The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Ko e hā ʻOku Tau Hoko ai ko e Mēmipa ʻo e Siasi Moʻoni pē Tahá?

Ko e hā ʻOku Tau Hoko ai ko e Mēmipa ʻo e Siasi Moʻoni pē Tahá?

ʻEletā Enrique R. Falabella
ʻO e Kau Fitungofulú

Ko e mālohi mahuʻinga taha te tau lava ke maʻú, ko e koloa ko ia ʻo e fakamoʻoni fakafoʻituitui ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻEletā Enrique R. FalabellaKo e hā ʻoku tau hoko ai ko e mēmipa ʻo e Siasi moʻoni pē tahá? Neongo he ʻikai ke u lava ʻo tali ʻa e fehuʻí ni maʻá e kāingalotu kotoa ʻe toko 13 miliona ʻo e Siasí, ka ʻoku ou fie ʻoatu ha ngaahi tali mei hoku lotó, mahalo naʻa fenāpasi mo hoʻomou ngaahi talí.

Ko e Ngaahi Koloa ʻo e Taʻengatá

“Ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻoku koloaʻia ia” (T&F 6:7).

Naʻe ʻikai ke u tuʻumālie ʻi heʻeku tupu haké. Naʻe toko nima pē homau fāmilí: ʻa ia ko ʻemau tangataʻeikí mo e fānau ʻe toko fā. Ne ʻosi mālōlō ʻeku fineʻeikí ʻi hoku taʻu nimá. Ne fakaʻaongaʻi e kihiʻi paʻanga hū mai ʻeku tangataʻeikí ke fakatau ʻaki ha meʻakai; ne toloi ʻa e fakatau valá ia ki he fuoloa taha ʻe lavá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u fuʻu hohaʻa ai peá u laka mai ʻo pehē ange ki heʻeku tangataʻeikí, “Tangataʻeiki, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fakatau ai haku suú? Sio ki hē; kuo makaikai pea ʻokú ke lava pē ʻo sio ki hoku motuʻa vaʻé ʻi he ava he suú.”

Naʻá ne tali mai, “Te ta fakaleleiʻi ʻena,” peá ne palākeniʻi ʻuliʻuli leva hoku suú mo fakangingilaʻi. Naʻá ne toki tala mai ki mui ange, “Foha, kuo ʻosi fakaleleiʻi ia.”

Ka naʻá ku talaange, “‘Ikai, ʻokú ke kei lava pē koe ʻo sio ki hoku motuʻa vaʻé.”

Naʻá ne pehē mai leva ia, “‘E toe lava pē mo ia ʻo fakaleleiʻi.” Naʻá ne toe toʻo pē ʻa e palākení, ʻo vali hoku motuʻa vaʻé, pea ʻikai hano taimi kuo lanu ngingila tatau pē mo hoku suú. Naʻe pehē ʻa ʻeku ako ʻi he kamataʻanga ʻo e moʻuí ta ko e fiefiá ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he paʻangá.

Ne fakalau atu ʻa e taimí, pea akoʻi kimautolu ʻe ha ongo faifekau ki he ngaahi koloa ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻi he tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e fāmili taʻengatá. Ne mau papitaiso pea ʻi he kamata ngāue ʻeku tangataʻeikí ʻi hono fatongia ko e palesiteni fakavahefonuá, ko ʻene fuofua taumuʻá ke folau ki he temipalé ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu tuʻunga ʻi he feilaulau ko iá. Ko ha fononga ʻaho ʻe 15 ʻeni, ʻi ha maile ʻe 4,800 (kilomita ʻe 7,725)—ko ha fononga mohu faingataʻa mo fakalotofoʻi, kovi mo e halá, ʻefiʻefi ʻa e pasí pea ʻikai ke ʻiloʻi e halá, ka naʻa mau fakatuʻamelie lahi ki he ngaahi ouau te mau kau ki aí.

ʻI heʻemau aʻu ki he kolo ko Mesá ʻi ʻAlesoná, ne mau lele atu ʻi ha hala naʻa mau lava ke sio ai ki he fale ʻo e ʻEikí, ki heʻene ngingilá mo fakaʻofoʻofá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fiefia ʻi homau lotó; naʻa mau hiva ʻi ha ngaahi hiva mo fakafetaʻi, pea tafe mo e loʻimatá ʻi ha kouʻahe ʻo ha Kāingalotu tokolahi.

Ne mau tūʻulutui ki mui ange ʻi he temipalé ko ha fāmili, ke fanongo ki he ngaahi talaʻofa fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e fāmili taʻengatá, ʻo ʻiloʻi pau, neongo ne ʻikai ke ʻi ai ʻa e fineʻeikí, ka kuó ne hoko ʻeni ko ʻemau faʻē ʻo taʻe ngata, pea ne mau ongoʻi ʻa e nonga ne maʻu mei hono ʻiloʻi ko ha fāmili taʻengata kimautolú.

ʻOku ʻomi ʻe he talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá kiate kitautolu ʻa e ngaahi koloa ʻo ʻitānití! “Vakai, ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻoku koloaʻia ia” (T&F 6:7).

Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Kuo Toe Fakafoki Maí

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha Siasi ʻo ha kau taulaʻeiki, “ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni” (1 Pita 2:9).

ʻOku foaki ʻe he Siasi kuo toe fakafoki maí ki he ʻapi takitaha ʻo ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke faitāpuakí. Kuo tuʻo fiha ʻeni haʻaku ongona e siʻi leʻo vanavanaiki mo leʻo siʻi ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻoku pehē ʻi ʻapi, “Tangataʻeiki, te ke lava ʻo faingāue kiate au?” peá u hili hoku nimá ki hono ʻulú ʻi he momeniti ʻo e mamahí mo e faingataʻá ʻo fai ha tāpuaki fakanonga mo fakamoʻui peá u mamata ai ki he ngāue ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí peá u toe ongona he ʻaho hono hokó ʻa e leʻo ʻo e kiʻi tamasiʻí, “Mālō, Tangataʻeiki, naʻá ku mohe fiemālie ʻanepō.” ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau toe ō ʻo kumi ki ha taha ʻoku ʻi ai e mālohí ni–he ʻoku ʻiate kitautolu pē! Ko ha tāpuaki ke tau lava ʻo akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki heʻetau fānaú! Ko e siasi pē ʻeni ʻe taha he funga māmaní ʻokú ne ʻomi ha tāpuaki pehē ki he fāmilí.

ʻI he mālohí ni, ne u lava ai ʻo fakanofo hoku ngaahi fohá ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi ouaú.

ʻI heʻene peheé, ʻoku toe hoko ʻeni ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku ou hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, he kuo toe ʻi māmani ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea kuo aʻu tonu mai ia ki hotau ngaahi ʻapí.

Ko ʻEtau Fakamoʻoni Fakafoʻituituí

Ko e mālohi mahuʻinga taha te tau lava ke maʻú ko ʻetau koloaʻaki ko ia ʻo e fakamoʻoni fakafoʻituitui ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo Hono mālohi ʻo e fakaleleí.

ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoní ʻi heʻetau moʻui taau mo fekumi ki ai ʻi he lotú. “Pea ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí” (T&F 42:14), ko e faleʻi ia hotau ʻEikí ne fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefá.

ʻI he kei taʻu ono hoku foha ko Tanielá, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u nonga he naʻe pau ke u fakahoko ha konifelenisi fakasiteiki, ka naʻe teʻeki ai ke u fakapapauʻi pe ko e hā te u akoʻi ki he Kāingalotú. Naʻá ne haʻu kiate au ʻo pehē mai, “Tangataʻeiki, ʻoku faingofua ʻaupito.” Ko e vakai foki ia ʻa e fānaú ki he meʻa kotoa pē.

Naʻá ku talaange ki ai, “‘Foha, ta sio angé. Kapau ʻoku faingofua, tala mai ʻa e meʻa ke u lea ʻaki kiate kinautolú.”

Naʻá ne tala mai leva, “Lea kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e lotú.”

Ne u pehēange leva ki ai, “Ko ha kaveinga lelei ia, ka kuo nau pāhia he fanongo ki he lotú; ko e hā ha meʻa foʻou te u lava ʻo lea ʻaki kiate kinautolu?”

“‘Oku faingofua mo ia, Tangataʻeiki. ʻUluaki talaange, ʻKi muʻa peá ke fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní, tomuʻa fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻa te ke fie fakahā kiate Iá.’”

Naʻá ku taliange, “Ngalingali ko ha fakakaukau mahuʻinga ia, pea hā leva?”

“‘Io, ko hoʻo fakakaukau pē ki aí peá ke fakahā leva ia kiate Ia! Hili iá, kiʻi tatali ʻo vakai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ke Ne fakahā atu.”

Ko ia, ʻi heʻetau lotú, ʻoku lea ʻa e Laumālié ki hotau laumālié mo ne fakamoʻoniʻi mai hono moʻoni hotau Fakamoʻuí.

ʻOku ou mātuʻaki fakatumutumu ʻi he ʻofa kuo fai ʻe hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo Ne hifo mei Hono nofoʻanga fakalangí ki ha māmani ʻoku fakasītuʻaʻi ai ʻe ha tokolahi ʻEne pōpoakí pea neongo naʻe ʻikai ke nau maʻu ha mālohi ke toʻo ʻEne moʻuí, ka naʻa nau tautea mate Ia. Kuo totongi ʻe Kalaisi ʻeku ngaahi angahalá, ki hoku ngaahi mahakí, faingataʻaʻiá mo hoku ngaahi mamahí. Naʻe ʻikai malava ke fakamatalaʻi ʻEne mamahí; ka naʻe pehē pē ʻe Luke “ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ia ʻi he tulutā lalahi” (Luke 22:44).

Kae mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pē, ko e ʻuhinga ʻeni ʻo ʻeku kau ki he Siasí: he naʻe hū ʻa e Laumālié ki hoku lotó ʻo Ne fakaʻilo mai kiate au ʻoku moʻui ʻa Kalaisi, ko hoku Fakamoʻuí Ia, pea naʻá Ne totongi ʻeku ngaahi angahalá, pea kuó Ne teuteu ha hala, ko ia kapau te u moʻui ʻo fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí, te u lava ʻo maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki kuo ʻosi talaʻofá.

ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí, ne toe mālōlō ai mo siʻeku tangataʻeikí pea ʻoku ou fakafetaʻi lahi ʻaupito ki hoku ʻOtuá ʻi he mahu mo e fakaʻofoʻofa ʻo ʻEne tokāteliné.

He ʻoku lava ʻa e moʻui fakafāmilí ʻo hoko atu hili ʻa e maté. He kuo toe fakafoki mai ki māmani ʻa e lakanga fakataulaʻeiki fakaʻeiʻeikí. Pea koeʻuhí kuo lea ʻa e Laumālié ki hoku laumālié, ʻo Ne ʻomi ha fakamoʻoni ʻoku moʻui hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea te u lava ʻi Heʻene fakalaloá, ʻo fakatatau mo ʻeku faitotonú, ke nofo mo Ia. ʻI he ngaahi ʻuhingá ni, fakataha mo ha ngaahi ʻuhinga kehe pē, ʻoku ou hoko ai ko ha mēmpa ʻo e Siasi moʻoni pē taha he funga ʻo e māmaní pea te u fakafetaʻi taʻe tūkua ai ʻi he meʻá ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy