The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko Hono ʻIloʻi ʻOku Tau ʻIló

Ko Hono ʻIloʻi ʻOku Tau ʻIló

ʻEletā Douglas L. Callister
ʻO e Kau Fitugofulú

ʻE hanga ʻe he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé ʻo kamataʻi mo fafangaʻi ʻa e holi ʻo e lotó ke maʻu ʻa e tuí mo e fakamoʻoní, ka kuo pau ke ʻilo ʻeni ʻe he tokotaha fakafoʻituituí ʻiate ia pē.

ʻEletā Douglas L. CallisterʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne tukuakiʻi ai ha tangata ki ha hia mamafa. Ne ʻomi ʻe he talatalaakí ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu, ʻa ia ne nau mamata kotoa ʻi hono fakahoko ʻe he tangatá ʻa e hiá. Ne ʻomi ʻe he taukapó mo ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ka naʻe ʻikai sio ha taha ʻiate kinautolu ki hono fakahokó. Ne puputuʻu e kau sulá. Tupu mei he tokolahi tatau ʻa e kau fakamoʻoní, ne hangē ki he kau sulá ʻoku tuʻu tatau pē e ongo faʻahí. Naʻe fakahā leva ʻoku ʻikai halaia e tangatá. Naʻe ʻikai mahuʻinga e kakai ʻe laui miliona ia ne ʻikai ke nau sio tonu ʻi hono fakahoko ʻo e hiá. Ko e toko taha pē ne fie maʻu ke fakamoʻoní.

ʻI he fakapotopoto ʻo e palani ʻo e ongoongoleleí, ko e fakamoʻoni pē ʻe toko taha ʻoku fie maʻú, ka kuo pau ko koe ʻa e fakamoʻoni ko iá. ʻE hanga ʻe he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé ʻo kamataʻi mo fafangaʻi ʻa e holi ʻo e lotó ke maʻu ʻa e tuí mo e fakamoʻoní, ka kuo pau ke ʻilo ʻeni ʻe he tokotaha fakafoʻituituí ʻiate ia pē. He ʻikai lava ke fakafalala ai pē ha taha ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai ke toe moʻoni ange ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí he ʻahó ni ʻo laka ia ʻi he taimi ne mavahe ai ha kiʻi tamasiʻi mei he Vaoʻakau Tapú ʻi he 1820. Kuo teʻeki ai pē ha taimi ʻe fakafalala ai ʻa e moʻoní, ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau tali iá. ʻI he mavahe ʻa Siosefa mei he vaoʻakaú, ko e tangata pē ia ʻe toko taha he māmaní naʻá ne ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Neongo ia, ʻoku ʻaonga ke ʻiloʻi ʻe he tangata takitaha ʻiate ia pē peá ne ʻave ʻa e fakamoʻoni mālohi ko iá ki he moʻui hoko maí.

ʻI hono fakanofo ʻo Hiipa J. Kalanite ʻi hono taʻu 23 ko e palesiteni ʻo e Siteiki Tūilá, naʻá ne fakahā ki he Kāingalotú ʻene tui ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Naʻe fehuʻi ange ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “‘E Hiipa, naʻá ke pehē ʻokú ke tui ki he ongoongoleleí ʻaki ho lotó kotoa . . . ka naʻe ʻikai te ke fakamoʻoni ʻokú ke ʻiloʻi hono moʻoní. ʻOku ʻikai ʻapē te ke ʻiloʻi fakapapau pe ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí ni?”

Ne taliange ʻe Hiipa: “‘Ikai.” Naʻe tafoki leva ʻa Siosefa F. Sāmita kia Sione Teila, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo pehēange: “‘Oku ou loto ke tau fakafoki he hoʻataá ni e meʻa ne tau fakahoko he pongipongi ní. ʻOku ʻikai te u tui ʻoku totonu ke puleʻi ha siteiki ʻe ha tangata ʻoku ʻikai haʻane ʻilo haohaoa mo pau ki hono faka-ʻOtua ʻo e ngāué ni.”

Ne taliange ʻe Palesiteni Teila, “Siosefa, Siosefa, Siosefa, ʻoku ʻiloʻi lelei pē ia ʻe [Hiipa] ʻo hangē ko hoʻo ʻiloʻí. Ko e meʻá pē he ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻokú ne ʻiloʻi ia.”

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ne ʻiloʻi ʻe he tokotaha kei talavou ko ʻeni ko Hiipa J. Kalanité ʻa e fakamoʻoni ko iá pea tō hono loʻimatá ʻi he fakafetaʻi koeʻuhí ko e fakamoʻoni haohaoa mo tuʻuloa ko ia naʻá ne maʻú.1

Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke ʻiloʻi—pea ke ʻiloʻi naʻe ʻikai maʻu hoʻo fakamoʻoní mei ha taha.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne u tokangaʻi ai ha misiona naʻe ʻuluʻi ʻōfisi ʻi he feituʻu hihifo-lotolotó. Ne u talanoa ʻi ha ʻaho ʻe taha mo ha fakafofonga ʻo ha siasi faka-Kalisitiane fakataha mo ha niʻihi ʻo ʻetau kau faifekaú. Ne fakamatala ʻa e tokotahá ni ki he hisitōlia mo e tokāteline ʻo hono siasí, peá ne leaʻaki e ngaahi lea maheni ko ʻení: “Kuo mou moʻui ʻi he [ʻaloʻofá]. Kuo pau ke tui ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē kia Kalaisi kae lava ke fakamoʻui ia.”

Naʻe kau heni ha faifekau foʻou. Naʻe ʻikai haʻane ʻilo ki he ngaahi siasi kehé. Naʻá ne fai ʻa e fehuʻi ko ʻení, “Tangataʻeiki, ka ko e hā ʻe hoko ki ha kiʻi valevale ʻokú ne pekia ki muʻa peá ne toki motuʻa feʻunga ke mahino kiate ia mo ngāueʻaki ʻa e tui kia Kalaisí?” Ne punou e ʻulu ʻo e tangata potó ni ʻo hanga ki he falikí, peá ne pehē ange, “‘Oku totonu ke ʻi ai ha fakaʻatā makehe. ʻOku totonu ke ʻi ai ha fakaʻatā makehe ki he fonó. ʻOku totonu ke ʻi ai ha founga ke fakamoʻui ai ʻa e valevalé, ka ʻoku ʻikai.”

Ne sio mai ʻa e faifekaú kiate au mo fakatē-loʻimata peá ne pehē: “‘E Palesiteni, ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoní, ʻikai ko ia!”

Ko e momeniti ʻo e ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e fakamoʻoní—ʻa hoʻo ʻilo ko ia ʻokú ke ʻiloʻí—pea ʻoku fakafiefia mo maʻongoʻonga ia. Ka tanumaki ʻa e fakamoʻoni ko iá, te ne ʻoatu ha mālohi mo ha maluʻi. ʻI heʻetau mamata ki he māmá ʻokú ne kāpui kitautolu. ʻOku moʻui leva ʻi hotau lotó ʻa e maama ʻo e mahinó.

Ne tuʻo taha ʻeku talanoa mo ha talavou lelei naʻe ʻikai kau ki hotau siasí, neongo kuo laka hake he taʻu ʻe tahá ʻene maʻulotu ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá. Ne u fehuʻi ange hono ʻuhinga kuo teʻeki kau ai ki he Siasí. Naʻá ne tali mai, “He ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ia pe ʻikai. ʻOku ou fakakaukau mahalo pē ʻoku moʻoni, ka he ʻikai te u lava ʻo tuʻu hake pea fakamoʻoni ʻo hangē ko ia ʻokú ke faí, “‘Oku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia.’”

Naʻá ku fehuʻi ange, “Kuó ke lau e Tohi ʻa Molomoná?” Naʻá ne tali mai kuó ne lau ʻa e tohí.

Naʻá ku fehuʻi ange pe kuó ne lotu fekauʻaki mo e tohí. Naʻá ne tali mai, “Ne u ʻosi lave pē ki ai ʻi heʻeku lotú.”

Ne u talaange ki hoku kaumeʻá, he ʻikai pē ke ne ʻiloʻi ia ʻo aʻu ki he taʻengatá, ʻo kapau ʻoku kehe pē ke lau mo fai ʻene lotú. Ka ʻo kapau te ne tuku mavahe ha taimi ke ʻaukai pea lotu ʻo kole fakamātoato, te ne ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi hono lotó pea te ne ʻilo kuó ne ʻiloʻi. Naʻe ʻikai haʻane toe lea, ka naʻá ne talaange ki hono uaifí te ne ʻaukai he pongipongi hono hokó. Naʻá ne papitaiso he ʻaho Tokonaki hokó.

Kapau ʻokú ke fie ʻilo pe ʻokú ke ʻiloʻi, kuo pau ke ke ngāueʻi ia. Ko koe tokotaha pē te ke ke ngāue ke maʻu iá. ʻE lava ke maʻu ʻe ha kakai kehe ʻa e ngaahi ouaú ʻo fakafofongaʻi ha kakai pekia, ka he ʻikai lava ke maʻu ʻe ha taha ha fakamoʻoni maʻa ha taha kehe.

Naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ki hono fakauluí ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofá ni: “Kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhi ke u ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni ʻe au. Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au” (ʻAlamā 5:46).

Ko ʻene ʻiloʻi pē ʻe ha taha ʻoku ʻi ai ʻene fakamoʻoní, ʻoku ʻi ai leva ʻa e holi lahi ʻi hono lotó ke fai e fakamoʻoni ko iá ki he niʻihi kehé. ʻI he tuʻu hake ʻa Pilikihami ʻIongi mei he vai ʻo e papitaisó, naʻá ne pehē: “Naʻe ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ne u ongoʻi ʻe ʻauha ʻa hoku ngaahi huí kapau he ʻikai te u lea ki he kakaí. . . . Ko ʻeku fuofua malangá ne lōloa ia he houa ʻe tahá. Ne u fakaava hoku ngutú pea naʻe fakafonu ia ʻe he ʻEikí.”2 Hangē ko e ʻikai ke vela ha afi tuku kehe ʻo ka toki ʻasi hono uló, ʻe ʻikai tolonga ha fakamoʻoni tuku kehe ʻo ka toki leaʻaki ia.

Ne lea ʻa Pilikihami ʻIongi kimuiange ʻo kau kia ʻOasoni Palati ʻo pehē, “Kapau naʻe tuʻutuʻu taki ʻinisi ʻe taha ʻa Misa ʻOasoni, ʻe tangi hake ʻa e konga takitaha, ‘[ʻOku] moʻoni ʻa e tui faka-Māmongá.’”3 Ne fakahīkihikiʻi ʻe he tamai ko Līhaí ʻa hono foha anga-fakaʻeiʻeiki ko Nīfaí ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Kae vakai, naʻe ʻikai ko ia, ka ko e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa ia naʻe ʻiate iá, ʻa ia naʻe fakaava hono ngutú ke ne lea, ʻo ʻikai ai te ne lava ʻo taʻofi ia” (2 Nīfai 1:27).

Ko e faingamālie mo e fatongia ke fakahā ʻetau fakamoʻoní ʻoku ʻuluaki maʻu pē ia ʻi he fāmilí. ʻOku totonu ke lava ʻe heʻetau fānaú ʻo manatuʻi ʻa e maama ʻoku hā atu meiate kitautolú, ʻa e ongo ʻo ʻetau fakamoʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ia kiate kinautolú mo e ongo ʻi honau lotó ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ko Sīsuú ko e ʻAlo moʻoni Ia ʻo e ʻOtuá pea ko ʻEne palōfita ʻa Siosefa. Kuo pau ke ʻilo ʻe hotau hakó ʻoku tau ʻiloʻi, he ʻoku tau fakahā maʻu pē ia kiate kinautolu.

Kuo fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he kamataʻangá ha ngāue kāfakafa ke fokotuʻu ʻa e kuonga ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí. Mahalo te tau feʻiloaki mo kinautolu ʻi he maama ka haʻú mo tau fanongo ki heʻenau fakamoʻoní. Ko e hā ha meʻa te tau leaʻaki ʻi hano ui kitautolu ke fai ʻetau fakamoʻoní? ʻE ʻi he moʻui kahaʻú ha kakai ʻe vaivai fakalaumālie mo ha kakai ʻe mālohi fakalaumālie. Ko e nofo taʻengatá ko ha taimi lōloa ia ke tau moʻui ai taʻe ʻi ai ha maama, kae fakatautefito ʻeni kapau ʻe nofo foki mo hotau ngaahi malí mo hotau hakó ʻi he fakapoʻulí koeʻuhí he naʻe ʻikai ha maama ʻiate kitautolu mo e niʻihi kehé, ko ia naʻe ʻikai lava ʻe heʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻo fakamālohia ʻenau fakamoʻoní.

ʻOku totonu ke tau tūʻulutui ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē ʻo kole ki he ʻEikí ke ʻoua naʻa mole ʻetau tuí, ʻetau fakamoʻoní mo ʻetau anga-māʻoniʻoní. Ko e fakamoʻoni pē ʻe taha ʻe fie maʻú, ka kuo pau ko koe te ke fai iá.

ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni. ʻOku fie maʻu ʻe heʻeku fakamoʻoní ke u fakahā ia. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi he Siasí ni ʻa e mālohi ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻa ia ʻoku ou ʻiloʻí pea ʻoku moʻoni ʻeku fakamoʻoní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Vakai, Heber J. Grant, Gospel Standards, comp.G. Homer Durham (1941), 191–93.

2. ʻI he Deseret News, Aug. 3, 1870, 306.

3. President Brigham Young’s Office Journal, 1 Oct. 1860, Brigham Young Office Files, Church Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day saints; liliu ke fakaonopooni e fakaʻilonga leá mo e fakamataʻitohilahí.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy