Ko e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻoku fakahā ia ki he kakai kotoa pē ʻoku nau. . . fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu mo ʻetau Tamai Hēvaní.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní, ko e faingamālie naʻá ku maʻu ke u ngāue ko e tokotaha tauhi lekooti ʻi he taʻu ʻe 15 he Temipale Mekisikou Siti Mekisikoú. ʻOku fakahoko ʻi he feituʻu toputapú ni ʻa e ngaahi ouau maʻá e kakai moʻuí mo e kāinga kuo pekiá ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipalé. ʻI he 1832, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ʻo kau ki he lakanga fakataulaʻeikí:
“Pea ko e lakanga fakataulaʻeiki lahi ange ko ʻení ʻoku puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.
“Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (T&F 84:19–20).
Kuó u aʻusia ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi he loto temipalé ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoni ki he meʻá ni.
ʻI he 1993, hili ʻeku fua fatongia ko e palesiteni ʻo e Misiona Mekisikou Takisitalā Kutielesí, naʻá ku ʻave hoku fāmilí ke mau ō ʻo vakai ʻeku ongo mātuʻá ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú. Lolotonga ʻemau fonongá, naʻa mau talanoa ki he fiefia ʻo e ngāue maʻá e ʻEikí mo e mamata ki he liliu ʻi he kakai naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí, lolotonga ʻa e taʻu ʻe tolu ʻo ʻemau ngāue fakafaifekaú. Ne mau talanoa ai ki he kakai ko ia naʻe papitaisó, hilifaki nimá mo maʻu e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e niʻihi naʻa mau ʻiloʻi ne hū he temipalé pea silaʻi honau ngaahi fāmilí ki he taʻengatá.
Naʻe fehuʻi mai ʻe hoku foha siʻisiʻi tahá ha fehuʻi ʻa ia ne u fakakaukau lahi ki ai: “‘E tangataʻeiki, kuo silaʻi koe ki hoʻo ongo mātuʻá?” Naʻá ku tala ange naʻe teʻeki sila ʻeku ongo mātuʻá koeʻuhí he naʻe māmālohi pē ʻeku tangataʻeikí ʻi he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku faʻufaʻu ha palani ke u tokoni kiate ia ke ne mālohi ai. Naʻe pau ke kau ki ai ʻeku fānaú pea naʻá ku fakamatala ange kiate kinautolu ʻa e meʻa te mau faí: ʻI he ʻaho Sāpate kotoa pē naʻe angamaheni ʻaki ʻa e ʻā pongipongia ʻeku tangataʻeikí ke ʻave ʻeku fineʻeikí mo hoku tuofefiné ki he lotú, foki mai ki ʻapi, tali ke tuku e lotú pea toe foki ke ʻomi kinaua. Ko ia ai naʻá ku vahe ki heʻeku fānaú ke nau ʻalu mo ia pea pehē ange, “‘E Kulenipā, te ke lava nai ʻo fai ʻemau kolé?” Naʻá ku ʻosi ʻiloʻi ʻene tali, “Hā pē ha faʻahinga meʻa te mou fie maʻú, fānau.” Pea te nau toki kole ange kiate ia ke ne ʻave kinautolu ki he lotú ʻo nofo ai ke ne fanongo ki heʻenau fakamoʻoní. Ko e ʻuluaki Sāpate ia ʻo e māhiná. Naʻá ku ʻiloʻi foki ʻe feinga pē ʻeku tamaí ke kumi ʻuhinga ke ʻoua ʻe ʻalu, ko ia ai naʻá ku palani ke u ʻi he lokí ke tokoni ki heʻeku fānaú ke liliu ʻene fakakaukaú.
Naʻe hokosia e taimi ke fakahoko ai e palaní. Naʻe ʻalu atu leva hoku ʻōfefine ko Susaná ki heʻeku tangataʻeikí ʻo kole ange pe te ne lava ʻo fai ha meʻa maʻana. Hangē pē ko ʻeku fakakaukaú, naʻe fakahā ange ʻe heʻeku tangataʻeikí te ne fai ha faʻahinga meʻa pē maʻanautolu. Ne hoko atu leva ʻa e fakaafe ke ʻalu ki he lotú pea hangē ko ia ne mau ʻosi ʻiloʻi ʻe hokó, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ʻuhinga ko ʻení: “He ʻikai te u lava he ʻoku teʻeki ke u kaukau.” Ko e taimi leva ia naʻá ku kaila atu ai mo hoku uaifí mei he tuʻa matapā ne ma toitoi aí, “Te mau tali kiate koe!”
ʻI he taimi naʻa mau fakatokangaʻi ai he ʻikai te ne fai mai ha talí, ne u hū fakataha atu mo hoku uaifí mo ʻema fānaú ki he lokí ʻo kamata ke fakaʻaiʻai ia: “Kaukau! Kaukau!” Pea naʻe hoko leva e meʻa ne mau ʻamanaki ki aí. Naʻe haʻu ʻeku tamaí mo kimautolu, naʻá ne maʻu lotu, fanongo ki he ngaahi fakamoʻoní, ne molū hifo hono lotó pea talu mei he Sāpate ko iá mo e ʻikai toe liʻaki lotu. Hili ha ngaahi māhina mei ai, ʻi hono taʻu 78, naʻe silaʻi ia ki heʻeku fineʻeikí pea kiate kimautolu ko ʻene fānaú.
ʻOku ou ʻiloʻi peá u fakamālō ki he mālohi ʻo e anga faka-ʻOtua ʻa ia ʻoku fakahā ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, te u lava ʻo toe fakataha mo ʻeku mātuʻá ʻo taʻengata hili ʻa e maté.
ʻOku ʻikai ke faʻa mahino kakato kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé kae ʻoua kuo tau fepaki mo ha faingataʻa pe hoko ha meʻa fakamamahi ka ne taʻe ʻoua ʻa ʻetau ʻiloʻi ʻa e palani ʻa e fakamoʻuí.
ʻI ha taʻu ʻe taha mo e konga hili ʻeku mali mo hoku uaifí, naʻe ʻamanaki ke fāʻeleʻi ʻema fuofua pēpeé. Naʻá ma fili ke fāʻeleʻi e pēpeé ʻi he ngaahi kolonia ʻo Siuauaá, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi mo ia ai foki. Naʻá ku lolotonga ngāue ʻi Mekisikou Siti pea naʻá ma pehē ke ne ʻi ai ʻi ha māhina ʻe taha ki muʻa peá ne fāʻelé. Naʻá ku palani ke u toki ʻalu atu pē.
Naʻe hokosia ʻa e ʻaho ke ne fāʻele aí. Naʻá ku ʻi he ngāué ʻi he telefoni ange ʻeku tamai-ʻi-he-fonó. Naʻe lelei ʻa e ongoongó: “‘Okataviano, kuo fāʻele ho uaifí pea kuo ʻi ai haʻo kiʻi ʻōfefine fakaʻofoʻofa.” ʻI heʻeku fiefiá, naʻá ku kamata ke fakahā ʻeni ki hoku kaungāmeʻá mo e kaungā ngāué pea naʻa nau kole mai ha lole sokoleti ke fakafiefiaʻi ʻaki hono fāʻeleʻi hoku ʻōfefine.
ʻI he ʻaho hokó, naʻe kamata ke u tufa lole ki he kotoa ʻo e fungavaka ʻe fā ʻo homau ʻōfisí. ʻI heʻeku aʻu ki he fungavaka uá, naʻá ku toe maʻu ha telefoni mei heʻeku tamai-ʻi-he-fonó. Ne kehe ʻeni e ongoongó ia: “‘Okataviano, ʻoku sai pē ho uaifí, ka kuo mālōlō ho ʻōfefiné. ʻE fakahoko pē ʻa e putú he ʻahó ni pea ʻoku ʻikai ha taimi ke ke haʻu ai. Ko e hā e meʻa te ke faí?” Naʻá ku kole ange ke u lea kia Losa, ko hoku uaifí peá u ʻeke ange pe ʻokú ne sai pē. Naʻá ne talamai ʻokú ne sai pē, ʻo kapau ʻoku ou sai pē mo au. Naʻá ma talanoa leva ki he palani e fakamoʻuí, ʻi heʻema manatuʻi e folofola ko ʻení:
“Pea naʻá ku mamata foki ko e fānau iiki kotoa pē kuo nau pekia, ka ʻoku teʻeki ai ke nau taʻu motuʻa feʻunga ke ʻekeʻi meiate kinautolu ʻa ʻenau ngaahi ngāué, ʻoku fakamoʻui mo kinautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e langí” (T&F 137:10).
Naʻá ku fehuʻi ange kiate ia: “‘Okú ke tui ki aí?” Peá ne pehē mai, “‘Io. ʻoku ou tui ki ai.” Naʻá ku tali ange leva, “‘Oku totonu leva ke ta fiefia. ʻOku ou ʻofa atu pea kapau ʻe sai pē kiate koe, te u mālōlō ʻi ha uike ʻe ua mei heni peá u ʻalu atu ke ta fakataha mo foki mai ki Mekisikou.”
Naʻá ma ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha ʻaho te ma toe fakataha ai mo homa ʻōfefiné koeʻuhí naʻe silaʻi kimautolu ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he temipalé. Naʻe tuku leva ʻema telefoní pea hoko atu ʻeku tufa lole ʻi homau ʻōfisí.
Naʻe ʻohovale ha taha ʻo hoku kaungā ngāué, ʻi heʻene sio mai ʻoku ou fai ʻení peá ne ʻeke mai pe ʻoku anga fēfē ʻeku lava ke u fai ʻeni hili ha fuʻu ongoongo fakamamahi pehē. Naʻá ku tali ange, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo houa ʻe tolu, te u lava ʻo fakamatala atu kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai te u ongoʻi mamahi aí mo ʻeku ʻilo ki he meʻa ko ia ʻoku hoko hili ʻa e maté.” Naʻe ʻikai te ne maʻu ha houa ʻe tolu ʻi he mōmeniti ko iá, ka naʻá ne toki maʻu ia ki mui ange. Naʻá ma talanoa ʻi ha houa ʻe fā. Naʻá ne tali ʻa e ongoongoleleí pea naʻe papitaiso ia mo ʻene fineʻeikí mo hono tokouá ki he Siasí, hili hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi lēsoní.
ʻOku ou ʻiloʻi mo fakamālō ki he mālohi ʻo e anga faka-ʻOtua ʻoku fakahā ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻe lava ke u ʻiloʻi hoku ʻōfefiné. Te u fāʻofua kiate ia pea te mau nofo mo ia ʻi he taʻengatá, ʻo hangē ko ia ʻoku hokó ni mo ʻema fānau ʻe toko tolu ʻoku moʻuí.
ʻOku ou fiefia ʻi he lea ʻa Malakaí:
“Vakai te u fekau ʻa ʻIlaisa ko e palōfitá kiate kimoutolu, ʻi he heʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí:
“Pea te ne liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá, telia naʻá ku haʻu ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻa e malaʻiá” (Malakai 4:5–6).
ʻOku malava ke taʻengata ʻa e fāmilí tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku lava ai ʻe au ko e foha, ke liliu hoku lotó ki heʻeku tamai ne mālōlō ʻi he taʻu kuo ʻosí pea ke u nonga tuʻunga ʻi he Fakamoʻuí, ʻi heʻeku ʻamanaki lelei te u toe sio kiate ia. ʻOku fakafaingamālieʻi au ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ni, ʻi heʻeku hoko ko e tamaí, ke liliu hoku lotó ki heʻema fānau ʻe toko ua naʻe mālōlō ʻi heʻena kei valevalé pea ke u nonga ʻi heʻeku ʻamanaki lelei tuʻunga ʻi he Fakamoʻuí te u ʻiloʻi kinaua, pea te na ʻiloʻi ko ʻena tamai fakamāmaní au ʻi heʻeku sio ki hona fofongá ʻo fakahā ʻa ʻeku ʻofa kiate kinauá. Ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻeni ʻokú ne fakafaingamālieʻi au ke u mamata, ʻi he māʻoniʻoni ʻo e temipalé, ki hono fakahā ʻo e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ki he kakai kotoa—hili ʻenau tui kia Kalaisí, fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá mo fekumi fakamaatoato ki he fiefiá—ʻoku nau haʻu ki he temipalé ke fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu mo ʻetau Tamai Hēvaní mo maʻu ʻEne ngaahi ouau māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fakamaʻu ʻi māmani mo hēvani foki.
ʻOku ou ʻofa ʻi he ngāue fakatemipalé. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisí ko hoku Fakamoʻuí pea ko Palesiteni Kōtoni B Hingikelī ko ha palōfita moʻoni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.