The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Fakahā Fakatāutahá: Ko e Ngaahi Akonaki mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Kau Palōfitá

Fakahā Fakatāutahá: Ko e Ngaahi Akonaki mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Kau Palōfitá

ʻEletā Robert D. Hales
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ko e fakahā fakatāutahá ʻa e founga ʻoku tau ʻiloʻi ai e ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo ʻetau moʻuí.

ʻEletā Robert D. HalesʻI heʻetau kamata ʻa e fakataha fakaʻosi ʻo e konifelenisi fakahisitōliá ni, ʻoku ou kau mo kimoutolu ʻi hono fakahaaʻi ʻo e houngaʻia ʻi he faingamālie ʻoku tau maʻu ke hikinimaʻi ai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻEletā Kuenitoni L. Kuki ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo ʻEletā Uolotā F. Konisālesi ʻi he toko fitu ʻo e Kau Palesiteni ʻo e Kau Fitungofulú. ʻOku ou ʻoatu ʻa ʻeku ʻofá mo e poupou kiate kinautolu mo fakamoʻoni kuo uiuiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fou mai ʻi ha palōfita moʻui, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī “‘o fakatatau ki he laumālie ʻo e fakahaá mo e kikité.”1

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ne hoko he ongo ʻaho ʻe ua kuo ʻosí ki he fie maʻu ko ia ke ʻi ai ʻa e fakahaá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí mo e fakahā fakatāutahá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakahā fakatāutahá ʻa e founga ʻoku tau ʻiloʻi ai e ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo ʻetau moʻuí: ʻa e moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; ʻa e moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí; mo e taumuʻa pea mo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá maʻatautolú.

Ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku ou ʻilo fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá, ne u ako ia mei he tā sīpinga ʻa e kau palōfitá, ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní fakatouʻosi. ʻOku ou fie vahevahe ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tā sīpinga fakatāutaha ko ʻení he hoʻataá ni mo lotua te nau ueʻi hotau lotó ke tau fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI heʻeku kei hoko ko ha fakafofonga fakavahelahi kei talavoú, naʻe vahe au ke u tokoni kia ʻEletā Melioni G. Lomenī ʻi hono fokotuʻutuʻu foʻou ha siteiki. Lolotonga ʻema fononga lōloa mo fakalongolongo ki he konifelenisí, ne kamata ke ma talanoa kau ki he ngaahi tafaʻaki fakalaumālie ʻo e ngāue ne vahe ke ma fakahokó. Ne akoʻi au ʻe ʻEletā Lomenī ki he founga hono tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e fakahaá. Naʻá ne pehē mai, “Lōpeti, kuó u ʻilo ko e taimi ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻokú Ne tāpuakiʻi kitautolu ke tau lavaʻi ha meʻa pē ʻoku kole mai ke tau fai.” Naʻe toe tala mai ʻe ʻEletā Lomenī ko ʻema aʻu atu pē ki he koló ni, te ma tūʻulutui ʻo lotu, ʻinitaviu e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, toe tūʻulutui ʻo lotu, pea ʻe fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimaua ʻa e tokotaha kuo fili ʻe he ʻEikí ke hoko ko e palesiteni fakasiteiki foʻoú. Naʻá ne palōmesi mai ʻe hoko ʻeni ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie maʻongoʻonga taha ʻe hoko ʻi heʻeku moʻuí pea naʻe moʻoni ia.

Kuo fekauʻi hifo kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki māmani ke tau ngāue ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá: “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.” 2 Te tau ʻiloʻi fēfē ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻiate kitautolu pē? ʻI he fakahā fakatāutahá. Ko e fakahā fakatāutahá ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi Ia mo Hono ʻAló, ke tau ako mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí, kātaki ki he ngataʻangá ʻi he māʻoniʻoni pea moʻui taau ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá—ʻo toe foki ki Hona ʻaó.

Mahalo pē te ke fehuʻi, “‘Oku tau fekumi fēfē ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá?” Naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau falala ki he Laumālié kae ʻikai ki he poto ʻo e māmaní. 3 ʻOku tau kamataʻaki ʻa e lotu ke maʻu ʻa e Laumālie ko iá. Ne lau taʻu hono ako ʻe Palesiteni Lolenisō Sinou ʻa e ongoongoleleí ki muʻa peá ne kau ki he Siasí. Ka naʻe ʻikai te ne maʻu ha fakamoʻoni tuku kehe ʻi haʻane lotu lilo hili ha uike ʻe ua pe tolu hono papitaisó. Naʻá ne pehē, “Ne ʻalu hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo nofoʻia au. ʻOiauē, ʻa e fiefia mo e nēkeneka ne u ongoʻí [he] ne u toki maʻu ai ha ʻilo haohaoa ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, mo hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea mo hono kakato ʻo e Ongoongoleleí.”4

Kuó u ʻilo ʻoku ʻomi ʻe he lotú ha fakavaʻe mālohi ki he fakahā fakatāutahá. Ka ʻoku kei lahi pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú. Lolotonga ʻeku kei hoko ko ha fakafofonga fakavahelahí, ne u maʻu ha faingamālie ke u ako ai mei ha ʻAposetolo ʻe taha, ko ʻEletā Poiti K. Peeka. Ne vahe kimaua ke ma toe fokotuʻutuʻu foʻou ha siteiki peá ma kamataʻaki ʻema tūʻulutui ʻo lotu fakataha. Hili hono ʻinitaviu ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo haʻama lotu, naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Peeka ke ma lue takai he falé. ʻI heʻema luelué, naʻá ne fakatātaaʻi mai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kau ki he fekumi ki ha fakahā fakatāutahá—ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ne akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé: “Kae vakai, . . . kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí”5 Ne ma fakakaukauloto ki he ngāue ne vahe ke ma fakahokó, fealēleaʻaki mo fakaongoongo ki he leʻo ʻo e Laumālié. ʻI heʻema fokí, naʻá ma toe lotu mo ako pea hili iá, naʻá ma mateuteu leva ke maʻu fakahā.

ʻOku hoko mai ʻa e fakahaá ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia kuo pau ke tau laka ki muʻa ʻi he tui, neongo kuo teʻeki ke tau maʻu kotoa e ngaahi tali naʻa tau fie maʻú. ʻI heʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, naʻe vahe ke u tokoni ki hono fokotuʻu foʻou ʻo ha kau palesitenisī fakasiteiki ʻi he fakahinohino ʻa ʻEletā ʻĒsela Tafu Penisoní. Hili haʻama lotu, ʻinitaviu, ako, mo toe lotu, ne fehuʻi mai ʻe ʻEletā Penisoni pe kuó u ʻiloʻi ʻa e tokotaha ʻe hoko ko e palesiteni foʻoú. Ne u talaange kuo teʻeki ai ke u maʻu ʻa e ueʻi ko iá mei he Laumālié. Naʻá ne sio fakamamaʻu mai peá ne talamai naʻe tatau pē mo ia. Neongo ia, naʻe ueʻi kimaua ke ma kole ki ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau ʻe toko tolu ke nau lea ʻi he fakataha konifelenisi ʻo e efiafi Tokonakí. Hili ha ngaahi momeniti mei he kamata ʻa e lea fika tolú, ne ueʻi au ʻe he Laumālié ko e tokotaha ia naʻe totonu ke hoko ko e palesiteni fakasiteiki foʻoú. Ne u sio atu kia Palesiteni Penisoni ʻo vakai ki he tafe ʻa hono loʻimatá. Naʻe ʻomi ha fakahā kiate kimaua fakatouʻosi—ka naʻe toki ʻomi pē ia ʻi he kei hokohoko atu ʻema fekumi ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo ʻema Tamai Hēvaní ʻi heʻema laka ki muʻa ʻi he tuí.

Naʻe akoʻi e lēsoni ko ʻení ʻe ʻEletā Hāloti B. Lī ʻi he kamakamata ʻeku ngāue ʻi he Siasí ʻi haʻane haʻu ke fokotuʻu ha siteiki foʻou ʻi he vahefonua ne mau nofo aí. Ne toki uiuiʻi pē au ko ha pīsope, ko ia ne kole mai ai ʻa ʻEletā Lī ke ma kau fakataha ki ha fakaʻekeʻeke mo e kau faiongoongó. Naʻe fai ange ai ha fehuʻi ʻe ha tangata faiongoongo kei talavou kia ʻEletā Lī. Naʻá ne pehē, “‘Okú ke pehē ko ha palōfita koe. Ko e fē taimi fakamuimui taha ne ke maʻu ai ha fakahaá pea naʻe fekauʻaki ia mo e hā?” Ne kiʻi longo ʻa ʻEletā Lī peá ne sio hangatonu ange mo ne tali fiefia ange, “‘Aneafi ʻi he taimi tolú nai. Ne ma lotu pe ko hai ʻe totonu ke ui ko e palesiteni ʻo e siteiki foʻoú, pea naʻe fakahā kiate kimaua ʻa e tokotaha ko iá.” Naʻe liliu ʻa e loto ʻo e tangata faiongoongó. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e Laumālie ne ʻi he lokí ʻi hono fai ʻe ʻEletā Lī ʻa ʻene fakamoʻoni mālohi kau ki he fakahā ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau feinga faivelenga ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí.

ʻE lava ke tau toutou maʻu ha ngaahi fakahā fakatāutaha ʻi haʻatau hoko ko ha fānau, toʻu tupu, mātuʻa, kau faiako mo ha kau taki faivelengá. Ko e lahi ange ʻetau maʻu mo fakamoʻoniʻi ʻa e fakahā fakatāutahá, ko e lahi ange ia ʻa e tupulaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻI heʻeku hoko ko e pīsopé ne tupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi he taimi kotoa pē ne u maʻu fakahā ai ke ʻoatu ha ngaahi uiuiʻi ki he kau mēmipa ʻo e uōtí. Kuo fakamālohia e fakamoʻoni ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai ki hono uiuiʻi ʻo e Kau Taki Māʻolungá mo e kau ʻōfisá, Kau Fitugofulu Fakaʻēliá mo e kau palesiteni fakasiteikí pe ko hano ʻoange ha ngāue foʻou ke nau fakahoko. Kae mahuʻinga angé, ʻoku fakamālohia au ʻe he ngaahi fakahā fakatāutaha ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku hoko ko ha foha ʻo e ʻOtuá, ko ha husepāniti mo ha tamai. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he tataki mo e fakahinohino ʻa e Laumālie ʻi homau ʻapí ʻi heʻemau fekumi ki ha fakahinohino ʻi heʻemau ngaahi meʻa fakafāmilí.

Kiate kitautolu hono kotoa, ʻoku hā mei heʻetau ngaahi fakahā fakatāutahá ʻa e founga fakahā ʻoku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he folofolá. Naʻe ui ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he huafa ʻo e ʻEikí peá na maʻu ha fakahā fakatāutaha, kau ai hono ʻiloʻi ʻo e Fakamoʻuí. 6 Naʻe fekumi ʻa ʻĪnoke, ʻĒpalahame mo Mōsese ki ha lelei maʻa honau kakaí pea naʻe foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahā fakaofo ko ia ʻoku hā ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá.7 Ne hoko mai ha fakahā fakatāutaha kia ʻIlaisiaá ʻi he kihiʻi leʻo siʻí;8 Ne hoko mai ha fakahā fakatāutaha kia Taniela ʻi ha misi.9 Naʻe ʻoange ʻe he fakahā fakatāutaha kia Pitá ha fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū.10 Naʻe maʻu ʻe Līhai mo Nīfai ʻa e ngaahi fakahā kau ki he Fakamoʻuí mo e palani ʻo e fakamoʻuí, pea naʻe meimei ke maʻu ʻe he kau palōfita kotoa pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ha ngaahi fakahā ke fakatokanga, akonekina, fakamālohiá mo fakafiemālieʻi honau kakaí.11 Hili ha lotu lahi ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he temipalé, naʻá ne maʻu ha fakahā fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí.12 Pea hili ha lotu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau ki hono ʻoatu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki ha kāingalotu tokolahi ange ʻo e Siasí, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ke langa ha ngaahi temipale iiki ange.13

ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá ha ngaahi fakahā fakatāutaha ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻuí pea ʻi hono tataki ʻo e Siasí. Ko hotau fatongiá ke fekumi ki ha ngaahi fakahā fakatāutaha maʻatautolu mo e ngaahi fatongia ko ia kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

ʻI he ngaahi uike kuo hilí ne fekumi ʻa Palesiteni Hingikelī ki ha fakahā ke fakaongo atu ʻi he konifelenisí ni. ʻI he māhina ʻe taha kuo hilí, ʻi heʻemau fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé he ʻaho Tuʻapulelulú, ne u fanongo ki hono fai ʻe Palesiteni Hingikelī ha lotu faingofua mo fakamātoato ke maʻu e tataki ʻa e laumālié. Ko e tali ki heʻene lotu fakamātoato ko ʻení kuo fakahā ia kiate kitautolu kotoa.

ʻOku tau mamata nai ki he sīpinga ʻo e fakahaá ʻi he moʻui ʻa e kau palōfitá? ʻOku lalangaʻaki koā e ngaahi filo ʻo e sīpinga ko iá ʻa ʻetau moʻuí?

ʻOku tau ʻilo ko e sīpinga ko iá ʻoku fakatefito ia ʻi he Fakaleleí.14 ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala ai mei heʻetau ngaahi angahalá pea tauhi e ngaahi fekaú. Naʻa tau fuakava te tau fai ʻeni ʻi he taimi ne papitaiso ai kitautolú, pea ʻoku tau fakafoʻou e fuakava ko iá ʻi he uike taki taha ʻi heʻetau maʻu ʻo e sākalamēnití. ʻI he hokohoko atu ʻa ʻetau anga māʻoniʻoní, ʻoku tau taau leva ke lea fakataha mo Samuela, “Ke ke folofola mai, [ʻEiki]; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí.”15 Pea ʻe tali mai ʻe he ʻEikí, “‘Oku monūʻia homou matá, he ʻoku nau mamata; mo homou telingá, he ʻoku nau ongoʻi.”16

ʻOku tau teuteu ke maʻu e fakahā fakatāutahá ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe he kau palōfitá, ʻi he ako ʻo e folofolá, ʻaukai, lotu, mo langaki hake ʻo e tuí. Ko e kií ʻa e tuí. Manatu ki he teuteu ʻa Siosefa ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí:

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá . . .

“Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻe fakataʻetaʻetui.”17

ʻI he tui taʻeveiveiuá ʻoku tau ʻiloʻi ai “ ʻoku tupu ʻi he tuí hono fai ʻo e ngaahi maná.”18

ʻOku angamahení ʻaki, ko e ngaahi mana ko iá ʻoku ʻikai ko hano fakaʻaliʻali fakaetuʻasino ia ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá—hangē ko e mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá, fokotuʻu ʻo e maté, holoki e ngaahi holisi ʻo e fale fakapōpulá pe ko e hā mai ʻa ha kau talafekau fakalangi. Ko e founga ʻo ha ngaahi mana lahi, ko hano fakaʻaliʻali fakalaumālie pē ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻoku fakafou mai ʻi he ngaahi ongo ʻo e lotó, ngaahi fakakaukaú, ngaahi ongo fakafiemālié, founga fakaleleiʻi ʻo ha palopalema, ʻa e ivi ke taliʻaki ʻa e ngaahi faingataʻá mo e fakafiemālie ke matuʻuaki e siva ʻa e ʻamanakí mo e loto-mamahí.

ʻOku hoko ʻa e ngaahi mana ko ʻení kiate kitautolu ʻi heʻetau kātakiʻi e meʻa ʻoku lau ʻe he folofolá ko hano “‘ahiʻahiʻi ʻo [ʻetau] tuí.”19 ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ʻahiʻahi ko iá ʻa e vahaʻataimi ki muʻa pea toki maʻu ha talí. ʻI he kei talavou ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo ne fakaseʻeseʻe pulú, naʻá ne feinga ke ʻi ai haʻane fakamoʻoni ka naʻe toki maʻu ʻeni ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Sikotilaní. Naʻá ne pehē, “Ne u lotu fakapulipuli. . . ʻi he tafa moʻungá mo e potu manafá ʻi heʻeku kei talavou mo loto fakaveiveiuá, ke u maʻu ʻa e fakahā ko iá. Ko hano fakapapauʻi mai ia kiate au ʻe ʻʻi ai pē taimi mo e feituʻu’”20 ʻe tali mai ai ʻa e lotu fakamātoató.

Mahalo pē ʻe tali mai “‘ʻOku ʻikai ko e taimí ʻeni—kātaki pē ʻo tatali.”

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe fakahoko ʻa e ngaahi folofola kotoa pē ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu takitaha ʻi he tafa moʻungá pe ʻi he potu manafá, vao ʻakaú pe ʻi hotau loki ʻi he liló, he taimí ni pe ʻi he taʻengata ka hoko maí: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.”21 Neongo ʻoku fekau mai ke ʻoua naʻa tau fekumi ki he ngaahi fakaʻilonga ko ʻení, ka ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau “kumi fakamātoato ki he ngaahi meʻafoaki lelei tahá.”22 ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻafoaki ko ʻení ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fakahā fakatāutahá. ʻE hoko mai ʻa e fakahā ko iá ʻo hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he “‘otu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki,” pea “kiate ia ʻokú ne tali [ʻa e ʻEikí], te u foaki ʻo lahi ange kiate ia.”23

ʻI heʻetau foki atu mei he konifelenisí ni, ʻoku ou kole kiate kitautolu takitaha ke lahi ange ʻetau fekumi mo ʻiloʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ne lotu ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu ʻe Heʻene kau ākonga ʻi he Maama Foʻoú ʻa e Laumālie ko iá. Hili ko iá, naʻá Ne fakahoko ko ha sīpinga maʻatautolu, Naʻá ne mavahe mei Heʻene kau ʻākongá pea lotu ʻo fakamālō ki Heʻene Tamai Hēvaní ʻi hono foaki mai iá.24 Tau muimui muʻa ʻi Heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻo lotu ke tau maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea fakafetaʻi koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni makehe ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne tataki ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi ha palōfita moʻui, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. ʻOku ou ʻilo—ʻoku ou ʻilo—‘oku tataki ‘e Palesiteni Hingikelī ʻa e Siasí ni ʻi he fakahā. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo fakahā [ʻa e ngaahi meʻá ni] kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi. . . . Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au . . . ; pea ko e laumālie ia ʻo e fakahā ʻoku ʻiate aú.”25

ʻOku ou fakatauange ʻe lava ke tau maʻu ʻa e Laumālie ko iá, maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakahā fakatāutahá pea ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakamātoato moʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. ʻAlamā 8:24.

2. Sione 17:3.

3. Vakai, 1 Kolinitō 2:11–16.

4. Hiki ʻi he Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 8.

5. T&F 9:8.

6. Vakai, Mōsese 5:4–11.

7. Vakai, Sēnesi 18:23–33; ʻEkesōtosi 3:1–3; 32:31–33, Mōsese 1:1–2, 24, 6:26–37; 7:2–4; ʻĒpalahame 1:1–2, 15–19.

8. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12.

9. Vakai, Taniela 2:16–20.

10. Vakai, Mātiu 16:15–17.

11. Vakai, 1 Nīfai 2:16; 11:1–2; ki ha ngaahi sīpinga lahi ange, vakai ki he Mōsaia 3:1–4; ʻAlamā 43:23; Hilamani 7–8; 10:2–4; 3 Nīfai 1:10–13; Molomona 8:34–35; ʻEta 3:1–6, 13–14, 25.

12. Vakai, “Letter of the First Presidency Regarding revelation on the Priesthood,” Tambuli, July 1978, 31; “Revelation on Priesthood Accepted, Church Officers Sustained,”Ensign, Nov. 1978, 16.

13. Vakai, “Ngaahi Fakakauaku Ki he Temipalé, Ki Hono Tauhi ʻo e Kau Papi Ului Maí, pea mo e Ngāue Fakafaifekaú,” Tūhulu, Sānuali 1998, 61.

14. Vakai, Ngāue 9; Mōsaia 27; ʻAlamā 36.

15. 1 Samuela 3:10.

16. Mātiu 13:16.

17. Sēmisi 1:5–6.

18. Molonai 7:37.

19. ʻEta 12:6.

20. Hiki ʻi ha Francis M. Gibbons, David O. McKay : Apostle of the World, prophet of God (1986), 50.

21. Mātiu 7:7; Luke 11:9; vakai foki, 3 Nīfai 14:7.

22. T&F 46:8.

23. 2 Nīfai 28:30.

24. Vakai, 3 Nīfai 19:19–23.

25. ʻAlamā 5:46.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy