ʻEletā Claudio D. Zivic
ʻO e Kau Fitungofulú
ʻI heʻetau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, kuo tau fili ke ʻoua naʻa tau hoko ko ha kau tangata mo fafine angamaheni.
Kuó u fanongo kuo teʻeki mate ha taha ʻi haʻane lea ʻi ha konifelenisi lahi. Ka kapau te u mate he ʻahó ni, ʻoku ou kole fakamolemole atu.
Lolotonga ʻeku ngāue fakakautau ʻi ʻĀsenitiná, ne u lau ha tohi ʻoku ʻikai te u manatuʻi pe ko hai naʻá ne faʻú. Naʻá ne tohi: “‘Oku ou fili ke ʻoua naʻá ku hoko ko ha tangata angamaheni; ʻoku ʻi ai ʻeku totonu ke u hoko ko ha tokotaha makehe, ʻo kapau te u lava.”
ʻOku ʻuhinga ʻete hoko ko ha taha makehé ki haʻate lavameʻa, makehe mo tuʻukimuʻa.
Ne nofo maʻu pē ʻa e kupuʻi lea ko iá ʻi hoku ʻatamaí mo hoku lotó. Ko ʻeku ongó ʻi he taimi ko iá mo e taimi ní, ʻi heʻetau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, kuo tau fili ke ʻoua naʻa tau hoko ko ha kau tangata mo fafine angamaheni. ʻOku ngaohi au ʻe he ngaahi foʻi lea fakaʻosí, “‘o kapau te u lavá” ke u fakakaukau ʻoku ʻikai feʻunga pē ke papitaiso mo hilifakinima kitautolu, ka ke tau fakahoko mo tauhi ʻa e fuakava ne tau fakahoko mo e ʻEikí ʻi he ʻaho fakangalongataʻa ko iá.
Ne akonaki ʻa Līhai ki hono foha ko Sēkopé ʻo pehē: “Ko ia, ʻoku tauʻatāina ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki he kakanó; pea kuo foaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻa ia ʻoku ʻaonga ki he tangatá. Pea ʻoku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló; he ʻokú ne feinga ke mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 2:27).
ʻOku mahino ko e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá ʻoku tau fekumi ki aí. ʻOku tau tetetete ʻi heʻetau fakakaukau atu ki haʻatau mate pea hoko ai ko e kau pōpula ʻa e tēvoló.
Ne akoʻi mahino mai ʻe Nīfai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. Naʻá ne pehē: “He ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23).
ʻOku ou tui ko e ʻuluaki meʻa ke tau manatuʻi ʻi hono fai “‘a e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” ko e fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. He ʻikai ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e meʻa te tau malava fakalangí ʻo kapau te tau kei nofo ai pē ʻi heʻetau ngaahi angahalá.
ʻOku ou kei manatu fiefia ki he ʻaho ne u papitaiso ai ʻi hoku taʻu valú. Ne fakahoko ia ʻi he Kolo ko Liniá, ʻa ia ko e fuofua fale lotu ʻeni ʻo e Siasí ne langa ʻi ʻAmelika Tongá. ʻI heʻeku foki ki ʻapi mo hoku fāmilí hili hoku papitaisó, ne kamata feinga mai hoku tokoua lahi tahá ke ma fangatua ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa faí. Ne u pehē ange, “‘Oua te ke ala mai! He ʻikai ke u faiangahala au!” ʻI he fakalau atu e ngaahi ʻahó, naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai lava ke u nofo taʻe ʻi ai ha angahala he toegna ʻo ʻeku moʻuí.
ʻOku faingataʻa ke kātakiʻi e ngaahi fakamamahi ʻoku fai maí, ka ko e meʻa fakamamahi taha ʻi he moʻuí ko ʻetau mamahi koeʻuhí ko e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi fehālākí mo e fai angahala naʻa tau fakatupú.
ʻOku taha pē founga ke toʻo ai e mamahi ko ʻení meiate kitautolú. ʻOku fakafou ia ʻi he fakatomala moʻoní. Ne u ʻiloʻi kapau te u ʻoatu ki he ʻEikí ha loto mafesi mo ha laumālie fakatomala, ʻo u ongoʻi ʻa e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá koeʻuhí ko ʻeku angahalá, ʻo maʻu ha loto fakatōkilalo, fakatomala ʻi heʻeku ngaahi fehālākí, te Ne lava ʻo fakamaʻa ʻa e ngaahi angahala ko iá pea ʻikai toe manatu ki ai, ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakalelei fakaofó.
Naʻe pehē ʻe he tangata punake ʻĀsenitina ko Hōsea Henanitesí ʻi heʻene tohi ʻiloa ko e Martín Fierro:
‘Oku mole ha ngaahi meʻa mei he tangatá
pea ʻokú ne toe faʻa maʻu pē ia,
ka ko hoku ngafa ke fakahā atu,
pea ʻe lelei ke ke manatuʻi ia,
Ka mole tuʻo taha ʻa e ongoʻi fakamaá
He ʻikai toe ʻilo ia.
(La vuelta de Martín Fierro, vahe 2, veesi ʻo e Martín Fierro (1879), canto 32; bilingualed., trans. C.E. Ward [1967], 493).
Kapau he ʻikai ke tau ongoʻi ʻa e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tupu mei heʻetau ngaahi angahalá pe angafai taʻe-māʻoniʻoní, he ʻikai lava ke tau kei hoko ko ha kakai tuʻukimuʻa.
Ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha ke tau manatuʻi ʻi heʻetau “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” ko ʻetau fekumi mo fakatulupaki ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu pē ʻi he ongoongoleleí pea tau iloʻi kuo foaki kiate kitautolu ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻOku tupu meiate Ia ʻa e meʻa lelei kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí.
Ko e meʻa ʻe taha kuo pau ke hoko ko hotau fatongia tukupau ko ʻetau “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo e fiefiá mo e faʻahinga ʻo e tangatá.
Ne u maʻu ha tohi meia Misa Lafaele Pelei Sisinelo ʻo Sipeiní, ʻo fakamatala ki hono fakauluí. Ko e konga ʻeni ʻo ʻene tohí:
“Naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau ki he taumuʻa ʻo e moʻuí pe ko e fāmilí. ʻI he faifai peá u fakangofua e ongo faifekaú ke na omi ki hoku ʻapí, ne u talaange, ʻTalamai pē hoʻomo pōpoakí, ka ʻoku ou fakatokanga atu, he ʻikai ha meʻa te ne liliu ʻeku tui fakalotú.’ Naʻe fakafanongo fakalelei ʻeku fānaú mo hoku uaifí he fuofua taimi ko ʻení. Ne u ongoʻi ʻoku ʻikai te u kau ʻi he kulupú. Ne u ongoʻi manavasiʻi pea ne u ʻalu leva ki hoku loki mohé. Naʻá ku tāpuniʻi e matapaá pea kamata ke u lotu mei hoku lotó ʻo hangē ko ia ne teʻeki ai ke u fai ki muʻá: ʻʻE Tamai, kapau ʻoku moʻoni ko Hoʻo ongo ākonga e ongo talavoú ni pea kuó na ō mai ke tokoni, fakamolemole ʻo fakahā mai ke u ʻiloʻi.’ Ne kamata ke u tangi ʻo hangē ha tamasiʻi siʻí. Ne u tangi lahi peá u ongoʻi ʻa e fiefia ne teʻeki ke u aʻusia ki muʻa. Ne fonu hoku lotó ʻi he fiefia mo e nēkeneka. Naʻe mahino kiate au kuo tali mai ʻe he ʻOtuá ʻeku lotú.
“Naʻe papitaiso kotoa hoku fāmilí pea ne mau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo hono silaʻi kimautolu ʻi he Temipale Suisalaní, ʻo u hoko ai ko e tangata fiefia taha ʻi he māmaní.”
ʻOku ou pehē ʻoku totonu ke fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he talanoá ni ke tau fai “‘a e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” ke ʻinasi mo ha niʻihi kehe ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e fiefia ʻoku maʻu mei hono moʻuiʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo e fiefiá.
Ko e fakakaukau fakaʻosi ʻoku ou loto ke vahevahe mo kimoutolú, ʻoku totonu ke tau “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” kae ʻoua kuo ʻosi ʻetau moʻui fakamatelié ni. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai haʻatau kau faʻifaʻitakiʻanga moʻui, hangē ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií mo ha kakai tangata mo fafine tokolahi ʻoku nau ngāue faivelenga ʻi he taʻu motuʻa ʻoku nau ʻi aí pea pehē ʻe ha niʻihi he ʻikai lava.
ʻI heʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Sipeini Pilapaó, ne u fakaʻofoʻofaʻia ʻi he tuʻunga lelei ʻa e kāingalotu mo e kau faifekau ne mau fetaulakí, ʻa ia ne nau ʻunuaki e ngāué ki muʻa ʻi he ngāue lahi mo e ʻofa ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kāingalotu faivelenga tokolahi ʻo e Siasí ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo māmaní. ʻOku ou fakahā ʻa ʻeku fakaʻapaʻapa moʻoni mo e fakamālō kiate kinautolu hono kotoa.
Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻokú Ne “fiefia ke fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate au ʻi he māʻoniʻoní pea ʻi he moʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻangá.
“‘E lahi ʻa ʻenau totongí pea taʻengata ʻa honau nāunaú” (T&F 76:5–6).
Fakatauange te tau manatuʻi e ngaahi lea ʻa Nīfaí ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó:
“‘Ā hake, ʻe hoku laumālie! ʻOua te ke toe vaivai . . .
“. . . ʻE fiefia ʻa hoku laumālié ʻiate koe, ko hoku ʻOtuá, mo e maka ʻo hoku fakamoʻuí” (2 Nīfai 4:28, 30).
ʻOku ou lotua ʻi he loto fakatōkilalo ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai ʻa e “meʻa kotoa pē ʻe ala faí” ʻi he hala “makehe” kuo tau filí, ʻa ia ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.