Ko e tokoni lelei taha te tau maʻu ʻi hono fakamālohia ʻo e fāmilí, ko hono ʻiloʻi mo muimui ko ia ʻi he ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí.
ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí, ne kole mai ‘e Sisitā Peki pe te u lava ʻo lea fekauʻaki mo e fāmilí pea fai mo ha kiʻi fakamatala ki ha ngaahi meʻa kuo hoko tonu kiate au fekauʻaki mo e fāmilí. ʻOku teʻeki ke u mali pe ʻi ai haʻaku fānau. Mahalo ʻoku pehē ʻe Sisitā Peki ʻoku ou taukei feʻunga ke lea fekauʻaki mo e fāmilí he kuo teʻeki ke u fakahoko ha fehālaaki ʻi ha taha ʻo ʻeku fānaú. ʻOku ʻikai tokolahi ha kau fafine ‘e lava ‘o lea pehē.
Ko ha tokotaha ngāue au he tafaʻaki tokoni ki he fāmilí pea ko ʻeku maʻuʻanga moʻuí ia pea kuó u ngāue mo ha ngaahi fāmili lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí —ko e lahi tahá ko ha ngaahi fāmili ʻoku faingataʻaʻia pe lahi ʻenau ngaahi palopalemá. Kuó u mātā ha ngaahi tūkunga fakamamahi kuo fakalaveaʻi—fakatuʻasino mo fakaeloto ai e fānaú. Kuó u mātā ha fānau kuo liʻaki pea tuēnoa koeʻuhí ko hono fakaʻaongaʻi pe maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú ʻenau mātuʻá. Kuó u mātā ha toʻu tupu taʻu 18 ne nau nofo ʻi ha ʻapi fakataimi pea kuo tuku atu kinautolu ke nau moʻui ʻiate kinautolu pē taʻe ʻi ai ha poupou pe ha tokoni pe ko ha fāmili ʻofa ke tokoniʻi kinautolu.
Mālō pē ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku ʻikai hoko e ngaohikoviá pe liʻekiná ʻi hotau fāmilí, ka ʻoku hoko ki he fāmili kotoa pē ha faingataʻa—ʻa e mahamahakí, maté, talangataʻá, faingataʻaʻia fakapaʻangá mo e alā meʻa pehē.
ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi palopalema ko ʻení ha ngaahi fehuʻi faingataʻa. Ko e hā ʻoku hoko ki he ngaahi fāmilí? Ko e hā e faikehekehe ʻo e ʻapi maʻumaʻulutá mo e ʻapi ʻoku ʻikai ha fepoupouʻakí? Ko e hā ha ngaahi meʻa faingofua te ne tokoniʻi ʻa e ngaahi fāmilí? Ko hai te ne lava ʻo ʻomi ha fakafiemālie ki he ngaahi fāmilí?
ʻOku ou fie lea nounou he ʻahó ni ki he ngaahi fehuʻí ni mo ʻoatu ha ngaahi meʻa kuó u vakai ki ai he ngaahi taʻu lahi mo ha ʻamanaki te nau lava ʻo tokoni.
Ko e hā ʻOku Hoko ki he Ngaahi Fāmilí?
ʻOku ngāue taʻetuku ʻa Sētane ke ʻohofi ʻa e fāmilí. ʻOkú ne talamai ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e malí, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he fānaú ia ha tamai mo ha faʻē pea ʻoku ʻikai mahuʻinga ke mālohi ʻa e fāmilí. ʻOkú ne pehē ko e meʻa fakakuongamuʻa pē mo laulaunoa ʻa e ngaahi tuʻunga angamaʻá ia. ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e faingataʻá, ʻoku talamai leva ʻe Sētane ke tau tukuange ʻetau tuí ka tau fai ʻa e meʻa ʻoku fakahoko ʻe māmaní. ʻOkú ne fakatauveleʻi kitautolu ʻaki ʻa e ongoongoá mo e koloá peá ne talamai mo e feituʻu ʻe ngali faingofua ange ai ʻa e moʻuí. ʻOkú ne ʻohofi ʻetau tui ki he ʻOtuá pea aʻu pē ʻo ne feinga ke fakatupu lotosiʻi ki he ngaahi fāmili mālohi mo angaʻofa tahá. ʻOku fiefia ʻa Sētane ʻi he taimi ʻoku tau tukulolo aí—ʻi ha kiʻi meʻa pē ʻoku ngali siʻisiʻí.
Ko e hā e Faikehekehe ʻo e ʻApi Maʻumaʻulutá mo e ʻApi ʻOku ʻIkai Fepoupouʻakí?
ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo ha fāmili maʻumaʻuluta pe ko hai kinautolu, feituʻu ʻoku nau ʻalu ki aí mo e meʻa ʻoku nau fakaʻamu ke ikunaʻí. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmili taʻe fepoupouʻakí ia pe ko hai kinautolu; ʻikai ha palani, fakavaʻe pea ʻikai ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ke fakataumuʻa ʻaki ʻenau fonongá.
ʻOku ʻi ai ha ngaahi mātuʻa ʻo e fāmili taʻe fepoupouʻakí ne akoʻi kiate kinautolu ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga, ka ne nau tō ki ha hala kehe koeʻuhí ko e ʻolokaholó, faitoʻo konatapú pea mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ne maʻunimā kinautolú, pea mole ai ʻenau fakakaukau leleí mo e lava ke nau fai ha ngaahi fili ʻoku totonú. ʻI he fāmili maʻumaʻulutá, ʻoku faiako ai e ongo mātuʻa ʻofá ʻi he tā sīpinga kae ʻikai tala pē ki he fānaú ke nau fakahoko ha meʻa. ʻOkú na fakahoko fakataha ia mo fakahinohinoʻi ange kiate kinautolu ʻa e founga hono fakahokó.
Ko e hā ha Ngaahi Meʻa Faingofua te ne Tokoniʻi ʻa e Ngaahi Fāmilí?
Manatuʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e fānaú. Ko e fānau fakalaumālie kinautolu ʻa e ʻOtuá. Kuó u mamata ki he fakaake ngofua mo e fiefia ʻa e laumālie ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ʻe ʻikai matuʻuaki ʻe he fānaú ʻa e faingataʻá.
Siʻi ngaahi tokoua, ʻofaʻi mo lehilehiʻi hoʻo fānaú. Fakahā ange ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu. Fāʻofua kiate kinautolu. ʻE hoko ha mana ʻi hoʻo fakahaaʻi ange hoʻo ʻofá. Lea ʻofa. Fakahā ange ʻa e ngāué ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. Akoʻi ke nau lotu. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi, “‘Oku hoko ʻa e lotu fakafāmili fakatahá ko ha mālohi ʻokú ne fakatahaʻi kinautolu. ʻE ako ʻe he fānau īkí ke nau lotu ʻi heʻenau fanongo ki he lotu ʻa ʻenau mātuʻá mo e ngaahi tokoua lalahí. . . . ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e lotu fakafoʻituitui mo fakafāmilí ki he fiefia ʻa e fāmilí.”1
Laukonga ki hoʻo fānaú. Laukonga ange mei he folofolá. Tokoniʻi ke nau ʻilo ʻe tataki kinautolu ʻe he folofolá ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. Fakahoko mo kinautolu ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻAi ke nau ʻilo ʻoku mahuʻinga kiate koe ke ʻi ai ha taimi feohi ʻa e fāmilí.
ʻOku tali ngofua pē ʻe he fānaú ʻenau mātuʻá mo ʻenau ngaahi tōnounoú. ʻOku nau vave ki he fakamolemolé, fakangaló pea nau vave ki he fakalakalaká ʻo vave ange ia ʻi he kakai lalahí. ʻOua te ke ongoʻi halaia. Kole fakamolemole ʻi haʻo fakahoko ha fehālaaki. Feinga ke fakamolemoleʻi koe ʻe he fānaú. Liliu hoʻo tōʻonga moʻuí pea kamata foʻou.
Manatuʻi ʻoku fie maʻu ha kātaki lahi ʻi hoʻo ʻohake ʻo ha fānau. Neongo e mahuʻinga ʻa e fānaú, ka ʻoku nau faʻa fakapāhia, fakatupu ʻita mo ongongataʻa foki. ʻOku fie maʻu ha kātaki lahi mo ha loto fakamaʻumaʻu ke ʻoua naʻa fakahoko pe lea ʻaki ha ngaahi meʻa te ke fakatomala ai ʻamuiange. ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe fie maʻu ai ke “mālōlō fakataimi” ʻa e mātuʻá ke fakaʻehiʻehi mei hono fakahoko ha ngaahi fehālaaki mamafa. ʻOku faʻa tokoni ʻaupito ke te mavahe mei he lokí ʻi ha kiʻi taimi siʻi kae ʻoua kuo lava ke te fakamokomoko hifo ʻo mapuleʻi kita.
ʻOku ʻikai ha faleʻi ʻe toe lelei ange ka ko e faleʻi ko ia ʻoku hā ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”2 Lau pea ako ia. ʻAi ke hoko ia ko e tuʻunga moʻui ke tauhi ki ai homou fāmilí. Mou toutou aleaʻi ia ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha taʻefemahinoʻaki ʻi he founga ngāue homou fāmilí.
Ko Hai te ne Lava ʻo ʻOmi ha Fakafiemālie ki he Fāmilí?
ʻOku mahino pē ko e tefitoʻi fatongia ia ʻo e mātuʻá ke akoʻi e fānaú mo fakamālohia e vā fetuʻutakí. Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi kehe ʻe lava ʻo tokoni. ʻOku ou maʻu ha mātuʻa lelei, ka naʻe ʻikai ko kinaua pē naʻá na fakahoko e ngāué.
Naʻá ku ʻi he Tāpanekalé ʻi he taimi ne fuofua fakahoko mai ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e fanongonongo ki he fāmilí ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi Sepitema ʻo e 1995. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia. Naʻá ku ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e pōpoakí. Naʻá ku fakakaukau loto ʻo pehē, “Ko ha fakahinohino lelei ʻeni maʻá e mātuʻá. Ko ha fatongia mamafa ia ki he mātuʻá.” Naʻá ku kiʻi fakakaukau ʻoku ʻikai haʻane kaunga kiate au he ʻoku teʻeki ke u mali pea ʻikai haʻaku fānau. Ka naʻe toe vave pē, “Ka ʻoku ʻi ai ʻene kaunga kiate au. Ko e mēmipa au ʻo ha fāmili. Ko ha ʻofefine, tuofefine, mehikitanga, tokoua, fakafotu pea mo ha mokopuna fefine au. ʻOku ʻi ai hoku ngaahi fatongia—mo ha ngaahi tāpuaki—koeʻuhí ko ha mēmipa au ʻo ha fāmili. Neongo kapau ko au pē ʻoku kei moʻui ʻi hoku fāmilí, ʻoku ou kei hoko pē ko e mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá pea ʻi ai hoku fatongia ke fakamālohia e ngaahi fāmili kehé.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili, “Ko hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí, ko e fatongia toputapu ia ʻo kitautolu mātuʻá, fānaú, kāingá, kau takí, kau faiakó pea mo e kāingalotu fakatāutaha ʻo e Siasí.”3
ʻI heʻetau hoko ko e kau Fineʻofá, ʻe lava ke tau fetokoniʻaki ke fakamālohia e ngaahi fāmilí. ʻOku tau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga lahi kehekehe. ʻOku tau faʻa feʻiloaki mo ha fānau mo ha toʻu tupu te nau fie maʻu ʻa ia ʻokú ke maʻú. ʻOku maʻu ʻe kimoutolu kau fafine matuʻotuʻa angé ha ngaahi faleʻi lelei mo ha taukei ke mou vahevahe mo e ngaahi faʻē kei talavoú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa fakahoko pe leaʻaki ʻe ha taki ʻo e Kau Finemuí pe Palaimelí ʻa e meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke toe fakamālohia e meʻa ʻoku feinga ʻa e mātuʻá ke akoʻí. Pea ʻoku mahino pē ia ʻoku ʻikai fie maʻu ha faʻahinga uiuiʻi pau ka tau toki tokoniʻi ha kaugāmeʻa pe kaungāʻapi.
Ko e tokoni lelei taha te tau maʻu ʻi hono fakamālohia ʻo e fāmilí ko hono ʻiloʻi ko ia mo muimui ki he ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí pea mo falala kiate Ia ke Ne tokoni mai. ʻI he lahi ʻeku ngāue mo e ngaahi fāmili palopalemaʻiá, ʻoku ou faʻa fakaʻamua ne ʻiloʻi ʻe he ngaahi fāmilí ni ʻa e Fakamoʻuí pea nau akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí.
“Pea vakai, te ne kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, mo e mamahi fakaesinó, ʻa e fiekaiá, fieinuá, mo e ongosiá, ʻio ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku faʻa kātakiʻi ʻe he tangatá, tukukehe pē ʻa e maté.”4
Naʻe foua ʻe Kalaisi ʻa e mamahi kotoa ʻoku tau lava ʻo fakakaukau ki aí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻí. ʻOku mahino kiate Ia. Te Ne tokoni.
ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e founga ne tokoni pea ʻe tokoni mai ai ʻa Kalaisí. Ko ha niʻihi ʻeni ʻoku ou saiʻia ai:
“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”5
“‘Ilonga ʻa kinautolu ʻe falala ki he ʻOtuá ʻe tokoniʻi ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí, mo honau ngaahi tuʻutāmakí, mo honau ngaahi mamahí, pea ʻe hiki hake ʻi he ʻaho fakaʻosí.”6
“Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea ʻe foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú.”7
“Ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi aí naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié.”8
“Ke ke faitōnunga mo faivelenga ʻi he tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea te u takatakaiʻi koe ʻaki ʻa e ongo nima ʻo ʻeku ʻofá.”9
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “‘Oku mahuʻinga ke ʻoua naʻa mou taʻe tokanga ki homou fāmilí. ʻOku ʻikai ha meʻa te mou maʻu ʻe mahuʻinga ange ai. . . . He ʻo ka hili hono leaʻaki mo hono fai ʻo e meʻa kotoa pē, ko ʻetau fetuʻutaki fakafāmilí te tau ʻalu mo ia ki he moʻui ka hoko maí.”10
Manatuʻi ʻa e ʻofa maʻongoʻonga ʻa hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne pehē ʻi he ʻĪsaia 41:10, “‘Oua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻOua ʻe loto vaivai, he ko au ko ho ʻOtuá te u fakamālohi[a] koe; ʻio, te u tokoni[ʻi] koe.” Pea ʻi he veesi 13 ʻokú Ne toe folofola mai, “Te u tokoni[ʻi] koe.” Pea ʻi he veesi 14 naʻá Ne toe folofola, “Te u tokoni kiate koe.”
Tui ki he Fakamoʻuí. Te Ne tokoniʻi kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau fiefia.
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui hotau ʻEiki ko hotau Fakamoʻuí! ʻOku ou fakamoʻoni te Ne tokoniʻi kitautolu! Kuó Ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi taimi lahi pea te Ne tokoniʻi koe! ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. “Ngaahi faingataʻa ʻOku Fehangahangai mo e fāmilí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali, 2004, 2.
2. Vakai, Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.
3. “Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí: Ko Hotau Fatongia Toputapu,” Liahona, Siulai 1999, 37.
4. Mōsaia 3:7.
5. Mātiu 11:28–30.
6. ʻAlamā 36:3.
7. T&F 112:10.
8. T&F 6:14.
9. T&F 6:20.
10. “Ko e Fiefia he Faingamālie ke Ngāué,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 21 Sune, 2003, 24.