Julie B. Beck
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá
Kuo pau ke tau tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he tuí, tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he fāmilí pea tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he tokoní.
Ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku ou fakahoko ʻa e fatongia mamafá ni mo ha lotu ʻi hoku lotó. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ko e Fakamoʻuí ʻa hotau takimuʻa mo e faʻifaʻitakiʻangá, ko hotau, mālohingá mo hotau taukapó. Ko ha tāpuaki ki heʻeku moʻuí ha faʻahinga meʻa pē ʻe lava ke u fakahoko ke tokoni kiate Ia mo ʻEne palōfita kuo fakanofó. ʻOku ou maʻu maʻu pē ha ʻofa lahi mo e fakaʻapaʻapa ki he kau fefine ʻo e kautahá ni pea ʻoku ou tui ko e kakai lelei taha mo lavameʻa taha ʻi he māmaní, ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ni. Mou meaʻi muʻa ʻoku ou ʻofa lahi kiate kimoutolu—ʻa e kakai fefine fisifisimuʻa ʻo e Siasí ni.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi ha fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi: “‘Oku ou tui ʻoku ʻikai ha toe kautaha ʻi ha feituʻu kehe ʻoku tatau mo e Fineʻofa ʻo e Siasi ko ʻení. ʻOku laka hake he kau fafine ʻe toko nima miliona ʻi he māmaní ʻoku kau aí. ʻOku taʻe fakatataua honau iví, kapau te nau fāitaha mo leʻo taha pē. . . . ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e kau fafine ʻo e Siasí ʻi he meʻa ʻoku totonu mo moʻoní ʻi he palani ʻa e ʻEikí.” 1
Kuó u fakalaulauloto mo ako ʻa e naʻinaʻi fakalaumālie ko ʻení pea kuó u fekumi ki ha ngaahi tali ki he founga ʻe lava ʻe he kakai ʻo e Siasí niʻo fakahoko ʻa e tukupā mo e talaʻofa ʻa Palesiteni Hingikelií. ʻE lava fēfē ke nau uouangataha pea tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku totonu mo moʻoní? ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa pau ʻi he palani ʻa e ʻEikí kuo pau ke fakahoko ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí he ko e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá, kuo fili ke nau haʻu ki māmani ʻi ha kuonga kuo ui “ko ha faʻahitaʻu faingataʻa ʻo e hisitōlia ʻo māmaní.” 2
Kuo pau ke tau tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he tuí, tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he fāmilí pea tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he tokoní, kae lava ke tau fakahoko hotau fatongia ko e houʻeiki fafiné ʻi he palani ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke tau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ko ʻeni ʻe tolu ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻa e ʻEikí. ‘I he Fineʻofá, tau ako ai ke hoko ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi. ʻOku tau ako ai ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau akó, fakahoko ai ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí pea tau hoko ai ko e kakai ʻokú Ne finangalo ki aí. ʻI heʻetau fakatahataha mai mo e taumuʻa ko ʻení, ʻoku ‘i ai e kaunga e ngāue ʻa e Fineʻofá ki ha faʻahinga tūkunga pē ʻokú ke ʻi aí ʻo tatau pē pe ʻokú ke taʻu 18 pe 88, teʻeki mali pe ʻosi mali, ʻi ai hoʻo fānaú pe ʻikai pe ʻokú ke nofo ʻi Paunitifulu, ʻi ʻIutā pe ko Pengikaloa ʻi ʻInitia.
Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia ʻi he Tuí
ʻUluakí, kuo pau ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi heʻenau tuí. Te nau lava pea ʻoku totonu ke nau hoko ko e kakai lelei taha ʻi he māmaní ʻi hono moʻui ʻaki ʻenau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí pea vahevahe atu ia mo e niʻihi kehé. ʻOku tau fai ʻeni ʻi heʻetau:
- 1. Fakahoko pea tauhi e ngaahi fuakava mo Iá.
- 2. Moʻui taau mo lotu ʻi Hono ngaahi temipalé.
- 3. Ako ʻEne ngaahi tokāteline ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.
- 4. Taau ke maʻu, ʻiloʻi pea muimui ki he Laumālie Māʻoniʻoní.
- 5. Vahevahe mo taukaveʻi ʻEne ongoongoleleí.
- 6. Kau fakamātoato ʻi he lotu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.
- 7. Fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.
- 8. Moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e moʻui fakapotopotó.
Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni kuo pau ke fakahoko ia ki muʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá. Ko ha fanga kiʻi ngāue faingofua ʻeni ʻoku ʻikai lava ke liʻaki pea ʻoku ngali ko ha meʻa angamaheni pē ʻi heʻetau talanoa ki aí. Neongo ia, ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e tuʻunga faka-ākongá ʻa ia kuo hoko maʻu pē ko ha fakavaʻe maʻá e kau Fineʻofá. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai e ngaahi meʻá ni maʻatautolu—ko ha ngaahi ngāue mo ha ngaahi ʻulungāanga fakatāutaha ʻeni ʻoku nau fakafaikehekeheʻi kitautolu mei he niʻihi kehé, ke tau tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he meʻa ʻoku totonú.
ʻE kehe ʻa māmani mo e Siasí ʻo kapau ʻe lelei ʻaupito hono fakahoko, fakafoʻou mo tauhi ʻe he fefine Siasi kotoa pē ʻa e ngaahi fuakavá; kapau ʻe feʻunga ʻa e fefine kotoa pē ke maʻu ha lekomeni temipale mo toe lahi ange ʻene lotu ʻi he temipalé; kapau ʻe ako ʻe he fefine kotoa pē ʻa e folofolá mo e ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí mo ʻiloʻi lelei kinautolu, ke ne lava ʻo akoʻi mo taukaveʻi ʻa e ngaahi tokāteline ko iá ʻi ha faʻahinga taimi pe feituʻu pē. Fakakaukau angé ki hono fakatahaʻi hotau mālohí ʻo kapau ʻe lotu fakamātoato ʻa e fefine kotoa pē ʻi he pongipongi mo e efiafi pea ʻe toe lelei ange kapau te ne lotu taʻetuku ʻo hangē ko ia kuo fekau mai ʻi ʻe he ʻEikí. Kapau ʻe lotu fakafāmili ʻa e fāmili kotoa pē mo fai tuʻo taha he uike ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, te tau hoko ʻo toe mālohi ange. Kapau naʻe moʻui fakapotopoto ʻa e fefine kotoa pē ke ne lava ʻo foaki tauʻatāina ʻa ʻene ʻiló, ngaahi talēnití mo e maʻuʻanga tokoní, pea kapau naʻe hā ʻa e tuʻunga fakaākonga ʻo e fefine kotoa pē ʻi heʻene leá mo e vala ʻokú ne tuí, te tau hoko ai ʻo tuʻu taʻeueʻia ʻi he meʻa ʻoku moʻoní.
Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia ʻi he Fāmilí
Uá, kuo pau ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi he fāmilí. Te nau lava pea ʻoku totonu ke nau mo tokangaʻi e ngaahi fāmilí ʻo lelei ange ia ʻi ha toe taha. ʻI heʻetau hoko ko e kau ʻākonga ʻa Kalaisí, ʻe lava pea ʻoku totonu ke tau lelei taha pē kitautolu he māmaní ʻi hono tauhi, tokangaʻi mo hono maluʻi ʻo e ngaahi fāmilí. ʻOku tau fakahoko ʻeni ʻi heʻetau:
- 1. ʻIloʻi mo taukaveʻi e ngaahi fatongia fakalangi ʻo e kau fafiné.
- 2. Tali e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
- 3. Faʻu ha ngaahi fāmili ʻoku taʻengatá.
- 4. Pukepuke ha nofo-mali ʻoku mālohí.
- 5. Fāʻeleʻi mo ʻohake ʻo e fānaú.
- 6. Fakahā ʻa e ʻofá pea tokangaʻi mo tauhi e kau mēmipa ʻo e fāmilí.
- 7. Tali ʻa e fatongia ke teuteuʻi ha toʻu tangata anga māʻoniʻoni kei tupu hake.
- 8. ʻIloʻi, moʻui ʻaki mo taukaveʻi ʻa e tokāteline ʻo e fāmilí.
- 9. Fekumi pea fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kāinga ofí.
ʻI he hoko ʻa e fefine kotoa pē ʻi he Siasí ni ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku foaki ai kiate ia ʻa e fatongia ke ne tauhi, tokangaʻi mo maluʻi ʻa e fāmilí. Naʻe foaki ki he kakai fefiné ha ngaahi ngāue tukupau ki muʻa pea ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní. Pea ʻi hoʻo hoko ko ha fefine Siasi tauhi fuakavá, ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻoku mahuʻinga ke ke lea ʻo taukaveʻi ʻa e tokāteline ʻo e fāmilí3 ki hono fakamālohia e ngaahi fāmilí ʻi he funga ʻo e māmaní.
ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi mo taukaveʻi e ngaahi fatongia fakalangi ʻo e houʻeiki fafiné ʻi ha māmani kuo fehangahangai maʻu ai pē e kakai fefiné mo ha ngaahi pōpoaki loi fekauʻaki mo honau tuʻunga fakaefefiné. Kuo hanga ʻe he kakai ngāue ʻiloa ʻi he letioó mo e televīsoné ʻo fokotuʻu pē kinautolu ko ha niʻihi ʻoku mafai ke lea ʻo fakafofongaʻi e kakai fefiné. Neongo ʻe ʻi ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻe moʻoni ʻi he ngaahi pōpoaki ko ʻeni ʻoku ʻomi ʻi he mītiá, ka ko e lahi tahá ko hano malangaʻi ʻo ha ongoongolelei ʻo e fiefia fakafoʻituituí mo e tauhi pē kiate kitá ʻo faʻa takihalaʻi ai e houʻeiki fafiné fekauʻaki mo honau tuʻunga totonu ko e fefiné pea mo honau mahuʻingá. ʻOku fakahā mai ʻe he ngaahi leʻo ko ʻení ha fiefia ʻoku ʻikai moʻoni pea ʻoku tupu ai ʻa e mamahi, taʻelata mo e puputuʻu ʻa ha kakai fefine tokolahi.
Ko e feituʻu pē ʻe taha ʻe ako ai ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e moʻoni kakato ʻoku fekauʻaki mo honau fatongia ʻoku ʻikai lava ke fakahoko ʻe ha taha ʻi he palani ʻo e fiefiá, ko e Siasí ni mo hono tokāteliné. ʻOku tau ʻilo naʻa tau kau mo hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí, ʻi he fepaki lahi naʻe hoko ʻi he maama fakalaumālié ke paotoloaki ʻa ʻetau malava ko ia ke kau ki ha fāmili taʻengatá. ʻOku tau ʻilo ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá pea ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí. ʻOku aʻusia ʻe he kakai fefiné ʻa e fiefia moʻoní ʻi he taimi ʻoku mahino mo nau fiefia ai ʻi honau fatongia makehe ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku poupouʻi pea akoʻi taʻe tūkua heni ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe lava pea ʻoku totonu ke lelei taha hono fai ʻe he kakai fefiné. ʻOku tau tui ki hono faʻu ʻo e fāmili taʻengatá. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau tui ki he malí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku kei tuʻu pē ʻa e fekau ke fanafanau mo fakatokolahi ʻa e māmaní. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau tui ki he maʻu ʻo e fānaú. ʻOku tau tui ʻe lava ke tau ʻohake lelei mo akoʻi ʻa ʻetau fānaú ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Ko ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻeni ʻi he palani ʻo e fiefiá pea ko e taimi ʻe tali ai ʻe he kakai fefiné ʻa e ngaahi fatongia ko iá ʻaki ʻa e kotoa honau lotó, ʻoku nau fiefia! Ko e faingamālie ia ʻo e fefine kotoa pē ʻi he Siasí ni ke ne ʻiloʻi mo taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fāmilí.
Koeʻuhí ʻoku taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí, he ʻikai ʻaonga ke tau tukunoaʻi pe taʻetokanga ki he ngaahi fetuʻutaki ko iá. Ko e konga lahi ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻa e kautahá ni ʻi he kuo hilí naʻe fakatefito ia ʻi hono tokoniʻi ʻo e kakai fefine ʻo e Siasí ke fakamālohia honau ngaahi fāmilí pea fakamamafaʻi hono fakatupulaki hotau ngaahi poto fakatauhí—ʻi he ngaahi poto fakatauhiʻapí, ngaahi taukei fakaemātuʻá mo e taukei ʻi he nofo-malí. ʻOku fie maʻu ʻa e ngāué ʻi he ngaahi fāmilí, ka ko e ngāue lahi ia ʻatautolu—pea ʻoku ʻikai ke tau manavasiʻi he ngāué. Ko e meʻa ʻeni ʻoku lelei taha ʻetau fakahokó; ʻoku ikai ha taha te ne faʻu mo tokangaʻi lelei ange ʻa e ngaahi fāmilí ka ko e kau fafine ʻo e Fineʻofá. ʻOku tau tauhi, tokangaʻi mo maluʻi kinautolu.
Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia ʻi he Tokoní
Tolú, kuo pau ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he tokoní. Ko ha Kautaha Tokoni kitautolu pea ʻoku totonu ke lelei taha pē ʻetau fakahoko e tokoní ʻi he māmaní. Ko hotau ngafa makehe ʻeni talu pē mei he kamataʻangá. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e tokoní ( relief) “ke hiki hake, ke fakamaʻamaʻa.” ʻOku ʻuhinga iá “ke ʻohake.” “Ko e fakakaukaú ke ‘hiki hake (ha taha) mei he faingataʻá.’”4 Ko e tokoni mo e fakafiemālie ʻoku tau faí ko ha fakaʻilonga ia ko ha kau ākonga kitautolu ʻa e ʻEikí pea ko ha kau mēmipa kitautolu ʻo Hono Siasi moʻoni kuo toe fakafoki maí. Ko ha faingamālie lelei ia ke tau kau ki he kautaha fakaemāmani lahi ko ʻeni maʻá e houʻeiki fafiné, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi mai ʻe honau hingoá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakahokó: ke fai ha tokoni.
Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe fokotuʻutuʻu e houʻeiki fefine ʻo e Siasí ni ke nau “tokoniʻi ʻa e masivá, tuēnoá, kau uitoú mo e tamai maté pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa kotoa pē ʻo e manavaʻofá”5 pea “‘ikai ngata pē ki hono tokoniʻi ʻo e masivá, ka ke fakamoʻui mo e laumālié.”6 Naʻe toe fakalahi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou ki hono fakaʻuhingaʻi ʻo e tokoní ʻo pehē ko ha “tokoniʻi ʻo e masivá, mahamahakí, loto veiveiuá, taʻeʻiló pea toʻo ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau fakafeʻātungiaʻi ʻa e fiefia mo e fakalakalaka ʻa e fefiné.”7
Neongo ʻa e ngaahi ngāue tokoni mahuʻinga kuo fakahoko ʻi he kuo hilí, ka ʻoku kei hanga mai mei muʻa ʻa e ngāue maʻongoʻonga mo mahuʻinga taha maʻá e kakai fefine ʻo e Siasí ni. Kuo pau ke teuteuʻi ʻa māmani ke tali ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea kuo pau ke tau tokoni ki he teuteu ko ʻení ʻi he uhouhonga ʻo e lotolotonga ʻo e taú, moveuveú, fakatamaki fakaenatulá mo e tupu fakautuutu ʻa e koví. Kuo teʻeki ai ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo māmaní ʻe fie maʻu ke fakaʻaongaʻi kotoa ai ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe ala maʻú. Koeʻuhí ko e kau ākonga kitautolu ʻa Sīsū Kalaisi pea kuo tau fai ha ngaahi fuakava mo Ia, kuo tau haʻisia ai ʻi he fuakava ke kau ʻi he ngāue tokoni ko iá.
ʻOku mou mahuʻinga fau mo makehe. ʻOku mou takitāuhi pe ha kavenga mo e faingataʻaʻia pea ʻoku ʻamoutolu ai ʻa e tāpuaki ke kole tokoni ki he ʻEikí. ʻOku tau maʻu foki mo ha faingamālie ke tokoni ki he ʻEikí ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻa ia ko e founga fakaʻofoʻofa mo vave taha ia ke veteki ʻaki e ongoʻi taʻelatá mo e siva ʻa e ʻamanakí pea ko ha founga pau ia ke maʻu ai e takaua ʻa e Laumālié. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke tau fai ke kamata fakahoko ai ʻetau tokoní, ko ʻetau tūʻulutui ʻo fehuʻi, “Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻeku tokoní?” ʻOku fie maʻu ʻa e fefine kotoa pē—mali pe teʻeki mali, motuʻa pe kei talavou—ke kau ʻi he ngāue tokoni ko ʻení pea ʻoku totonu ke tau fai ia ʻo lelei ange ʻi ha toe taha kehe.
Kau Takimuʻa Mālohi mo Taʻeueʻia
Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni maʻamoutolu kau palesitenisī ngāue faivelenga ʻo e Fineʻofá. ʻOku mou maʻu ha fatongia fakafiefia mo ha falala toputapu ʻi hoʻomou fakahoko e ngāue ʻa e Fineʻofá. ʻOku ʻamoutolu ʻa e tufakanga ke tokoniʻi e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻukimuʻa taha ʻi he tuí, fāmilí mo e tokoní. Te mou tokoni ke hoko ʻa e ongoongoleleí ko ha meʻa maʻongoʻonga mo fakamānako ki he kakai ʻo e Siasí. Te mou tokoni ki he kakai fefiné ke fakaleleiʻi honau poto fakatauhiʻapí, tauhi fānaú mo e nofo-malí ke nau lava ʻo moʻui kakato ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi honau ngaahi ʻapí.
ʻOku ʻi ai e totonu mo e mafai ʻo e taki kotoa pē he Fineʻofá kuo uiuiʻi mo vaheʻi, ke tataki ia ʻi hono fakahoko e ngāue ne ui fakalaumālie ia ki aí ke ne feau ʻi he lelei tahá ʻa e ngaahi fie maʻu ʻanautolu ʻokú ne tokangaʻí. 8 Te mou maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tuku taha hoʻomou tokangá ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻa e lototoʻa ke ʻoua naʻa mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hano mahuʻingá.
ʻOku ʻiloʻi ʻe he takimuʻa kotoa pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fetaulaki mo e ngaahi fāmilí ʻi he māmaní, ʻa e ngaahi faingataʻa hangē ko hono maʻunimā kita ʻe ha tōʻonga moʻuí, fakamoʻuá, taʻefaitotonú mo e talangataʻá. Naʻe mamata mai ʻa e Fakamoʻuí ki hotau kuongá ko ha “kamataʻanga pē [ia] ʻo e ngaahi mamahí”9 ʻa ia ʻe kākaaʻi ai ha tokolahi. Naʻá ne fakamatala ʻo kau ki he taú, ongoongo ʻo e tau, honge, mofuike mo e ngaahi mahaki. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e māmani ʻoku tau nofo aí pea ʻoku mahuʻinga ke fakahoko ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa honau fatongia ke mateuteu ʻi he meʻa kotoa pē.
ʻI heʻetau hoko ko e kau taki ʻo e Fineʻofá, te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa e fefine ʻi he ʻapi, uooti mo e kolo kotoa pē ke nau moʻui fakapotopoto. ʻOku totonu ke nau tauhi ha paʻanga, meʻakai mo ha pōtoʻi ngāue te ne tauhi kinautolu mo honau fāmilí ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Kuo ʻoatu ʻe he Siasí ha ngaahi tokoni maʻongoʻonga ʻo hangē ko ha fanga kiʻi tohitufa ke ke kamata ʻaki. Ko e konga ʻeni hoʻo ngāué.
ʻOkú ke maʻu ha faingamālie ke kau fakataha mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke palani ha maluʻi mo ha hūfangaʻanga mei he ngaahi matangi ko iá pea fokotuʻutuʻu mo ha tokoni ke fai ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu tukupau ʻa homou kakaí. Ko e feohi fakakaumeʻa mo fakasōsiale ko ia ʻokú ne ngaohi ʻa e moʻuí ke fakafiefiá, ʻe hoko ia ko e ola ʻo ʻetau ngāué. ʻE hanga maʻu pē ʻe he tokanga taha ke fai ha tokoní ʻo langaki e feohi fakasōsialé, ka he ʻikai faʻa fakahoko ha tokoni ʻe he tokanga taha ki he feohi fakasōsialé.
ʻI he taimi ʻoku tau fakataha mai ʻi ha faʻahinga taumuʻa ʻi he Fineʻofá, kuo pau ke tau fakamoleki hotau taimi mahuʻingá mo e paʻanga kuo fakatapuí, ki he taumuʻa ko hono tokoniʻi ʻo e kau fefiné ke nau fakahoko ʻa ia ʻoku totonu ke lelei taha ʻetau fakahokó. ʻOku totonu ke nounou pē ʻa e kamataʻanga ʻo ʻetau ngaahi houalotu Fineʻofá he Sāpaté pea fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié ke ʻiate kitautolu. ʻOku fie maʻu ʻa e momeniti kotoa pē ʻe ala maʻú ke tau ako fakataha ai ʻa e ongoongoleleí ke tau hoko ai ko e lelei taha ʻi hono fua hotau ngaahi fatongiá. Kuo pau ke fakataumuʻa ʻa e ngaahi konifelenisi, ʻekitivitī mo e ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ke tokoniʻi e kau fafiné ke nau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku totonu ke lelei taha ʻenau fakahokó. Ko e kole ʻeni ʻa Palesiteni Hingikelī kiate kitautolú:
“‘Oku ʻi ai haʻatau tukupā mahuʻinga ange ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi. . . .
“. . . ‘Fai homou lelei tahá.’ Ka ʻoku ou fie fakamamafaʻi atu, mou fai ʻa homou tūkuingatá. . . . Te tau malava ʻo ngāue ke toe lelei ange. . . .
“. . . Kuo pau ke tau tūʻulutui ʻo tautapa ki he ʻEikí ke ʻomi ha tokoni, mo ha ivi, mo ha fakahinohino. Kuo pau ke tau tuʻu hake leva ki ʻolunga ʻo laka atu ʻo ngāue.”10
Siʻoku ngaahi tokoua, kuo pehē ʻe hotau palōfita ʻoku ou poupou ki ai ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó, ʻoku ʻi ai ha founga ʻoku toe lelei ange ia ʻi he founga ʻa e māmaní. Kuó ne kole ki he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻu fakataha ʻo taukaveʻi ʻa e māʻoniʻoní. Kuó ne pehē kapau te tau fāitaha mo uouangataha, he ʻikai lava ke fakafuofuaʻi hotau mālohí. Kuó u fakahā kiate ia ʻa ʻeku tui fakapapau ʻe tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ni ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí; mālohi mo taʻeueʻia ʻi hono tauhi, tokangaʻi mo maluʻi hotau fāmilí; pea mālohi mo taʻeueʻia ʻi hono fakahoko ʻo e tokoní. ʻOfa ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko ʻeni ʻa e kakai fefiné, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. “Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, 10 Sānuali, 2004.
2. Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi,10 Sānuali 2004.
3. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo Ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.
4. Vakai, Online Etymology Dictionaary, “relief,” “relieve,” www.etymonline.com.
5. History of the Church, 4:567.
6. History of the Church, 5:25
7. Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 (1960), 308.
8. Vakai, Richard G. Scott, “Ko e Makatuʻunga Fakatokāteline ʻo e Ngaahi Houalotú,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, 10 Sānuali, 2004, 8.
9. Mātiu 24:8; vakai foki, veesi 3–7, 1 Tīmote 4:1–2; 2 Timothy 3:1–5.
10. Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, 10 Sānuali 2004, 21.