The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Fakamālohia ʻo e ʻApí mo e Fāmilí

Fakamālohia ʻo e ʻApí mo e Fāmilí

Mary N. Cook
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

ʻOku fakafalala mai ʻa e ʻEikí kiate koe ke ke tokoni ʻi hono hakeakiʻi ho fāmili taʻengatá.

Mary N. CookMei Mongikōlia ki Manisesitā ki Misisipi, ʻoku toutou leaʻaki ʻe he kau finemui ʻo e Siasí ʻa e ngaahi lea fakalaumālie ko ʻení ʻi he Sāpate kotoa: “Te tau mau mateuteu ai ke fakamālohia ʻa e ʻapí mo e fāmilí, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui hakeakiʻí” (“Kaveinga ʻo e Kau Finemuí,” Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí ([kiʻi tohitufa, 2001], 5).

Neongo ko e kaveinga ʻeni ʻa e Kau Finemuí, ka ʻoku ʻaonga ia ki he toʻu tupu kotoa ʻo e Siasí. ʻOku ou fakatauange ʻe lava ke u tokoni atu kiate kimoutolu, ʻe hoku ngaahi tuongaʻane mo e tokoua kei tupu hake, ke mahino ʻa e mālohi ʻo hoʻomou ngaahi ngāue fakafoʻituituí ki hono fakamālohia homou ʻapí mo e fāmilí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻoku mou ʻi ai. Hangē ko ʻení, ʻoku mahino kiate au ko e tokolahi ʻo kimoutolu ko koe pē ʻi homou fāmilí ʻoku kau ki he Siasí.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú kiate kitautolu “ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ke te kau ki ha fāmili. . . . ʻOku ʻikai tatau ʻa e ngaahi fāmili kotoa, ka ʻoku nau mahuʻinga kotoa pē ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní” ([tohitufa, 2001], 10).

ʻOku fie maʻu ke fakamālohia ʻa e fāmili kotoa pē, mei he fāmili lelei tahá ki he fāmili ʻoku palopalemaʻia tahá. Ko koe te ke lava ʻo fai iá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fāmili ko koe pē ʻa e maʻuʻanga mālohi fakalaumālié. ʻOku fakafalala mai ʻa e ʻEikí kiate koe ke ke ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki ho fāmilí.

ʻOku mahuʻinga ke ke fokotuʻu ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e anga-māʻoniʻoní, he te ke lava ai ke tā ha faʻifaʻitakiʻanga lelei maʻa ho fāmilí pe ko e hā pē founga ʻe tali ho fāmilí.

ʻE fakamālohia ho fāmilí ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻo hoʻo moʻui anga-māʻoniʻoní. Ne fakahā mai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he fakataha Lahi ʻa e Kau Finemuí ʻi he faʻahitaʻu failau kuo ʻosí ha “polokalama faingofua konga ʻe fā” ʻa ia he ʻikai ngata ʻi heʻene “fakapapauʻi ʻa hoʻo fiefiá,” ka te ne faitāpuekina foki mo ho fāmilí. Naʻá ne faleʻi kitautolu takitaha ke tau, “(1) lotu, (2) ako, (3) totongi vahehongofulú pea (4) ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻangá” (“Tuku Ke Ngaohi ke Fakaʻofoʻofa Maʻu Ai Pē ʻe he Angamaʻa ʻa Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú,” Liahona, Mē 2007, 115).

ʻE ʻomi ʻe he fekumi fakaʻaho ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he lotú, ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ki ho fāmilí. Fehuʻi hifo pē kiate koe: “Ko hai nai ʻi hoku fāmilí ʻe ʻaonga ki ai ʻeku ngaahi lotu fakatāutaha?” “Ko e hā ʻe lava ke u fai ke poupouʻi mo fakalotolahiʻi ai hono fakahoko ʻo e lotu fakafāmilí?”

ʻI hoʻo ako fakatāutaha ʻa e folofolá, te ke ʻiloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí. Te ke ʻiloʻi mei Heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻa e founga ke ke ʻofa, tokoni, mo fakamolemoleʻi ai ʻa kinautolu ʻi ho fāmilí. Fakakaukauʻi ha founga ʻe lava ke ke vahevahe ai mo ho fāmilí ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he folofolá.

Kuo tuʻo lahi ʻa e akonaki ʻa Palesiteni Hingikelī kiate kitautolu ke “mou ako ki he lahi taha te mou lavá” (Liahona, Mē 2007, 116). ʻE ʻaonga hoʻo akó ki ho fāmilí he taimí ni pea te ne faitāpuekina ho fāmilí ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻe lava ke ke fai he taimí ni ke ke palani mo teuteu ai ki ha ako lelei?

Naʻe akonekina kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī: “Neongo ʻoku totongi ʻa e vahehongofulú ʻaki ʻa e paʻangá, kae mahuʻinga angé, ʻoku totongi ia ʻaki ʻa e tuí” (Liahona, Mē 2007, 117). ʻOkú ke maʻu nai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e totongi vahehongofulu—ʻaki ʻa e tuí? ʻI hoʻo talangofua ki he fekau ko ʻení, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakaava . . . ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí” (Malakai 3:10) ke tāpuakiʻi koe mo ho fāmilí.

ʻE lava fēfē ke tāpuakiʻi koe mo ho fāmilí ʻe hoʻo ʻalu ki hoʻo ngaahi fakatahaʻangá—kae fakatautefito ki he houalotu sākalamēnití? ʻE tokoniʻi koe ʻe hoʻo maʻu ʻo e sākalamēnití ke ke tauhi hoʻo fuakava ʻi he papitaisó. ʻI hoʻo moʻui taau ke fakafoʻou fakauike ʻa e fuakava ko ʻení, ʻe lava ke tataki koe ʻe he Laumālié. ʻE tataki mo akonekina koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa ʻoku totonu ke ke fai ke tāpuekina ai ho fāmilí.

ʻI hoʻo fai ki he ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e anga-māʻoniʻoní, ʻe tāpuekina koe he toenga hoʻo moʻuí mo fakatupulaki ho tuʻunga fakalaumālie ʻe lava ke ke fakamālohia ai ho fāmilí ʻi he faʻifaʻitakiʻangá. ʻI he 1 Tīmoté, ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe Paula ʻo fekauʻaki mo e faʻifaʻitakiʻangá: “‘Oua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni” (1 Tīmote 4:12).

ʻOku ʻomi ʻe he konga ki he fāmilí ʻi he tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ha ngaahi founga fakaʻofoʻofa ʻe lava ke ke hoko ai “[ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí”] ʻi ho ʻapi pē ʻoʻoú:

“Loto fiefia, faʻa tokoni, mo fakaʻatuʻi maʻu pē ʻa e niʻihi kehé. . . . Tokanga ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí. . . .

“Fakaʻapaʻapa ki hoʻo mātuʻá ʻaki hoʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofá, tokaʻí mo hoʻo talangofua kiate kinauá . . . Kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e lotu fakafāmilí, ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea mo hono lau fakafāmili ʻo e folofolá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tukufakaholo ko ʻení ʻo fakamālohia mo fakamaʻumaʻulutaʻi ʻa e ngaahi fāmilí. . . .

“Fakamālohia ho vā mo ho tuongaʻané pe tuofāfiné. Te nau lava ʻo hoko ko ho kaumeʻa ofi tahá” (10–11).

ʻOku faʻa hoko maʻu pē ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ko e faiako lelei tahá. Ko hai ʻi ho fāmilí ʻe lava ke ʻaonga ki ai hoʻo faʻifaʻitakiʻangá—ko ho tuongaʻané, tuofefiné, ko hoʻo faʻeé pe tamaí?

Tuku ke u talaatu ha meʻa naʻe hoko ʻi heʻeku moʻuí pea faitāpuekina ai homau fāmilí ki he taʻengatá tupu mei he ngaahi sīpinga ʻo e anga-māʻoniʻoní pea mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa hoku tuongaʻané.

Ne fāʻeleʻi au mo hoku tuongaʻané ki ha “ongo mātuʻa lelei” (1 Nīfai 1:1) ʻa ia naʻá na ʻofa mo fai ha ngaahi feilaulau lahi maʻamaua, ka naʻe ʻikai maʻu ʻe homau fāmilí ʻa e tāpuaki ʻo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé

ʻI he konga ki mui ʻo Tīsema he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne mau maʻu ha tohi mei hoku tuongaʻané ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Kalefōnia Tokelaú. Naʻe tuʻu ʻi tuʻa he silá ha fakatokanga ʻo pehē: “‘Oua naʻa fakaava kae ʻoua kuo mou fakataha kotoa!!”

ʻI heʻeku fakataha mai mo ʻeku tamaí mo e faʻeé ke fakaava ʻa e tohi peesi ʻe fitu ko ʻeni ne taipeʻí, ne mau lau ʻa ʻene fakamoʻoni ʻo kau ki he lotú. Naʻá ne akoʻi kiate kimautolu ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá mei he folofolá. Naʻa mau lau ai ʻo kau ki hono tokoniʻi ʻe he ʻaukaí mo e lotú ʻa ʻene kau fiefanongó ke nau mateuteu ke maʻu ʻa e ouau ʻo e papitaisó. Naʻá ne fakapapauʻi mai ʻe lava ke tāpuakiʻi foki mo homau fāmilí ʻi he ʻaukaí mo e lotú. Hili iá, naʻá ne fai mai leva e tukupā ko ʻení: “‘I he ngaahi māhina siʻi kuo hilí ne lea ai ʻa e pīsope ʻo e Uooti Sitenifōtí ʻi he tefito naʻe ongo ʻaupito kiate au. Ne hanga ʻe he lea ʻa e pīsopé ʻo ueʻi au ke u fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa ʻoku ou fie fakahoko ʻi he moʻui ní. Ko e meʻa ʻuluaki pē ʻi heʻeku fakakaukaú ko e taumuʻa ʻoku ou fie maʻu ke fakahoko mo hoku fāmilí . . . ʻa ia ko hano silaʻi au kiate kimoua, Tangataʻeiki mo e Fineʻeiki, ki he nofo taimí mo e taʻengatá ʻi he Fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ou ʻofa lahi kiate kimoua pea ko hoku lotó ke fakataha hotau fāmilí ʻi he nofo taʻengatá.”

Naʻe hoko leva mo ʻene ngaahi lea fakaʻosí: “Fakatauange ke tataki kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi he fili mahuʻinga ko ʻení, pea ko ʻeku lotú ia ke mou lotu fakafāmili fakataha.”

Ne u lotu foki mo au ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú ke aʻusia ʻe hoku fāmilí ʻa e tāpuaki ko ʻení. Kuo hanga ʻe he tohi ko ʻení ʻo ʻomai ha ʻamanaki lelei ki he holi māʻoniʻoni ko ʻeni ʻa hoku lotó.

Naʻe hoko e taʻu foʻoú ko ha faingamālie ia ke fai ai ʻe homau fāmilí ha ngaahi liliu. ʻI he ngaahi māhina lahi ne hoko maí, ne mau fokotuʻu ai ha ngaahi sīpinga fakafāmili ʻo e anga-māʻoniʻoní. Ne mau lotu fakataha, ako kau ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé, totongi vahehongofulu mo ʻalu fakafāmili maʻu pē ki heʻemau ngaahi fakatahaʻangá. Taimi nounou pē mei he foki mai hoku tuongaʻané mei heʻene ngāue fakafaifekaú, ne mau mateuteu leva ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Ne u ʻiloʻi kuo fanongo mai mo tali ʻe he ʻEikí ʻa ʻema ngaahi lotu mo hoku tuongaʻané ʻi heʻemau takatakai ʻi he ʻōlita māʻoniʻoni ʻo e temipalé pea silaʻi kimautolu ko ha fāmili ki he nofo taimí pea mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá.

ʻE lava nai ke ke fakahoko ha lelei ʻi ho fāmilí? ʻIo, te ke lava! ʻOku ou faʻa fifili ki he fakalakalaka taʻengata ʻa hoku fāmilí kapau naʻe ʻikai e tohi ongo mālohi ne fai mai ʻe hoku tuongaʻané. Ne liliu ʻa ʻemau moʻuí ʻe heʻene ngaahi sīpinga ʻo e anga-māʻoniʻoní mo e faʻifaʻitakiʻangá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili: “Kapau naʻe ʻikai lelei e faʻifaʻitakiʻanga kuo tau maʻu mei heʻetau mātuʻá, ko hotau fatongiá ia ke fakangata haʻane toe hokohoko atu. . . . ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha takitaha ha founga lelei ange, pea ʻi heʻene fai iá ʻe tāpuekina ai e moʻui ʻa kinautolu ʻi he fāmilí he taimí ni mo akoʻi ai e ngaahi tukufakaholo totonú ki he ngaahi toʻu tangata hoko maí” (“How Will Our Children Remember Us?” Ensign, Nov. 1993, 10).

Manatu, “ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani, Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). ʻOku faʻuʻaki e ngaahi fāmili taʻengatá ʻa e niʻihi fakafoʻituitui. “Fai ho fatongiá ʻi hono langa ʻo ha ʻapi fiefiá” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 10). Fokotuʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e anga māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí. Peá ke hoko ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí. ʻOku fakafalala mai ʻa e ʻEikí kiate koe ke ke tokoni ʻi hono hakeakiʻi ʻo ho fāmili taʻengatá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe pea ʻoku ʻofa ʻiate koe. Kuó Ne tāpuakiʻi au mo hoku fāmilí, pea ʻoku ou ʻilo te Ne tāpuakiʻi foki mo koe pea mo ho fāmilí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy