Silvia H. Allred
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá
ʻI heʻetau toutou ʻaʻahi fakamāhina ki hotau ngaahi tokouá, ʻe lava ke tau fakatupu ai ha ngaahi haʻi ʻo e ʻofá, anga fakakaumeʻá mo e falalá.
ʻOku ou maʻu ha loto fakatōkilalo ʻi he faingamālie ke tuʻu ai ʻi homou haʻohaʻongá ʻo vahevahe atu ʻa e ngaahi ongo ʻo hoku lotó. Ko ha fefine tatau pē au, mo kimoutolu ʻoku ʻikai haku mahuʻinga ʻi he tānaki tuʻunga moʻui ʻa e māmaní, ka kuo faitāpuekina maʻu pē au ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene ʻaloʻofa lahí ʻaki ha ngaahi faingamālie taʻe hano tatau pea mo ha meʻafoaki mahuʻinga: kuó u maʻu ‘a e meʻafoaki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ko ʻení pea mo e moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Talu mei hoku taʻu 14, mo ʻeku ongoʻi ʻa e ivi faifakahinohino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻeku fuofua fanongo ki he kau faifekaú mo lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ongo māfana maʻu pē ʻeku fakamoʻoní ʻi hoku lotó pea ʻoku mālohi ʻa ʻeku tuí. Kuo faitāpuekina lahi ʻeku moʻuí ʻe he meʻafoaki ko ʻeni ʻo e tuí mo e fakamoʻoní.
ʻOku ou tuʻu he ʻahó ni ʻi he lotolotonga ʻo e kau fafine tuʻukimuʻa mo mahuʻinga taha ʻi he māmaní pea ʻoku ou ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻo e fatongia maʻongoʻonga ʻoku tuku kiate aú. Kuó u lotu, ako mo fakalaulauloto ki he folofolá ke u maʻu ha ueʻi mei he Laumālié, ke u leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u leaʻaki kiate kimoutolu ʻi he fakatahaʻangá ni.
ʻI heʻemau hoko ko e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ne mau ako ai mo fakalaulauloto ki he hisitōlia mo e taumuʻa ʻo e Fineʻofá—ʻa e kautaha makehe ko ʻeni ne fokotuʻu fakalangi ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi mo faitāpuekina ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Naʻe hoko mai ʻa e fokotuʻutuʻu fakalaumalié ni ko ha tali ki he ngaahi holi pelepelengesi ne ʻi he loto ʻo e kau fafine ʻi he taimi ko iá. Naʻe fokotuʻu ia mo ha ongo taumuʻa mahino ʻe ua: ke tokoniʻi ʻa e masivá mo fakahaofi e ngaahi laumālié1.
Naʻe lea ʻa Sisitā Peki ʻo kau ki he meʻa ʻe taha ʻe malava pea ʻoku totonu ke lelei taha hono fai ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ni, ʻa ia ko hono fakahoko ʻo e tokoní.
Mou fakakaukau ki he tefitoʻi moʻoni ne akoʻi mai ʻi he Sione 21:15–17. Naʻe fehuʻi ʻe he ʻEikí kia Pita, “‘Okú ke ʻofa kiate au . . . ?” Naʻe taliange ʻe Pita, “‘Okú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Pea pehēange ʻe he ʻEikí, “Fafanga ʻeku fanga lamí.” Ne toe fehuʻiange ʻe he ʻEikí, “‘Okú ke ʻofa kiate au?” Ne toe taliange ʻe Pita, “‘Io, ʻEiki; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Naʻe pehēange ʻe he ʻEikí kia Pita, “Fafanga ʻeku fanga sipí.” Ne toe fehuʻiange ʻe he ʻEikí ko hono tuʻo tolú ia, “‘Okú ke ʻofa kiate au?” Ne taliange ʻe Pita, “‘Eiki, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē; ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Naʻe pehēange ʻe Sīsū kiate ia, “Fafanga ʻeku fanga sipí.”
ʻI heʻetau hoko ko e kau ʻākonga ʻa Kalaisí, ʻoku tau talaki foki ʻetau ʻofa kiate Iá. ʻOku founga fēfē ʻetau fafanga ʻEne fanga sipí?
Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke fafanga ai ʻe he Fineʻofá ʻa ʻEne fanga sipí, ko e faiako ʻaʻahí. “Ko e ngaahi taumuʻa ʻo e faiako ʻaʻahí ke langa hake ha ngaahi vā-fetuʻutaki ʻofa ʻi he fefine takitaha pea fakahaaʻi ha fietokoni, fakafiemālie mo e anga fakakaumeʻá.”2 Ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá, ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he faiako ʻaʻahí ʻa e ngaahi meʻá ni:
- 1. ʻAʻahi maʻu pē ki he fefine takitaha kuo vahe ke ʻaʻahi ki aí (ʻi hono ʻapí ʻo ka lava, ʻi he māhina kotoa pē).
- 2. “‘Iloʻi e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e fefiné mo hono fāmilí.”
- 3. “Fai ha tokoni ʻe feʻunga ke fakahokó.”
- 4. “Fai ha fakahinohino fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he pōpoaki fakamāhiná.”3
Kuo faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa e kakai fefiné ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-ʻOtua ʻo e ʻofá, manavaʻofá, angaʻofá, mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻI heʻetau ngaahi ʻaʻahi fakamāhina ko e kau faiako ʻaʻahí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa e fefine takitaha ʻi heʻetau fakaaʻu atu ʻetau ʻofá mo e angaʻofá pea foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻo e manavaʻofá mo e ʻofa faka-Kalaisí. Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí, ʻoku tau maʻu kotoa pē ha faingamālie ke langaki hake mo tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé.
Kuó u nofo ʻi ha ngaahi fonua lahi ʻi ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga pea ʻi he ʻOtu Kalipiané mo Sipeini. Kuó u mātā hono fakahoko faivelenga ʻo e faiako ʻaʻahí ʻi ha lue lalo ki ha ngaahi feituʻu ofi mo mamaʻo, pe heka pasi, pe lēlue. Naʻe hoko hoku kaumeʻa ko ʻAná, ko ha faʻē kei talavou ʻi Kositā Lika pea naʻá ne fakahoko faivelenga ʻene faiako ʻaʻahí ʻi he māhina kotoa pē pea neongo naʻe ʻuha lōvai he taimi lahi, ka naʻá ne kei ʻalu pē. Ko e taʻu ʻeni ʻe tolungofulu mei ai pea kuó ne hoko ko ha kuifefine, ka ʻoku kei hokohoko atu pē hono fakahoko faivelenga ʻa ʻene faiako ʻaʻahí. Kuó ne faitāpuekina e moʻui ʻa ha tokolahi.
ʻI heʻetau ʻaʻahi fakamāhina maʻu pē ki hotau ngaahi tokouá, ʻe lava ke tau fakatupu ai ha ngaahi haʻi ʻo e ʻofá, anga fakakaumeʻá mo e falalá. Kapau te tau fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe toe lahi ange ai ʻetau fakatokangaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kakai kehé. Kapau te tau ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi fakalangi ko iá, ʻe lava ke tau faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ka kuo pau ke tau loto fiemālie ke foaki atu ʻetau koloá pea mo hotau taimí. Ko e fua totonu ʻo ʻetau moʻuí ʻoku ʻikai ʻi he lahi ʻo ʻetau koloá, ka ko e lahi ʻo ʻetau foakí. ʻOku ʻomi ʻe he faiako ʻaʻahí ha ngaahi faingamālie ke tau foaki ʻi heʻetau fetokoniʻakí, fakalato e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino, fakalaumālie mo fakaeloto ʻa e niʻihi kehé.
Lolotonga ʻeku nofo ʻi he Lepupelika Tominikaní, ne u ʻaʻahi ki ha fefine ne toki ʻatā mai pē mei falemahaki hili hono fāʻeleʻi ʻene pēpē fika tolú. Ne u ʻohovale ʻi heʻene hā moʻui lelei mo nongá. Naʻe fuʻu kei iiki ʻene ongo tamaikí! Naʻá ma talanoa taimi siʻi pē peá ne talamai ʻokú ne ongoʻi nongá he ʻoku tokoniʻi ia ʻe he kau Fineʻofá he ʻaho kotoa pē he ngaahi ʻaho ka hokó. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻofeina ia.
Ko ʻeku ongo faiako ʻaʻahí pē ʻokú na ʻuluaki ʻaʻahi mai mo ʻomi ʻeku meʻakai ʻi he taimi kotoa pē ne u foki mai ai ki ʻapi hili hono fāʻeleʻi ʻeku fānaú kotoa ʻi Seni Hosei, ʻi Kositā Liká.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻoku hanga ʻe he ngāue tokoni ʻi he Fineʻofá “ ʻo fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatoputapuʻi ʻa e fefine fakafoʻituituí” pea kuó ne faleʻi mai kitautolu ke tau “fakamuʻomuʻa ʻetau tokoni ʻi he Fineʻofá ʻo laka ange ia ʻi haʻatau tokoni ʻi he ngaahi meʻa fakasōsialé mo e ngaahi kalapú pea mo ha ngaahi kautaha tatau mo ia.”4
Ko ha meʻangāue ʻaonga foki ʻa e faiako ʻaʻahí ʻi he ngāue ki hono pukepuke mo fakamālohia ʻo e kāingalotú. Naʻe fakamatala ha fefine taautaha kei talavou ʻo pehē:
“Lolotonga ʻeku lau e Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he Ensign, ne u manatu ai ki heʻeku faiako ʻaʻahí. Ko hoku kaumeʻa lelei hoku hoá, ka naʻe fepakipaki maʻu pē ʻema taimitēpilé. ʻI he pongipongi ko iá ne u pehē ke u telefoni pē ki he kau fafine ʻokú ma ʻaʻahi ki aí, fokotuʻu ha taimi pea mo fakaʻamu ʻe fenāpasi ia mo e taimi-tēpile ʻa hoku hoá. Meʻapango, he naʻe ʻikai lava mai hoku hoá ki heʻema ʻaʻahí. Ne u kole ki ha niʻihi ne mau loki fakatahá, ke mau ō ʻo fai e ʻaʻahí ka naʻe ʻikai faingamālie ha taha. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai sai ke u ʻalu toko taha pē ʻo fai ʻeku faiako ʻaʻahí ko ia ne u fakakaukau ke u telefoni ʻo kaniseli, ka ne u pehē pē naʻa sai ange ke u ʻalu toko taha ʻo fai e ʻaʻahí ʻi ha ʻosi atu ha toe māhina ʻe taha mo e ʻikai te u ʻaʻahi ki he kau fafiné.
“Ne u aʻu atu ki he api ʻo ʻAlesaná peá u luelue atu ki he matapaá mo ha loto tailiili he naʻe ʻikai te u ʻilo pe te u ʻiloʻi koā ia. Naʻá ne anga fakakaumeʻa ʻaupito ʻi he telefoní ko ia ne u fakakaukau ko ha taʻahine pē ia ne u ʻosi sio ki ai he lotú.”Ne fakafeʻiloaki mai ʻa ʻAlesana, fāʻofua ʻiate au mo malimali. Ko ha mata foʻou eni! Lolotonga ʻema talanoá, naʻe fakamatala ʻa ʻAlesana ki heʻene fie maʻu ke toe ʻalu ki he lotú peá ne talamai ʻene fakaʻamu ʻi he ngaahi māhina kuo hilí ʻe fai ange ha ʻaʻahi kiate iá. Naʻá ne talamai ko e fuofua taimi ʻeni ke ʻaʻahi ange ai ha faiako ʻaʻahi. Naʻá ma talanoa kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ʻo e ongoongoleleí mo fevahevaheʻaki ʻema fakakaukau ki he Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí ki he māhina ko iá. Naʻá ne talamai ʻe haʻu ki he lotú he uike ko iá. Pea naʻá ne haʻu (fakataha mo e tamasiʻi naʻá na kaumeʻá)!
“Talu mei ai mo ʻeku kaumeʻa lelei mo ʻAlesana. ʻOku ʻikai ke u kei hoko ko ʻene faiako ʻaʻahi, ka ʻokú ma feʻiloaki ʻo laka hake he tuʻo taha he māhiná. ʻOku ʻalu maʻu pē ʻa ʻAlesana ki he lotú mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻApí pea ʻalu ki he ʻinisititiutí.
“‘Oku ou toe maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange he taimí ni ʻo kau ki he faiako ʻaʻahí ʻi he kuo hilí. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻEne ueʻí ʻa ia ne iku ʻo tataki ai au ki ha kaumeʻa angalelei mo ʻofa hangē ko ʻAlesaná. Ne fakatou fakamālohia kimaua ʻe he meʻa ko ʻeni ne ma aʻusiá pea ne ma fakatou fie maʻu ia ki heʻema fakalakalaka fakalaumālié.”5
ʻI he taimi ʻoku tokanga ai ʻa e tauhisipí, ʻe kei lava pē ke maʻu mai ʻa kinautolu kuo nau hē ʻo mamaʻo atu. ʻE lava ke nau tali ʻa e fakaafe ke foki mai ki he Siasí.
ʻOku enginaki mai kiate kitautolu ʻi he Molonai 6:4 ke tau manatuʻi pea fafangaʻi ʻa kinautolu ʻoku papitaiso ki he Siasi ʻo Kalaisí.
ʻOku langaki hake ʻa e tuí mo e fakamoʻoní ʻe he pōpoaki fakamāhina ʻo e ongoongoleleí ʻoku tau vahevahe ʻi he ngaahi ʻaʻahi ko iá. ʻOku fakamāmaʻi fakatouʻosi ʻa e tokotaha foakí mo ia ʻokú ne talí, ʻi heʻena vahevahe ʻa e ngaahi ʻilo mo e ngaahi taukei fakatāutahá lolotonga ʻena aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa ʻetau kau palōfitá.
Ko e tāpuaki ʻe tahá ko e ongoʻi kaungāmeʻa ofi mo langaki fakalaumālie ʻo e ongo fafine ʻokú na hoa ʻaʻahí. ʻOku tau feakoʻaki mo feʻofaʻaki ʻi he taimi ʻoku tau ngāue tokoni fakataha aí.
ʻE lava pea ʻoku totonu ke tau lava ʻo fai ha tokoni ʻoku ʻaongá. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻilo ki he ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau maʻu ha ngaahi ueʻi fakalangi ʻa ia ʻokú ne poupouʻi kitautolu ke tau fai lelei. Tau tukupā muʻa ke ola lelei ange ʻa e faiako ʻaʻahí. ʻE lava ke tau ʻoatu ha meʻakai fakatuʻasino mo fakalaumālie. ʻE lava pea ʻoku totonu ke tau ʻoatu ʻa e mahinó pea malava ke akoʻi e tokāteliné. Te tau lava ʻo fakafiemālieʻi ʻa e fiekaia fakalaumālié pea fafanga ʻa e fanga sipí. ʻE ʻuhinga hono fafanga ʻo e fanga sipí ki hono fakamālohia mo fafangaʻi e kāingalotu foʻoú, ʻa e kau māmālohí, pea aʻu ai pē ki he kāingalotu mālohí foki.
Ko e tokoni ʻoku tau faí ʻoku totonu ke taʻesiokita, fakalongolongo, pea fai ia ʻi he loto fie ngāue, ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Kuo pau ke ʻi ai ha tokanga moʻoni ki he tākangá ke fakaafeʻi kinautolu kia Kalaisi.
ʻOku ou lotua ke tau fai ha tukupā ʻoku lahi angé ke mafao atu hotau nima ʻofa mo manavaʻofá ke faitāpuekina, tokoniʻi mo fefakamālohiaʻaki ʻi heʻetau fakahoko ʻetau faiako ʻaʻahí ʻi he loto hangamālie mo fiefia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Vakai, History of the Church, 5:25.
2. “Ko e Fineʻofá”, konga 3 ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí, Tohi Fika 2: Kau Taki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Houalotú (1998), 245.
3. Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí, Tohi Fika 2, 258.
4. “The Circle of Sisters,” Ensign, Nov. 1980, 110, 111.
5. Tohi fakataautaha.