaia 24:5).

ʻI hono ʻiloʻi ʻe he tangatá ʻa e mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e natula totonu ʻo e ʻOtuá, ko ia kuo nau feinga ai ke maʻu ha founga ke fakamatalaʻi ʻaki Ia. Kuo fakafekiki ai ha kau taki lotu poto. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Konisitenitini ko ha Kalisitiane he senituli hono faá, naʻá ne ui ai ke fakataha mai ʻa e kau tangata poto maʻongoʻonga ko ʻení, ʻo ne ʻamanaki ʻe lava ke nau maʻu ha mahino aofangatuku ki he natula totonu ʻo e ʻOtuá. Ko e meʻa pē ne nau aofangatuku ki aí, ko ha ngaahi fakakaukau kehekehe. Ko hono olá leva ko e Tuʻutuʻuni Naisiní ʻi he taʻu 325 AD. Talu mei ai mo e hoko ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení pea mo ha ngaahi tuʻutuʻuni kehe pē, ko hano fakamatalaʻi ʻo e tokāteline fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá, ki ha konga lahi ʻo e tui faka-Kalisitiané.

Kuo tuʻo lahi ʻeku lau kinautolú. ʻOku ʻikai ke mahino kiate au. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ke mahino kinautolu ki ha niʻihi. ʻOku ou tui naʻe ʻosi ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí he ʻikai mahino kinautolu ki ha tokolahi. Pea ko ia ʻi he 1820, ʻi he mata vīsone makehe ko iá, naʻe hā ai ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he tamasiʻi ko Siosefá. Ne Na lea kiate ia ʻi ha kupuʻi lea mahino, pea naʻá ne fakataufolofola foki kiate Kinaua. Ne Na lava ʻo mamata. Ne Na lava ʻo lea. Ne Na lava ʻo fanongo. Ko ha ongo tangata fakafoʻituitui Kinaua. Ne na maʻu ha sino. Naʻe ʻikai ko ha ongo tangata fakangalingali pē Kinaua. Ko ha ongo tangata Kinaua ʻi he kakanó. Pea kuo tupu mei he meʻa ne hoko ko iá, ʻa ʻetau maʻu ha mahino makehe mo moʻoni ki he natula ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻe Siosefa he 1842, ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ke hoko ko e fika ʻuluakí, “‘Oku mau tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:1).

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ne hoko atu ai ha ngaahi taʻu lahi ʻo e “‘ao ʻo e kau fakamoʻoní,” ʻo hangē ko ia ne fakamatalaʻi fakakikite ʻe Paulá (vakai, Hepelū 12:1).

Naʻe ʻuluaki haʻu ʻa Molonai mo e ʻū lauʻi peletí ʻa ia naʻe liliu ko e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha meʻa fakaofo mo makehe ʻaupito ʻeni. Naʻe fakaʻofoʻofa e talanoa ʻa Siosefa ki he lauʻi peleti koulá. Naʻe faingataʻa ke fai ha tui ki ai pea faingofua ke fakafepakiʻi. Naʻá ne lava nai ke hiki e tohi ko iá ʻiate ia pē? Ko ʻeni ia ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ke mamata, ala mo lau ia ʻe he tokotaha kotoa pē. Kuo tō-nounou e feinga kotoa pē ke fakamatalaʻi ʻa hono tupuʻangá, tukukehe ʻa e fakamatala ko ia kuó ne tuku maí. Naʻe ʻikai lahi e ako fakaʻatamai naʻá ne maʻú; ka ʻi ha kiʻi taimi nounou, kuó ne ʻomi ai ʻa hono liliú ʻo pulusi ʻi ha peesi ʻe 500 tupu.

Naʻe pehē ʻe Paula, “‘i he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1).

Kuo laui senituli e tuʻu ʻa e Tohi Tapú. Ko ha tohi mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa ia. Ka kuo ʻi ai ʻeni ha fakamoʻoni hono ua ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e faka-ʻOtua ʻo Kalaisí. Ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e tohi pē ia ʻe taha kuo pulusí, ʻa ia ʻoku ou ʻilo ki ai, ʻoku hā ai e talaʻofa ʻo ka lau ia ʻe ha taha ʻi he faʻa lotu peá ne fehuʻi ʻi he faʻa lotu ʻo fekauʻaki mo e tohí ni, ʻe fakahā kiate ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ha ʻilo oku moʻoní (vakai, Molonai 10:4).

Talu mei hono fuofua pulusi ʻi ha falepaaki he fakaʻuta ʻo Palemailá ʻi Niu ʻIoké, kuo laka hake ʻeni ʻi he tatau ʻe 133 miliona kuo pulusí. Kuo liliu ia ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe 105. ʻI ha taimi nounou kimuʻa angé, naʻe kau ia he taha ʻo e ngaahi tohi tākiekina lelei tuʻukimuʻa taha ʻe 20 kuo pulusi ʻi ʻAmelika Noaté.

Ne toki fakatau atu ha tatau ʻo e fuofua pākí ʻaki ha paʻanga ʻe $105,000. Ka ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e tatau maʻamaʻa tahá ki he tokotaha laukonga ko ia ʻokú ne ʻofa ʻi hono fakaleá mo hono pōpoakí.

Kuo laui taʻu ʻeni e feinga ʻa e kau fakaangá ke fakamatalaʻi iá. Kuo nau lea ʻo kau ki ai. Kuo nau fakaangaʻi ia. Ka kuo tolonga fuoloa ange ʻa e tohí ia ʻiate kinautolu, pea ʻoku kei mālohi pē ʻene tākiekiná he ʻahó ni, ʻo laka ange ʻi ha toe faʻahinga taimi ʻi hono hisitōliá.

Naʻe hoko mai he ngaahi meʻa ko ʻení, ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo foaki mai ʻe ha kakai toetuʻu, ʻa ia ne nau maʻu ia he taimi naʻe kei hāʻele holo ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe hoko ʻeni ʻi he 1829 he taimi naʻe kei taʻu 23 ai ʻa Siosefá.

Hili ʻa hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fokotuʻu leva ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ʻa ia ne teʻeki ke hoko ai e taʻu 25 ʻo e talavou ko Siosefá. Naʻe toe laulōtaha mo makehe ai ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasí, mei he tukufakahoko ʻo e tui faka-Kalisitiané. ʻOku fakalele ia ʻe ha niʻihi ʻoku nau ngāue taʻetotongi. Ko e meʻa ia ʻoku makehe ai ʻa e Siasí. Pea kuo tataki ʻa hono ngaahi ngāué ʻe ha kau tangata lavameʻa ʻe lau kilu, ʻi heʻene tupulaki mo mafola he funga o e māmaní.

ʻOku ou fakatumutumu he ʻahó ni ʻi he ngaahi meʻa fakaofo kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ki Heʻene palōfita kuo filí, lolotonga ʻene kei talavou mo taʻeʻiloá. Ko e fakalea ko ia ʻo e ngaahi fakahaá ni, ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa ʻe lava ʻe ha tangata poto mo mataotao.

Ko e kau poto ko ia ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú, pea ʻikai ke nau tali ʻetau ngaahi tokāteliné, ʻoku nau fifili ʻi he mafola atu e ngāue maʻongoongá ni, ʻa ia ʻoku aʻu atu ki he loto ʻo e kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku tau moʻua kotoa ai ki he Palōfita ko Siosefá, ʻa e tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā pea mo e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea naʻe tomuʻa fakanofo ke haʻu ʻi he toʻu tangatá ni ʻo ne hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua Māfimafí, ʻo toe fakafoki mai ai ki he māmaní e meʻa ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene hāʻele holo he ngaahi hala efua ʻo Palesitainé.

ʻOku ou toe fie fakapapauʻi atu he ʻahó ni kiate kimoutolu, ʻa ʻeku fakamoʻoni ki he uiuiʻi ʻo e Palōfita ko Siosefá mo ʻene ngāué pea mo ʻene fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki ʻa hono totó ʻo ne mate fakamāʻata ai koeʻuhí ko e moʻoni taʻengatá. ʻE lava ke mou takitaha fakamoʻoni ki he meʻa tatau pē. ʻOkú ta fakatou fehangahangai mo e fehuʻi ko ia pe te ta tali ʻa e moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata-Vīsoné pea mo e meʻa ne hoko atu aí. ʻOku toka he fehuʻi fekauʻaki mo hono moʻoní, ʻa e uho moʻoni ʻo e Siasí. Kapau ʻoku moʻoni ia pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ia, tā ko e ngāue ʻoku tau fai he māmaní ko e ngāue mahuʻinga tahá ia.

ʻOku ou fie ʻoatu ʻeku fakamoʻoní ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni pea ʻoku ou kolea ke ʻiate kimoutolu e ngaahi tāpuaki ʻo e langí. ʻOfa ke fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo kiate kimoutolu e ngaahi tāpuakí, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí. ʻOua naʻa teitei ngalo ʻiate koe ko ʻEne talaʻofá ia pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi mo e ivi ke fakahoko ia. Ko ʻeku lotú ia ʻi heʻeku tuku ʻa ʻeku ʻofá mo e tāpuakí kiate kimoutolu, ʻi he huafa toputapu ʻo hotau Huhuʻí mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy