The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2007
Mīsisi Peitoni— Ko e Hoko Atu e Talanoá

Mīsisi Peitoni— Ko e Hoko Atu e Talanoá

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku ou ʻilo fakapapau naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene ngaahi fie maʻú peá Ne finangalo ke ne ongoʻi e ngaahi moʻoni fakafiemālie ʻo e ongoongoleleí.

Palesiteni Thomas S. MonsonʻOku ou ʻofa ki hoku kaungā-ngāue ko Sēmisi E. Fausí pea ʻoku ou ʻoatu heni ʻa hoku ʻofa ki siʻono uaifi ʻofeiná mo e fāmilí pea ʻoku ou fiemālie ʻi he ʻilo ʻokú ne ngāue maʻá e ʻEikí ʻi ha feituʻu kehe. ʻOku ou talitali lelei foki ʻa e kau Taki Māʻolunga ne toki hikinimaʻí, Palesiteni ʻAealingi, ʻEletā Kuki mo ʻEletā Konisālesi mou fie fakahā kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa ʻeku poupou kakató.

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu mā valu kuohilí, ʻi ha konifelenisi lahi naʻe fai he Tāpanekalé ʻi he Temipale Sikueá, ne u lea ai ʻo kau ki ha taha ʻo hoku kaungāmeʻa heʻeku kei siʻí, ko ʻAfa Peitoni, ʻa ia naʻe mate kei talavou pē. Naʻe ui ʻeku lea ko iá ko e “Mīsisi Peitoni, ʻOku Kei Moʻui ʻa ʻAfa.”1 Naʻe fai ʻeku leá ki he faʻē ʻa ʻAfá ko Mīsisi Peitoni, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne kau ki he Siasí. Neongo ne siʻi pē ʻeku ʻamanaki ʻe ongoʻi ʻe Mīsisi Peitoni ʻeku leá, ka ne u loto ke vahevahe mo kinautolu kotoa pē ʻoku ongo ki ai hoku leʻó, ʻa e pōpoaki ongoongolelei nāunauʻia ʻo e ʻamanaki leleí mo e ʻofá. Ne u toki ongoʻi kimui ange ke u toe lea ʻo kau kia ʻAfa pea mo fakamatalaʻi atu ʻa e meʻa naʻe hoko hili ʻeku fuofua fai ʻa e pōpoakí ni.

ʻUluakí, tuku muʻa ke u fakamatalaʻi atu ʻAfa. Naʻe ʻulu kelo mo mingimingi pea naʻe fofonga malimali maʻu pē. Ko e tamasiʻi māʻolunga taha pē ia ʻi he kalasí. ʻOku ou tui mahalo ko e founga ʻeni naʻe lava ai he 1940 ʻi he hoko ʻa e fepakipaki lahi ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻo ʻIulope ʻo iku ai ki he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ne lava ai ʻa ʻAfa ʻo lohiakiʻi e kau ʻōfisa fakakautaú ʻo ne hoko ai ko ha tautahi ʻi hono taʻu 15. Kia ʻAfa mo e konga lahi ʻo e fānau tangatá, naʻe hoko ʻa e taú ia ko ha meʻa fakaofo lahi ke nau foua. ʻOku ou manatua ʻene hā fakaʻofoʻofa ʻi hono teunga tautahí. Ne mau fakaʻamu pehē ange mai ne mau taʻu lahi pe lōloa ange ka mau lava foki ʻo hū ki he sōtiá.

Ko e toʻu tupú ko ha taimi makehe ia ʻo e moʻuí. Hangē ko ia ne tohi ʻe Longofeloú:

Meʻa fakaʻofoʻofa ko e toʻu tupú! ʻene fotu ngingilá,
ʻI hono fakavaleʻí, ʻene ngaahi fakaʻamú mo e fakaʻānauá!
Tohi ʻo e Kamataʻangá, ʻikai ha Ngataʻanga ʻo e talanoá,
Taʻahine kotoa ko e tuʻukimuʻa, tangata kotoa ko e kaumeʻá!2

Naʻe laukau ʻaki moʻoni ʻe he faʻē ʻa ʻAfá ʻa e fetuʻu lanu pulū naʻe tautau he matapā sioʻata hono loki talanoá. Naʻá ne fakahaaʻi ki he tokotaha kotoa pē ne fou hake ai, naʻe tui ʻe hono fohá ʻa e teunga ʻo e fonuá ni pea naʻe mālōlō lolotonga ʻene kei sōtiá. ʻI heʻeku fou atu he falé, naʻá ne faʻa fakaava e matapaá ʻo fakaafeʻi mai au ke u hū ange ki loto ʻo lauange kiate ia ʻa e tohi fakamuimui taha naʻá ne maʻu meia ʻAfá. Naʻe siʻi loʻimataʻia: pea naʻá ne kole mai ke u lau ke leʻolahi. Naʻe moʻuiʻaki ʻa ʻAfa ʻe he faʻē uitou ko ʻení.

ʻOku lava pē ke u sioloto atu ki he ongo nima ʻo Mīsisi Peitoní ʻi heʻene toe faʻo fakalelei ʻa e tohí ki hono silá. Ko ha ongo nima ngāue mālohi ʻeni; naʻe ngāue fakatauhi ʻapi ʻa Mīsisi Peitoni ʻi ha ʻōfisi he loto koló. Ko e ʻaho kotoa pē, tukukehe ʻa e Sāpaté, naʻá ne luelue ai he veʻe halá mo ha kane mo e polosi ʻi hono nimá pea haʻi taha hono ʻulú peá ne siʻi ongosia mei he ngāué mo siʻi toulekeleka.

ʻI Māʻasi 1944, lolotonga e tauhaʻa ʻo e taú, naʻe hiki ai ʻa ʻAfa mei he vaka-tau ko e USS Dorsey, ki he vaka uta vakapuna ko e USS White Plains. Naʻe ʻohofi e vaka ko ʻení lolotonga ʻene ʻi Saipeni he Pasifiki Sauté. Naʻe kau ʻa ʻAfa he niʻihi he vaká ne mole ʻi tahí.

Naʻe toʻo leva ʻa e foʻi fetuʻu lanu puluú mei hono tuʻuʻanga he matapā sioʻata ʻi muʻa ʻo e ʻapi Peitoní. Naʻe fetongi ʻaki ia ha foʻi fetuʻu koula, ko e fakahaaʻi kuo tōtau ʻa e tokotaha ne ʻaʻana ʻa e foʻi fetuʻu lanu puluú. Naʻe mate ai pē siʻi maama he moʻui ʻa Mīsisi Peitoní. Naʻe lōmekina ia ʻe he fakapoʻulí mo e ongoʻi loto mamahi lahi.

Ne u lotu loto pē ʻi heʻeku fakaofi atu ki he kiʻi hala he ʻapi ʻo e fāmili Peitoní, mo u fifili loto pē pe ko e hā e faʻahinga lea fakafiemālie ʻe lava ke lea ʻaki ʻe ha kiʻi tamasiʻi kei talavou.

Naʻe fakaava mai ʻa e matapaá pea fāʻofua mai ʻa Mīsisi Peitoni kiate au ʻo hangē haʻane fāʻofua ki hono fohá. Naʻe hoko ʻa e ʻapí ko ha falelotu ʻo ha faʻē ne hukitonu ai ʻa e mamahí pea mo ha talavou, ʻi heʻena tūʻulutui ʻo lotú.

ʻI heʻema tuʻu hake mei heʻema tūʻulutuí, naʻe sio fakamamaʻu mai ʻa Mīsisi Peitoni ki hoku matá mo ne pehē mai, “ ʻE Tomi, ʻoku ʻikai ke u kau ki ha siasi ʻo hangē ko koé. Tala mai angé, ʻe toe moʻui nai ʻa ʻAfa?” Ne u fakamoʻoni kiate ia ʻi he lelei taha ne u lavá, ʻe toe moʻui ʻa ʻAfa.

ʻI he konifelenisi lahi ko ia he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi heʻeku fakamatalaʻi e talanoá ni, ne u pehē ai ne ʻikai ke u toe felōngoaki mo Mīsisi Peitoni ka ne u fakaʻamu ke u toe tali ange ʻene fehuʻi ko ia, “‘E toe moʻui nai ʻa ʻAfa?”

Ne u lea ʻo kau ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻi Heʻene hāʻele holo he ngaahi hala efua ʻo e tukui kolo ʻoku tau ui he taimí ni ko e Fonua Tapú; ʻo ne fakaʻā ʻa e kuí, ʻai ke fanongo ʻa e tulí, ʻaʻeva ʻa e heké mo fokotuʻu hake ʻa e maté; pea ko Ia naʻá Ne folofola ʻofa mai, “Ko au pē ko e halá, moʻoní mo e moʻuí.”3

Ne u fakamatalaʻi ange ʻoku tau maʻu meia Sīsū Kalaisi ko e ʻEiki ʻo e langí mo e māmaní, ha palani ʻo e moʻuí pea mo ha fakamatala ʻo kau ki hono halanga taʻengatá. Kuo pau ke tau houngaʻia ʻi he taumuʻa ʻo e moʻuí kae lava ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e maté.

Ne u fakamatalaʻi ange foki naʻe folofola ʻa e ʻEikí he kuongá ni ʻo pehē: “Pea ko ʻeni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, naʻá ku ʻi he kamataʻangá mo e Tamaí pea ko au ʻa e ʻUluaki Fānaú.”4 “Naʻe ʻi he kamataʻangá foki ʻa e tangatá mo e ʻOtuá.”5

Naʻe tohi ʻe he palōfita ko Selemaiá ʻo pehē:

“Pea naʻe toki hoko mai ʻa e folofola ʻa [e ʻEikí] kiate au ʻo pehē,

“Naʻá ku ʻilo koe . . . heʻeki ai ke u fakatupu koe ʻi he fatú; pea naʻá ku fakatapui koe pea tuʻutuʻuni koe ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá.”6

Mei he maama fakalaumālie fakaʻeiʻeiki ko iá, ʻoku tau hū mei ai ki ha moʻui ke siviʻi kitautolu pe te tau talangofua ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekau mai ʻe he ʻOtuá. ʻI he moʻui fakamatelié, ʻoku tau tupulaki ai mei heʻetau hoko ko ha pēpē valevalé ki he tuʻunga kei tamasiʻí pea mei ai ki he tuʻunga matuʻotuʻa ʻo e fatutangatá. ʻOku tau aʻusia ʻa e fiefiá mo e mamahí, nēkeneká mo e loto mamahí, lavameʻá mo e tōnounoú. ʻOku tau ʻilo ai ʻa e melié mo ʻahiʻahiʻi ʻa e koná. Ko e moʻui fakamatelié ia.

Pea ʻoku hoko mai leva ki he moʻui takitaha ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻiloa ko e maté. ʻOku ʻikai hao ha taha mei ai. Kuo pau ke tau fou kotoa ʻi hono matapaá.

Ki he tokolahi, ʻoku ʻi ai ha meʻa ia ʻoku fakamanavahē mo fakamisiteli ʻo fekauʻaki mo e tokotaha fakataʻeoli ko ia ko mate. Mahalo ko ha manavahē ki he taʻeʻiloá, ʻa ia ʻokú ne fakatupu e fakatoupīkoi ʻa ha tokolahi ke nau tali iá.

Naʻe siʻi mālōlō vave ʻa ʻAfa Peitoni. ʻOku tuai e mate ia ʻa ha niʻihi. ʻOku tau ʻiloʻi, ʻo fakafou he folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakahā maí, ko e “laumālie ʻo e tangata kotoa pē, ʻo ka hili ange ʻa ʻenau mavahe mei he sino fakamatelié ni . . . ki honau ʻapi ki he ʻOtuá pe ko ia ʻa ia naʻe foaki ʻa e moʻuí kiate kinautolú.”7

Ne u fakapapauʻi ange kia Mīsisi Peitoni mo e niʻihi kehe kotoa pē ne fanongo maí, he ʻikai teitei liʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá—naʻá Ne fekau mai ki he māmaní ʻa Hono ʻAlo Tofu pē Taha naʻe Fakatupú ke akoʻi kitautolu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga, ki he founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí. Naʻe pekia Hono ʻAló he ʻakau fakalavá ke huhuʻi e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene folofola kia Māʻata loto mamahí mo ʻEne kau ākonga he ʻaho ní, ha fakafiemālie kiate kitautolu ʻi Heʻene pehē:

“Ko au ko e toetuʻu mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú ka ne mate ia ʻe moʻui pē ia:

“Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate au, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.”8

“ ʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí, ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻoku lahi: ka ne ʻikai pehē, kuó u tala ia kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻalu ke teuteu ha potu moʻomoutolu.

“. . . Te u toe haʻu, ʻo maʻu ʻa kimoutolu kiate au; koeʻuhí ko e potu te u ʻi aí, te mou ʻi ai foki.”9

Ne u toe fakaongo atu e ongo fakamoʻoni ʻa Sione Fakahā mo e ʻAposetolo ko Paulá. Naʻe tohi ʻe Sione ʻo pehē:

“Pea ne u mamata ki he pekiá, ʻa e iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; . . .

“Pea naʻe tuku hake ʻe he tahí ʻa e kakai mate naʻe ʻi aí.”10

Naʻe pehē ʻe Paula: “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtama, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”11

Ne u fakamatalaʻi ange ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he tuí kae ʻoua kuo aʻu ki he pongipongi nāunauʻia ko ia ʻo e Toetuʻú. “He ko ʻeni ʻoku tau fakaasiasi ʻi he sioʻata fakapoʻupoʻuli; ka ʻe ʻi ai ʻa e mata ki he mata.”12

Ne u toe fakapapauʻi ange kia Mīsisi Peitoni naʻe fakaafeʻi ia ʻe Sīsū mo e kakai kotoa pē ke nau:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.”13

Naʻe kau heʻeku pōpoakí, ʻa ʻeku fakamatalaʻi ange kia Mīsisi Peitoni ʻe tokoniʻi ia ʻe he faʻahinga ʻilo ko iá lolotonga ʻene loto mamahí—he ʻikai ke ne toe ʻi ha tuʻunga fakamamahi ʻo hangē ko ha taha taʻetui kuo mole hono fohá mo ongona ʻene leaʻaki ʻi hono tukutukuhifo e puha maté ki he kelekelé ʻi heʻene pehē: “Folau ā siʻeku tama. Folau ā ʻo taʻengata.” Ka te ne tuʻu hangatonu hake ʻo pouaki ia ʻe heʻene lototoʻá mo ʻene tui taʻeueʻiá, ʻo hiki hake ʻa hono fofongá ʻi heʻene vakai fakalaka atu he kaupeau ʻo e ʻōseni Pasifikí mo ne fanafana pē, “Folau ā siʻi ʻAfa, ko hoku foha ʻofaʻanga. Folau ā—kae ʻoua ke ta toe feʻiloaki.”

Ne u lau ange ʻa e lea ʻa Tenisoní, ʻo hangē ko ha lea ʻa ʻAfa kiate ia:

Taaitō e laʻaá mo e fetuʻu efiafí,
Pea mahino lelei ʻa e ui ʻoku fai maí!
ʻOfa pē he ʻikai ha tengihia ʻi haʻaku pulí,
ʻI hano tuku hifo au ki tahí . . .

Tatangi e fafangú he mafoa ʻa e taá mo e efiafí,
Pea pehē pē foki ki he fakapoʻulí!
ʻOfa pē he ʻikai ha fakaloloma ʻo e māvaé,
ʻI he taimi te u mavahé;

He neongo ʻeku mavahe mei hotau kuongá mo e Feituʻú
Ka ʻe kaufakiʻi au ʻe he kaupeaú,
Fakatuʻamelie atu ke femātaaki mo hoku ʻEikivaká
ʻI heʻeku mavahe atu mei he taulangá.14

ʻI heʻeku fakaʻosi ʻeku pōpoaki ko iá he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u fakahaaʻi ai kia Mīsisi Peitoni ʻeku fakamoʻoni fakatāutahá ʻi heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehé, ʻo u fakahā ange ʻoku tokaimaʻananga mai kiate ia ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí—pea te ne lava ʻo fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotu; he naʻe ʻi ai foki Hono ʻAlo naʻe pekia, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; ko ia hotau taukapo ki he Tamaí, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi fakalangí pea te tau toe fesiofaki mata ki he mata mo Ia ʻi ha ʻaho.

Ne u fakatauange pē ʻe aʻu atu mo tokoni ʻeku pōpoaki kia Mīsisi Peitoní, ki he kakai kotoa pē ne mālōlō siʻanau ʻofaʻanga.

Ko ia ai ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu e toenga ʻo e talanoá ni. Ne u fai ʻa e pōpoaki ko iá he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1969. Naʻe siʻi ha ʻamanaki ia ʻe fanongo ʻa Mīsisi Peitoni ki heʻeku leá. Naʻe ʻikai ha ʻuhinga ke u fakakaukau ai te ne fanongo ki he konifelenisi lahí. Hangē ko ia ne u lave ki aí, naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Ka ne u ʻilo kimui ange ai ha mana naʻe hoko. Naʻe ʻikai teitei ʻiloʻi ʻe he kaungāʻapi ʻo Mīsisi Telesa Peitoni ʻi Kalefōniá, ʻa ia naʻá ne hiki ki aí pe ko hai ʻe lea he konifelenisí pe ko e kaveinga ʻe fai ai ʻa e leá, ka ne nau hanga ʻo fakaafeʻi ʻa Mīsisi Peitoni ki honau ʻapí ke ne fanongo ki ha fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí. Naʻá ne tali ʻenau fakaafé pea naʻa nau fanongo ai ki he fakatahaʻanga ko ia ne u fakahoko fakatāutaha ai kiate ia ʻeku leá.

Lolotonga ʻa e ʻuluaki uike ʻo Mē 1969, ne u ʻohovale mo fiefia ʻi heʻeku maʻu ha tohi mei Pomona ʻi Kalefōnia naʻe fakaʻaho ki he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli, 1969. Ko ha tohi meia Mīsisi Telesa Peitoni. ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ʻa e tohi ko iá:

“‘Alā siʻi Tomi,

“‘Ofa pē he ʻikai ke ke ʻita heʻeku ui koe ko Tomí, he ko e anga ia ʻeku fakakaukau kiate koé. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u fakamālō fēfē atu kiate koe ʻi he lea fakafiemālie naʻá ke faí.

“Naʻe taʻu 15 pē ʻa ʻAfa he taimi naʻá ne hū ai ki he sōtiá he tautahí. Naʻe siʻi mālōlō ʻi ha māhina ʻe taha ki muʻa hono taʻu 19, he ʻaho 5 ʻo Siulai 1944.

“Ko ha meʻa fakafiefia ia ke ke manatuʻi mai kimaua. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u fakamālō fēfē atu ʻi he ngaahi lea fakafiemālie naʻá ke faí, ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻa ʻAfá pea mo e lea naʻá ke faí. Kuo lahi ha ngaahi fehuʻi kuo laui taʻu ʻeku feʻao mo ia pea kuó ke tali mai kinautolu. ʻOku ou maʻu ha ongoʻi nonga he taimí ni ʻo kau kia ʻAfa. . . . ʻOfa ke faitāpuekina mo tauhi maʻu ai pē koe ʻe he ʻOtuá.

“‘Ofa atu,

“Telesa Peitoni”15

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻikai ke u tui ko ha meʻa ne tupukoso pē ke u fai ʻa e pōpoaki makehe ko iá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1969. Pea ʻoku ʻikai ke u tui naʻe tupukoso pē ʻa hono fakaafeʻi ʻo Mīsisi Telesa Peitoni ʻe hono kaungāʻapí ke nau fakataha ʻi honau ʻapí koeʻuhí ko e fakatahaʻanga tukupau ko ia he konifelenisí. ʻOku ou ʻilo fakapapau naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene ngaahi fie maʻú peá Ne finangalo ke ne ongoʻi e ngaahi moʻoni fakafiemālie ʻo e ongoongoleleí.

Neongo kuo fuoloa e mavahe atu ʻa Mīsisi Peitoni mei he moʻui fakamatelié, ka ne u ongoʻi mālohi ke vahevahe mo kimoutolu e founga kuo faitāpuekina mo tokonaki ʻaki ia, ʻa ia ko ha uitou, ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene ngaahi fie maʻú. ʻI he kotoa e ivi ʻo hoku laumālié, ʻoku ou fakamoʻoni ai ‘oku ʻofaʻi fakatāutaha kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ongona e ngaahi lotu ʻo hotau ngaahi loto fakatōkilaló: ʻokú Ne ongoʻi ʻetau ui tokoní, ʻo hangē ko ʻEne ongoʻi e lotu ʻa Mīsisi Peitoní. ʻOku folofola mai Hono ʻAlo mo hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí, kiate kitautolu fakatāutaha he ʻahó ni ʻo pehē: “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá mo tukituki; kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.”16

Te tau ongoʻi nai ʻEne tukitukí? Te tau ongoʻi nai Hono leʻó? Te tau fakaava nai ʻa e matapaá ki he ʻEikí ke tau maʻu ʻa e tokoni kuó Ne mateuteu ke fai maí? ʻOku ou lotua ke tau fai ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. ʻI he Conference Report, Apr. 1969, 126–29.

2. “Moritus Salutamus,” ʻi he The Complete Poetical Works of Henry Wadsworth Longfellow, (1883), 259.

3. Sione 14:6.

4. T&F 93:21.

5. T&F 93:29.

6. Selemaia 1:4, 5.

7. ʻAlamā 40:11.

8. Sione 11:25–26.

9. Sione 14:2–3.

10. Fakahā 20:12–13.

11. 1 Kolinitō 15:22.

12. 1 Kolinitō 13:12.

13. Mātiu 11:28–29.

14. Alfred, Tennyson, “Crossing the Bar,” ʻi he Poems of the English Race, ed. Raymond Macdonald Alden (1921), 362.

15. Tohi fakafoʻituitui ʻoku maʻu ʻe Tōmasi S. Monisoni.

16. Fakahā 3:20.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy