Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku fakalaka atu ho ivi tākiekina ki he leleí ʻiate koe mo ho ʻapí, pea ʻoku aʻu ia ki he kakai kehé ʻi he funga ʻo e māmaní.
Kuo langaki hotau laumālié ʻi he efiafí ni. Kuo faitāpuekina kitautolu ʻaki ha ngaahi fasi fakaʻofoʻofa mo ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie. ʻOku ʻi heni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.
ʻE Sisitā Suli Peki, Silivia ʻOloleti mo Pāpulā Tomisoni—ʻoku ou fakamālō ki he langí koeʻuhí ko hoʻomou faʻē mo e tamai ʻofeiná, hoʻomou kau faiakó, kau taki ʻi he toʻu tupú mo e niʻihi ne nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa te mou malavá.
Te u fakanounouʻi atu ha kiʻi fakakaukau:
ʻE ʻikai te ke ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo ha taʻahine,
Kuo pau ke ke tatali mo toki vakai ki ai;
He ko e fefine kotoa pē ʻi ha tuʻunga fakaʻeiʻeiki,
Naʻe tomuʻa hoko ko ha taʻahine.1
Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke ʻi heni mo kimoutolu. ʻOku ou ʻiloʻi, makehe meiate kimoutolu ʻoku mou ʻi heni ʻi he Senitā Konifelenisí, ʻoku ʻi ai ha lauiafe ʻoku nau mamata mo fanongo ki he fakatahaʻangá ni ʻo fakafou ʻi he fakamafola fakasatelaité.
ʻI heʻeku lea atu ko ʻení, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku tokosiʻi e kakai tangatá heni ko ia kuo pau ke u mātuʻaki tokanga ʻaupito ki he ngaahi meʻa te u leaʻakí. ʻOku ou manatu ki ha tangata naʻe hū atu ki ha fale tohi ʻo kole ki he kalaké—ko ha fefine ʻeni—ke tokoni ange: “‘Oku mou maʻu e tohi ko e Man, the Master of Women?” [Ko e Tangatá, Ko e Pule ʻo e Kakai Fefiné]. Ne sio hangatonu atu e kalaké peá ne pehēange ‘o hangē haʻane fakaʻalumá, “Vakai atu ki he tafaʻaki ʻo e ngaahi talanoa faʻú!”
ʻOku ou tala moʻoni atu he efiafí ni ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu kau fafine ʻo e Siasí, pea ʻoku ou ʻiloʻi lelei, hangē ko e lea ʻa Uiliami R. Uālesí, “ko e nima ʻokú ne luelue e mohenga pēpeé, ko e nima ia ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní.”2
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lolenisō Sinou ʻi he 1901: “Kuo tokoni e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá . . . kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, kuo mafao atu honau nima ʻofá ki he tamai maté mo e kakai fefine kuo mate honau malí, pea kuo nau tauhi kinautolu ke taʻe-hanau-mele mei māmani. Te u lava ke fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai mo ha kakai fefine haohaoa mo anga fakalaumālie ange ʻi he māmaní, ka ko kinautolu ʻoku kau ki he Fineʻofá.”3
Hangē ko ia he taimi ʻo Palesiteni Sinoú, ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻaʻahi ke fakahoko, ngaahi fakafeʻiloaki ke fai pea mo ha kakai fiekaia ke fafangaʻi. ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he Fineʻofá he kuonga ní, ʻoku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi he faingamālie ke u lea ai kiate kimoutolú, ko ia ʻoku ou kole ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ke Ne ʻomi ha fakahinohino fakalangi kiate au.
ʻI he laumālie ko iá, kuó u ongoʻi ai ke ʻoatu ha taumuʻa ʻe tolu ke fakahoko ʻe he mēmipa kotoa ʻo e Fineʻofá ʻi māmaní:
- 1. Ako mālohi.
- 2. Lotu fakamātoato.
- 3. Tokoni loto fiemālie.
Tau fakakaukau angé ki he ngaahi taumuʻa takitaha ko ʻení. ʻUluakí, ako mālohi. Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻui ʻo e māmaní: “Mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”4 Naʻá ne toe pehē: “Mou kumi lahi ʻi he ngaahi Tohi Tapú; koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.”5
ʻE tokoni ʻetau ako e folofolá ki heʻetau ngaahi fakamoʻoní mo e fakamoʻoni ʻa hotau fāmilí. ʻOku tupu hake ʻetau fānaú he ʻahó ni kuo takatakaiʻi kinautolu ʻe ha ngaahi leʻo ʻoku nau fakaʻaiʻai ke nau siʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú kae fekumi ki he ngaahi meʻa fakafiefia ʻo e māmaní. ʻE uesia kinautolu ʻe he ngaahi ivi takiekina ko iá tuku kehe kapau ʻoku nau maʻu ha fakavaʻe mālohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ha fakamoʻoni ki he moʻoní mo nau fakapapauʻi te nau moʻui anga-māʻoniʻoni. Ko hotau fatongiá ke fakamālohia mo maluʻi kinautolu.
ʻOku fakatupu loto-hohaʻa ʻa e fakautuutu ʻo e ako ʻa ʻetau fānaú mei he mītiá, kau ai ʻa e ʻInitanetí. ʻOku hā he lipōtí ʻoku mata televīsone ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi ha houa ʻe fā he ʻaho kotoa pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi polokalamá ʻoku kau ai ʻa e fetāʻakí, kava mālohí, ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú mo e ngaahi tōʻonga fakasekisualé. ʻOku toe fakalahi atu he houa ʻe fā ko iá ʻa e sio vitiō mo e vaʻinga keimi vitioó.6 Pea ʻoku tatau pē ʻa e fika ki he ngaahi fonua tuʻumālie kehé. ʻOku fakafepakiʻi ʻe he ngaahi pōpoaki ʻoku ʻomi ʻi he televīsoné, heleʻuhilá mo e mītia kehé, ʻoku nau faʻa fakafepakiʻi hangatonu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ke tali mo mahuʻingaʻia ai ʻetau fānaú. Ko hotau fatongiá ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono akoʻi kinautolu ke nau haohaoa ʻi he laumālié mo e tokāteliné, ka ke tokoniʻi foki kinautolu ke nau kei tuʻu mālohi, neongo e ngaahi mālohi mei tuʻa te nau fepaki mo iá. Te tau fie maʻu ki ai ha taimi lahi mo ha ngāue lahi—pea koeʻuhí ke tokoniʻi mo e niʻihi kehé, ʻe fie maʻu ke tau toʻa fakalaumālie pea ʻi he ʻulungāanga maʻá, ka tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e koví ʻa ia ʻoku tau mamata ki ai ʻi he feituʻu kotoa pē.
ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga naʻe lau ki ai ʻi he 2 Nīfai, vahe 9:
“‘Oiauē ʻa e laukau mo e vaivai mo e vale ʻa e kakaí! ʻO ka nau ka akonekina, ʻoku nau pehē ʻoku nau poto, pea ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he akonaki ʻa e ʻOtuá, he ʻoku nau leʻei ia ki he tafaʻakí, ʻo mahalo ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē; ko ia, ko e vale pē ʻa honau potó pea ʻoku ʻikai ʻaonga ia kiate kinautolu. Pea kuo pau ke nau mate.
“Ka ʻoku lelei ke akonekina, ʻo kapau te nau tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá.” 7
ʻOku fie maʻu ke tau loto-toʻa ke pikimaʻu ki heʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí neongo e manuki ʻa māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake, ko e Siʻí, ʻa ia ne taʻu lahi ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia . . . ne ongoʻi ai ʻe [kinautolu] ne nau pehē ʻoku nau maʻu ʻa e tuí, kapau te nau fakamoʻoniʻi kakato ʻenau tuí, ʻe manukia kinautolu ʻe honau ngaahi kaungā-ngāue naʻe ʻikai tuí, kuo pau ke nau liliu pe fakamatalaʻi hala e ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí, pe ko ʻenau fakaʻikaiʻi ʻaupito pē ia. Ko e kakai ʻoku nau fai pehení, ko e kau mālualoi ʻa kinautolu.”8
ʻOku ou fakakaukau ai ki he ongo veesi ongo mālohi ʻoku ʻi he 2 Tīmoté ʻi he Fuakava Foʻoú, vahe 1, veesi 7 mo e 8:
“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí, ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.
“Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoniʻi ʻa hotau ʻEikí.”
ʻOku mahuʻinga ʻa e ako fakamāmaní ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ako ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻilo ki he kahaʻú; ko ia ʻi heʻene peheé, ʻoku taau ke tau mateuteu ki ha ngaahi meʻa ʻoku taʻe ʻamanekiná. ʻOku hā mei he ngaahi fakamatalá tupu mei ha puke pe mālōlō ʻa e husepānití pe ha fie maʻu fakapaʻanga ko kimoutolu te mou fatongiaʻaki ʻa e ngāue ke tauhi e fāmilí. ʻOku lolotonga fakahoko ʻe hamou niʻihi ʻa e fatongia ko iá. ʻOku ou naʻinaʻi ke kei hoko atu hoʻomou akó—ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou lolotonga ako pe kuo teʻeki ai ke fai ia—koeʻuhí ke mou lava ʻo mateuteu ke tauhi e fāmilí ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe fie maʻu ai.
ʻE toe tupulaki ange homou ngaahi talēnití ʻi haʻamou ako. Te mou lava ke tokoni lelei ange ki homou fāmilí ʻi heʻenau akó, pea ʻe nonga ho ʻatamaí ʻi hoʻo ʻiloʻi ko ia kuó ke ʻosi mateuteu ki ha ngaahi meʻa ʻe hoko mai ʻi he moʻuí.
ʻOku ou toe fakaongo atu: Ako mālohi.
Ko e taumuʻa hono ua ʻoku ou fie lave ki aí: Ko e Lotu fakamātoato. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ko ʻení, “Lotu maʻu pē, pea te u lilingi hifo hoku Laumālié kiate koe, pea ʻe lahi ʻa ho tāpuakí.”9
Mahalo kuo teʻeki ai ha taimi ʻe fie maʻu lahi taha ai ke tau lotu mo akoʻi hotau fāmilí ke lotu, ka ko e taimí ni. Ko e lotú ko ha maluʻi ia mei he ʻahiʻahí. Ko e lotu fakamātoato ʻaki ʻa e lotó kotoa, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuakí mo e poupou ʻoku fie maʻu ke tau fakahokoʻaki ʻa e fononga mohu faingataʻa ko ʻeni ʻoku tau ui ko e moʻui matelié.
ʻE lava ke tau akoʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e lotú ki heʻetau fānaú mo e makapuná ʻi he lea mo e faʻifaʻitakiʻanga. Te u vahevahe atu ha lēsoni fekauʻaki mo e faiakoʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi ha tohi kiate au ʻa ha faʻē ʻo fekauʻaki mo e lotú: “Siʻi Palesiteni Monisoni: Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fifili pe ʻoku ou fai nai ha lelei ʻi he moʻui ʻa ʻeku fānaú. Kae fakatautefito ki heʻeku ngāue ua ke feau ʻemau fie maʻú he ko au toko taha pē faʻeé ʻi ʻapí pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku moveuveu ʻa ʻapi ʻi heʻeku foki mei he ngāué, ka ʻoku ʻikai pē mole ʻeku ʻamanakí.”
Ne hoko atu ʻene tohí ʻo fakamatala ki heʻenau mamata he konifelenisi lahí ki heʻeku lea kau ki he lotú. Ne pehē ange ʻene tamasiʻí, “Fineʻeiki, kuó ke ʻosi akoʻi mai ʻena kiate kimautolu.” Naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene faʻeé, “Ko e hā hoʻo ʻuhingá?” Ne taliange ʻe heʻene tamasiʻí, “Kuó ke ʻosi akoʻi kimautolu ki he lotú mo fakaʻaliʻali mai hono foungá, ka ʻi he pō atú ne u ʻalu atu ki ho lokí ke ʻeke atu ha fehuʻi peá u vakai ʻokú ke tūʻulutui ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní. Kapau ʻokú Ne mahuʻinga kiate koe, te Ne mahuʻinga foki kiate au.” Ne fakaʻosi peheni e tohí, “Mahalo he ʻikai ke ke teitei ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ivi takiekina ʻokú ke maʻú kae ʻoua pē kuo sio ʻa hoʻo tamá ʻokú ke fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ke feinga ke akoʻi ia ke ne faí.”
ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ki muʻa peá u mavahe mei Sōleki ke kau ki he ngaahi fakataha fakataʻu ʻa e Fānau Tangata Sikauti ʻo ʻAmeliká ʻi ʻAtalanitā ʻi Siōsiaá, ne u fakakaukau ke ʻave ha ngaahi tatau ʻo e New Era ke u lava ʻo vahevahe ʻa e makasini fakaʻofoʻofá ni mo kinautolu naʻe ngāue ʻi he Sikautí. ʻI heʻeku aʻu atu ki he hōtelé ʻi ʻAtalanitaá, ne u fakaava e kofukofu makasiní. Ne u ʻilo ai ne faʻo ʻe heʻeku sekelitalí ʻi he kofukofú ha ongo tatau kehe ʻo e makasini ʻo Suné, ʻa ia ʻoku fakamatala ai ki he mali temipalé, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhingá. Ne u tuku e ongo tataú ʻi he loki he hōtelé pea tufotufa atu e ngaahi tatau kehé ʻo hangē ko ia ne u palani ke faí.
ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e fakatahá, ne ʻikai te u fie ʻalu ki he kai hoʻatā ne palaní ka u ongoʻi ke foki ki hoku lokí. ʻI heʻeku hū atú ne tatangi e telefoní. Ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí naʻá ne fanongo ʻoku ou ʻi ʻAtalanitā. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai ia mo kole pe ʻe lava ke u foaki ha tāpuaki maʻa ʻene kiʻi taʻahine taʻu 10. Ne u talaange ʻio, peá ne talamai ʻe haʻu leva mo hono husepānití, hona ʻofefiné, mo hona fohá ki hoku lokí he taimi pē ko iá. Ne u lotu ke tokoniʻi au lolotonga ʻeku tatalí. Naʻe fetongi e longoaʻa ʻo e fakatahaʻangá ʻe he ongoʻi nonga ne u maʻu ʻi heʻeku lotú.
Ne nau tukituki mai he matapaá peá u maʻu ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo ha fāmili lelei. Naʻe ngāueʻaki ʻe he kiʻi taʻahine taʻu hongofulú ha ʻakau ke ʻalu ʻaki. Naʻe kanisā pea fie maʻu ai ke tuʻusi hono vaʻe toʻohemá; neongo ia, naʻá ne mata fiefia, pea taʻeveiveiua ʻene falala ki he ʻOtuá. Ne u faingāue kiate ia. Ne tūʻulutui ʻa e fineʻeikí mo ʻene tama tangatá ʻi he veʻe mohengá, ka ma hilifaki mo e tangataʻeikí homa nimá ki hono kiʻi ʻofefiné. Naʻe fakahinohino kimaua ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ne ma ongoʻi ha loto fakatōkilalo ʻi hono mālohí.
Ne u ongoʻi ʻa e tafe hifo hoku loʻimatá ʻi hoku kouʻahé ʻo tō ki hoku ongo nimá lolotonga hono hilifaki ʻi he ʻulu ʻo e fānau fakaʻofoʻofa ko ia ʻa e ʻOtuá. Ne u lea ʻo kau ki he ngaahi ouau taʻengatá mo e hākeakiʻi ʻo e fāmilí. Ne ueʻi au ʻe he ʻEikí ke u naʻinaʻi ki he fāmilí ke nau hū ʻi he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e tāpuakí, ne u ʻiloʻi ai naʻa nau palani ke ʻaʻahi ki he temipalé. Naʻe fai ha ngaahi fehuʻi kau ki he temipalé. Naʻe ʻikai te u fanongo ki ha leʻo mei he langí, pe te u mata-meʻa-hā-mai. Ka naʻe hā mahino e ngaahi lea ko ʻení ʻi hoku ʻatamaí, “Vakai ki he New Era.” Ne u hanga atu ki he funga toloá ʻoku hili ai e ongo tatau ʻo e New Era. Naʻe ʻoange e tatau ʻe taha ki he taʻahiné pea taha ki heʻene ongomātuʻá. Naʻa mau vakai fakataha ki ai.
Ne lea māvae mai e fāmilí pea naʻe toe lōngonoa ʻa e lokí. Naʻe faingofua ʻeku toe fai ha lotu ʻo fakamālō peá u fakapapauʻi ai ke fakakau maʻu pē ʻa e lotú ko ha konga ʻo e moʻuí.
Siʻoku ngaahi tuofāfine, ʻoua naʻa mou lotua ha ngaahi ngāue ʻe feʻunga mo e ngaahi meʻa te ke malavá, ka ke lotua ke ke malava ʻo fakahoko hoʻo ngaahi ngāué. Hili iá he ʻikai leva ko e maná ʻa hoʻo ngāué, ka ko hoʻo tupulakí.
Lotu fakamātoato.
Fakaʻosí, tokoni loto fiemālie. Ko ha mālohi maʻongoʻonga koe ki he leleí, ko e taha ʻo e ngaahi mālohi lahi taha ʻi he māmaní kotoa. ʻOku fakalaka atu ho ivi tākiekina ki he leleí ʻiate koe mo ho ʻapí pea ʻoku aʻu ia ki he kakai kehé ʻi he funga ʻo e māmani. Kuó ke tokoniʻi ho ngaahi tuongaʻane mo e tokoua ʻi he ngaahi kauhala ʻe tahá, koló, puleʻangá, ngaahi konitinēnití pea kolosi atu ʻi he ngaahi tahí. ʻOkú ke hoko ko e sīpinga ʻo e moto ʻa e Fineʻofá: “‘Oku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”
Ko e moʻoni, ʻoku takatakai ʻiate koe ʻa e ngaahi faingamālie ke ke tokoni aí. ʻE ʻi ai ha taimi ʻe lahi ai e ngaahi faingamālie pehení ʻo ke ongoʻi lōmekina. Te ke kamata ʻi fē? ʻE lava fēfē ke ke fai kotoa ia? Mei he ngaahi fiemaʻu kotoa ʻokú ke vakai ki aí, te ke fili fēfē ʻa e feituʻu mo e founga ke fai ai e tokoní?
ʻOku faʻa hoko e fanga kiʻi ngāue tokoni īkí ko e meʻa pē ia ʻe fie maʻu ke langaki mo faitāpuekina ha taha kehe: ko ha kiʻi fehuʻi pē ʻo kau ki he fāmili ʻo ha taha, ngaahi lea fakalotolahi, ha fakamālōʻia ʻi he loto moʻoni, ha kiʻi tohi fakamālō pe telefoni nounou pē. Te tau lava ʻo fakahoko ha lelei lahi ʻo kapau te tau faʻa tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku hokó mo ʻiloʻi ia pea kapau te tau ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻi ai pē foki e taimi ʻe fie maʻu ke fai ha meʻa lahi ange.
Ne u toki fanongó ni ʻi ha tokoni ʻofa naʻe fai ki ha faʻē ʻi he kei iiki ʻene fānaú. Naʻá ne faʻa ʻā he tuʻuapoó ʻo fakalato e ngaahi fie maʻu ʻa ʻene kiʻi fānaú ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe he ngaahi faʻeé. Naʻe faʻa haʻu hono kaumeʻa ko hano kaungāʻapi mei he kauhala ʻe tahá, he ʻaho hono hokó ʻo pehēange, “Ne u sio mai ki he ulo hoʻo māmá he tuʻuapoó peá u ʻiloʻi naʻá ke ʻā mo e fānaú. Te u ʻave kinautolu ki hoku ʻapí ʻi ha houa ʻe ua ka ke kiʻi mohe.” Naʻe pehē ʻe he faʻē loto-houngaʻia ko ʻení; “Ne u houngaʻia ʻaupito heʻene fie tokoní pea ʻi he tuʻo lahi ʻene hokó, ne u ʻiloʻi ai kapau naʻá ne sio mai ki he ulo ʻeku māmá he tuʻuapō mālié, ta naʻá ne ʻā pē mo ia mo ha taha ʻo ʻene fānaú peá ne fie maʻu ha kiʻi mohe ʻo hangē pē ko ʻeku fie maʻú. Naʻá ne akoʻi mai ha lēsoni mahuʻinga pea talu mei ai mo ʻeku feinga ke fakatokangaʻi ha ngaahi faingamālie ke u tokoni ai ki ha niʻihi kehe ʻo hangē ko ia naʻá ne faí.”
ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi ngāue tokoni ʻoku fakahoko ʻe he kau faiako ʻaʻahi tokolahi ʻo e Fineʻofá. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne u fanongo ʻi hono tokoniʻi ʻe hanau toko ua ha uitou loto-mamahi ko ʻEniselā, ko e mokopuna ʻo ha taha ne u tokouaʻaki. Naʻe ʻalu e husepāniti ʻo ʻEniselaá mo hano kaumeʻa ʻo heka takai he meʻalele ʻalu sinoú pea holo hifo e sinoú ʻo tataʻo kinaua. Ne fakatou feitama hona ongo uaifí—ko e fuofua pēpē ia ʻa ʻEniselaá, pea ko e uaifi ʻo e tokotahá naʻe ʻi ai mo ʻene kiʻi leka. Naʻe fakamatala e pīsopé he meʻafakaʻeiki ʻo e husepāniti ʻo ʻEniselaá ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo pē he fakatuʻutāmakí, naʻá ne ʻalu he taimi pē ko iá ki he ʻapi ʻo ʻEniselaá. Taimi siʻi pē ʻene ʻi aí kuo lea e fafangu he matapaá. Naʻe ava hake e matapaá ʻoku tuʻu mai ai e ongo faiako ʻaʻahi ʻa ʻEniselaá. Naʻe pehē ʻe he pīsopé naʻá ne sio pē ka na fakahā kia ʻEniselā ʻa ʻena ʻofá mo e fie kaungāmamahí. Ne tangi fakataha e ongo fafiné ni pea naʻe mahino ʻaupito pē ʻa e fuʻu tokanga ʻa e ongo fefine ʻaʻahi leleí ni kia ʻEniselaá. Naʻá na talaange fakalelei pē ʻa e tokoni te na fakahokó ʻo ʻikai tali ke toki kole ange, pea mahalo ko e kakai fefiné pē ʻoku nau lava ke fai ʻení. Naʻe mahino te na toe ofi kia ʻEniselā kapau te ne fie maʻu ʻena tokoní. Naʻe fakahā ʻe he pīsopé ʻene fakamālō lahi ʻi heʻene ʻiloʻi ko ia te na hoko ko ha fakafiemālie moʻoni kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.
ʻOku toutou fakahoko ʻa e ngaahi ngāueʻofa mo e manavaʻofa pehení ʻe he kau faiako ʻaʻahi fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí ni—ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa lalahi pehení maʻu pē, ka ʻoku nau fakahoko maʻu pē ia ʻaki honau loto moʻoní.
ʻOku ou fakamālō kiate kimoutolu ʻoku mou tokanga ʻofa mo manavaʻofa ʻo fafangaʻi ʻa e fiekaiá, fakakofuʻi ʻa e telefuá mo fakamalumalu ʻa kinautolu ʻoku ʻikai hanau ʻapí. He ʻikai taʻefakatokangaʻi ʻa e tokoni ʻofa peheé ʻe Ia ʻokú Ne fakatokangaʻi e tō ʻa e foʻi manupuna ʻe tahá. ʻOku tupu ʻa e holi ke hiki hake ha tahá, loto fiemālie ke tokoní pea mo e manavaʻofa ke foakí, mei he loto ʻoku fonu ʻi he ʻofá. Tokoni loto fiemālie.
Naʻe lea ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií ʻo kau kiate kimoutolu, ʻo ne pehē, “Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai fefiné ha meʻa fakalangi ʻa ia ʻoku hā sino ia ʻi heʻene ngāueʻi fakalongolongo hono iví, mo ʻene anga fakaʻeiʻeikí, melinó, angaleleí, angamaʻá, moʻoní, mo e ʻofá.”10
ʻE hoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, fakatauange ʻe faitāpuekina kimoutolu takitaha ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻo tatau pē pe kuo mou mali pe ʻikai, ʻi homou ngaahi ʻapí, ʻi homou ngaahi fāmilí, ʻi hoʻomou moʻuí—ke mou taau mo e fakafeʻiloaki nāunauʻia ʻa e Fakamoʻui ʻo Māmaní: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu,”11 ko ʻeku lotú ia pea ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu pea mo e hoa ʻofeina ʻo Sēmisi E. Fausí, ʻa hono ʻofaʻanga ko Luté ʻa ia ʻokú ne tangutu he ʻotu muʻá he pooni mo hona fāmilí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Vakai, “Nobody Knows What a Boy Is Worth,” ʻi he Best Loved Poems of the LDS People, ed. Jack M. Lyon mo ha niʻihi kehe (1996), 19.
2. “The Hands That Rock the Cradle Is the Hand That Rules the World, ʻi he The Worldʻs Best-Loved Poems, fakatahatahaʻi ʻe James Gilchrist Lawson (1995), 242.
3. The Teachings of Lorenzo Snow, ed. Clyde J. Williams (1984), 143.
4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118.
5. Sione 5:39.
6. American Academy of Pediatrics, “Television and the Family,” 1, www.aap.org/family/tv1.htm.
7. 2 Nīfai 9:28–29.
8. “The Charted Course of the Church in Education” (ko ha lea naʻe fakahoko ki he kau faiako ʻi he Semineli, ʻInisititiuti mo e Ngaahi Ako ʻa e Siasí ʻi he Faʻahitaʻu Māfaná, ʻi Aspen Grove, 8 ʻAokosi, 1938), ʻi he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 6:52.
9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:38.
10. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 387.
11. Mātiu 25:21.