ʻEletā Steven E. Snow
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Fekumi ki ha ngaahi founga ke faitāpuekina ai e moʻui siʻa niʻihi kehe, ʻaki hano fai ʻo ha fanga kiʻi ngāue tokoni.
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ha lea ʻa ʻĒpalahame Lingikoni ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú pe ko e tuʻunga te u aʻusiá, ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻeku faʻeé.”1 ʻOku fakamatalaʻi lelei ʻe he ngaahi lea ko iá ʻa e ongo ʻoku ou maʻu ki heʻeku faʻeé. Naʻe fāʻeleʻi ʻi he 1929 ʻa Viola Sini Kōtesi Sinou, ka naʻe ui ʻe kinautolu kotoa ne nau ʻiloʻi iá ko Sini, pea mālōlō hili pē hono taʻu 60 ʻi he 1989. Naʻá ne akoʻi peá ne fakalotolahiʻi au. Naʻá ne fakapapauʻi mai te u lava ʻo fai ha meʻa pē te u loto ki ai. Naʻá ne akonakiʻi au. Hangē ko e lau ʻa hoku ngaahi foha ʻoʻokú ki heʻenau faʻeé, “Naʻá ne poto ʻaupito hono ʻai ke mau ongoʻi halaia ʻi haʻamau fai ha fehālākí.” Ko ha faʻē fakaʻofoʻofa ʻaʻakú, ko ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga pea ʻoku ou fakakaukau mo ʻofa kiate ia ʻi he meimei ʻaho kotoa pē.
ʻI he ngaahi taʻu siʻi ki muʻa peá ne mālōloó, naʻe fakahā ange kuo maʻu ia ʻe he kanisaá, ka naʻá ne kātakiʻi ia ʻi he loto-toʻa lahi. ʻE ngali kehe, ka naʻe ʻiloʻi ʻe homau fāmilí ko e kanisaá ko ha mahaki ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻofá. ʻOkú ne ʻomi ha ngaahi faingamālie ke fakamālohia ai e ngaahi vā fetuʻutakí, fai e ngaahi lea fakamāvaé mo fakahā ʻa e ʻofá. ʻI he ngaahi uike siʻi ki muʻa pea mālōlō ʻeku faʻeé, naʻá ma talanoa ʻi he loki fakafāmili ʻo e ʻapi ne u tupu hake aí. Naʻe ʻilo ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ngaahi meʻa naʻe leleí pea naʻá ne saiʻia ʻi he ngaahi meʻa leleí. Naʻá ne fakaʻamu foki te ne ʻalu ʻo ʻeva ki ha ngaahi feituʻu ka naʻe ʻikai hoko ʻeni he naʻe ʻikai lahi e paʻanga ʻa e fāmilí. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻení ne u fehuʻi ange ki ai pe naʻá ne loto-mamahi he ʻikai hoko ʻene fakaʻamú. Ne u ʻamanaki te ne talamai naʻá ne fie maʻu maʻu pē ha fale naʻe toe lahi mo fakaʻofoʻofa angé, pe fakahā mai ʻene loto-mamahi mo siva ʻene ʻamanakí ʻi he ʻikai lava ke ʻalu ʻo ʻeveʻevá. Naʻá ne fakakaukau taimi siʻi ki heʻeku fehuʻí peá ne pehē mai, “‘Oku ou fakaʻamu naʻe toe lahi ange ʻeku tokoní.”
Ne u fuʻu ʻohovale ʻi heʻene talí. Naʻe tali maʻu pē ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Naʻá ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi he uōtí, faiako Lautohi Faka-Sāpate, faiako ʻaʻahi pea ngāue ʻi he Palaimelí. ʻI heʻemau kei īkí naʻa mau ʻalu maʻu pē ʻo tufa e meʻakaí, siamú mo e fuaʻiʻakau kuo fakatolongá ki he kaungāʻapí mo e kāingalotu ʻo e uōtí. ʻI heʻeku fakamanatu ange ki ai e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, naʻe ʻikai pē te ne fiemālie. Ko ʻene leá pē ʻeni, “Naʻe mei lava pē ke lahi ange e meʻa ne u faí.” Ko ha moʻui faʻifaʻitakiʻanga mo kakato naʻe maʻu ʻe heʻeku faʻeé. Ne ʻofeina ia ʻe he fāmilí mo hono kaungāmeʻá. Kuó ne lavaʻi ʻa e meʻa lahi ʻi ha moʻui naʻe faʻa faingataʻa pea fakanounouʻi ʻe he puké mo e mahamahakí. Ka neongo kotoa ʻeni, ko e meʻa naʻá ne fakameʻapangoʻia taha aí ko e ʻikai feʻunga e ngaahi tokoni naʻá ne faí. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻiate au kuo tali ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi feilaulau ʻa ʻeku faʻeé ʻi māmaní pea kuó Ne talitali lelei ia. Ka ko e hā ne muʻomuʻa taha ai ʻeni ʻi heʻene fakakaukaú ʻi he ngaahi ʻaho siʻi pea toki mālōloó? Ko e hā ʻa e ngāue tokoni pea ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?
ʻUluakí, ʻoku fekau mai ke tau fetauhiʻaki. Ko e ʻuluaki fekaú ke tau ʻofa ki he ʻOtuá. “Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”2
ʻOku tau fakahā ʻetau ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau fetokoniʻaki mo fetauhiʻaki aí.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “‘E ʻikai lava ke hoko ha tangata ko ha tokotaha Siasi moʻoni ka ʻokú ne anga taʻeʻofa mo ʻikai fie tokoni ki he niʻihi kehé. He ko e natula ia ʻo e ongoongoleleí ke tau ʻulungāanga ʻaki ʻeni. ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, he ʻikai lava ke tau moʻui siokita pehē.”3
Ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení ʻi he tohi Mātiú ki Heʻene kau ākongá:
“‘Eiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi [koe]? pea fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate [koe]?
“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi [koe]? pe telefua, pea mau fakakofuʻi [koe]?
“Pe naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?
“Pea lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai [ia] ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai [ia] kiate aú.”4
ʻOku totonu ke fai ʻa e tokoni ko ʻení ʻi he taʻesiokita ʻo ʻikai ha fakakaukau ke maʻu ha tupu pe fakapale mei ai. ʻOku fie maʻu ke fakahoko ia ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí, kae ʻikai ʻi he taimi te tau toki faingamālie aí. ʻE ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo tala ʻa e ngaahi faingamālie ke fai ai ha tokoní, he ko e natula foki ia ʻo e tangatá ke tau tokanga ki heʻetau ngaahi fie maʻu pē ʻatautolú. Kuo pau ke tau tekeʻi ʻa e faʻahinga ongo pehení ka tau fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha tokoni. ʻI he taimi ʻoku tau talanoa ai mo kinautolu ʻoku puké, mole honau ngaahi ʻofaʻangá pe hoko ha ngaahi meʻa fakamamahi kehe, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa ʻetau talaange pē, “Ka ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke u fai peá ke telefoni ange.” Ka tau fekumi ki ha ngaahi founga ke faitāpuekina ai e moʻui siʻa niʻihi kehe, ʻaki hano fai ʻo ha fanga kiʻi ngāue tokoni iiki. ʻOku lelei ange ʻetau fai e fanga kiʻi meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻingá, ʻi ha ʻikai ke tau fai ha meʻa ʻe taha.
Uá, ʻi heʻetau kau ki he Siasí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tali ʻa e ngaahi uiuiʻi ke tokoni ʻi hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻI heʻetau ngāue ʻi hotau ngaahi uiuiʻí, ʻoku faitāpuekina ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻOku liliu e moʻui ʻa e kakaí ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi heʻenau ako ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní. ʻI he ngāue toputapu ʻoku fakahoko ʻi he temipalé, ʻoku tāpuekina ai e moʻui ʻanautolu kuo pekiá. ʻI heʻetau ngāue ʻi he ongoongoleleí, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ke akoʻi e niʻihi kehé, fakamālohia e toʻu tupú mo tāpuekina e moʻui ʻa e fānau īkí ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi moʻoni faingofua ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau ako ʻi heʻetau ngāue ʻi he Siasí ke foaki hotau taimí mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ko ha sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e ngāue tokoní: “‘Oku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokanga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fie maʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ke tau fetokoniʻaki ʻi he puleʻangá.”5 Neongo ia, ʻoku ʻikai hanga ʻe hotau fatongia ke ngāue ʻi he Siasí, ʻo fakaʻatā kitautolu mei hotau fatongia ke tokoni ki hotau ngaahi fāmilí mo e kaungāʻapí. Ne hoko atu e fakatokanga ʻa Palesiteni Kimipoló, “‘Oku ʻikai totonu ke ʻi ai hatau taha ʻe fuʻu femoʻuekina fēfē fau ʻi hotau ngaahi fatongia faka-Siasí ʻo ʻikai ai ha toe taimi ia ke fakahoko ai ha ngāue tokoni faka-Kalisitiane ki hotau kaungāʻapí.”6
Fakaʻosí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tokoni ʻi hotau tukui koló. ʻOku totonu ke tau ngāue ke fakalakalaka hotau kaungāʻapí, hotau ngaahi ʻapiakó, kolo lalahí mo hotau fanga kiʻi kolo īkí. ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu heni ʻoku ngāue ʻi hotau ngaahi koló, ngaahi vahefonuá mo e puleʻangá ke toe lelei ange ʻetau moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ko e kulupu fakapolitikale fē ʻoku nau kau ki aí . ʻOku pehē ʻeku fakamālō kiate kinautolu ʻoku foaki honau taimí mo e maʻuʻanga tokoní ke poupou ki he ngaahi ngāue fakakolo mo e ngaahi ngāueʻofa ʻoku ʻaongá, ʻo faitāpuekina ai e moʻui ʻa ha niʻihi kehe pea hoko ai ʻa e māmaní ko ha feituʻu lelei ange. Ne akonekina au heʻeku kui tangatá ʻi heʻeku kei siʻí, “Ko e tokoni ʻoku tau fai ki he kakaí, ko hotau fatongia ia ke fakahoko koeʻuhí ko ʻetau ʻi māmaní.”
ʻOku fie maʻu ʻa e taʻesiokitá, ʻa e vahevahé mo hono foaki atu ʻo e meʻa ʻoku tau maʻú, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e tokoní. Ne u ako mo hoku uaifí ha lēsoni mahuʻinga ʻi heʻema ngāue tokoni ʻi ʻAfiliká. Naʻe vahe kimaua ki ha konifelenisi fakavahefonua ʻi Sinisā ʻi ʻIukanitā. Ne ma maʻu ʻi he hengihengi Tokonakí ha faingamālie ke mamata ʻi ha falelotu foʻou ʻi he feituʻu ko iá ki muʻa pea kamata ʻema ngaahi fakatahaʻangá. ʻI heʻema aʻu atu ki he falelotú, ne fakafeʻiloaki mai ha kiʻi tamasiʻi naʻe taʻu tolu pe fā nai. Naʻá ne haʻu ki ʻapi Siasi ke sio pe ko e hā e meʻa naʻe fai aí. Naʻe saiʻia ʻa Sisitā Sinou heʻene malimali angé ʻo ne toʻo hake mei heʻene pēsí ha foʻi lole ʻo ʻoange ki ai. Naʻá ne fiefia lahi.
Ne ma takai ʻo mamata taimi siʻi pē he falelotú peá ma hū ki tuʻa. Ne ma fetaulaki ai mo ha fānau mata malimali ʻe toko hongofulu tupu nai ne nau fie feʻiloaki mo e fefine tufa lole foʻou ʻi honau feituʻú.
Ne loto mamahi ʻa Filisi he ko e foʻi lole fakaʻosí ē naʻá ne ʻoange ki he kiʻi tamasiʻí. Naʻá ne ʻai ke nau ʻiloʻi ko ʻene ʻosí ia. Naʻe fakafoki ʻe he kiʻi tamasiʻi ne ʻuluaki fakafeʻiloaki mai kiate kimauá ʻene foʻi lolé kia Sisitā Sinou mo kamokamo ange ke ne toʻo hono kofukofú. Ne fai loto mamahi pē ʻeni ʻe Filisi mo ne pehē loto pē ʻe kai ʻe he kiʻi tamasiʻí e foʻi lolé kae sio pē hono kaungāmeʻá.
Ka naʻá ma ʻohovale ʻi heʻene ʻalu takai ki hono kaungāmeʻá mo e foʻi lolé ke nau takitaha ʻahiʻahiʻi. Naʻá ne ʻalu takai ʻiate kinautolu, kau ai pē mo ia hono kai e foʻi lolé ʻo aʻu ki heʻene ʻosi.
ʻE lava pē ke pehē ʻe ha taha ʻoku taʻe-fakahaisini e founga vahevahe ko ʻení, ka he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakakikihiʻi ʻa e sīpinga naʻe tā ʻe he kiʻi tamasiʻí ni. ʻOku mahuʻinga ki he tokoní ʻa e taʻesiokitá, vahevahe mo e niʻihi kehé pea mo e foakí. Ne ʻiloʻi lelei ʻe he kiʻi tamasiʻi ko ʻení ʻa e lēsoni ko iá.
Ko ʻeku ʻamanakí ia mo ʻeku lotú te tau lava kotoa ʻo fakahoko ke lahi ange ʻa e ngāue tokoní. Kapau ʻe ʻikai ke tau tokoni, ʻe ʻikai ke tau maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi faingamālie pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Pathways to Happiness, comp., Llewelyn R. McKay (1957), 183.
2. Mātiu 22:39.
3. “Latter-day Prophets Speak: Service,” Ensign, Sept. 2007, 49.
4. Mātiu 25:37–40.
5. The Teachings of the Presidents of the Church: Spencer W. Kimball (2006), 100.
6. Teachings: Spencer W. Kimball, 101.