ʻEletā M. Russell Ballard
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku hanga ʻe he tupu vave ʻa e Siasí pea mo e fakautuutu ʻo e ngaahi fakaʻekeʻeke ʻoku fai mei he niʻihi kehé, ʻo ʻomi kiate kitautolu ha faingamālie lahi ke tau langa ai ha ngaahi fetuʻutakiʻanga, fai ha ngaahi feohi fakakaungāmeʻa pea mo fakahoko atu e fakamatala ʻoku totonú.
Siʻi ngaahi tokoua mo tuofāfine ʻofeina, talu mei hono kātoangaʻi ʻo e taʻu teau nimangofulu ʻo e Paioniá ʻi he 1997 mo e fakautuutu makehe he māmaní ʻa e ngaahi fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e Siasí. ʻOku tupu ʻa e mahuʻingaʻia makehe ko ʻení mei he vave ʻetau tupú, ʻi he ngaahi kātoanga hangē ko e ʻOlimipiki Fakafaʻahitaʻu Momoko ne fai ʻi Sōleki Siti ní pea mo e ʻiloa e ngaahi ngāue ʻoku fili ʻe ha tokolahi ʻo hotau kāingalotú.
ʻOku ou tui ʻoku ʻikai fai mai pē ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he Siasí, ka ʻoku fai foki ia kiate kimoutolu kāingalotu fakatāutahá. ʻOku ʻikai faingofua ke fakamatalaʻi ha meʻa lahi ʻo hangē ko e Siasí pe fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ki ha kakai ʻoku siʻi ʻenau ʻiló pe ʻikai pē haʻanau ʻilo kiate kitautolu. ʻE lava pē foki ke faingataʻa hano tali ʻo ha ngaahi fehuʻi ʻoku fai fekauʻaki mo ha tafaʻaki ʻe taha, koeʻuhí he ʻoku meimei ke fehokotaki pē ʻa e fehuʻi kotoa ia mo e ngaahi fehuʻi kehé. ʻOku faingofua ʻaupito ʻa e fehuʻi ʻoku lahi taha ʻetau fanongo ki hono faí, ʻo hangē ko ʻení: “Kiʻi fakamatala mai angé ʻo kau ki homou Siasí.” Ko e foʻi lea mahuʻinga hení ko e “kiʻi.” ʻOku ʻikai ke nau pehē mai kinautolu, “Fakamatala mai e meʻa kotoa pē ʻokú ke ʻiló pea ʻomi ha niʻihi ke nau fakamatala mai ʻa e toengá.”
ʻOku tau talitali lelei foki e mahuʻingaʻia ʻa e kakaí pea ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau loto ke akoʻi ange kiate kinautolu ʻetau ngaahi tokāteliné mo ʻetau tuí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau maʻu ai ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko 53,000 tupu he funga ʻo e māmaní ʻoku nau ngāue mo fua pē ʻenau fakamolé.
Ka ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku ‘i ai ha faikehekehe ʻo e mahuʻingaʻiá mo e kiʻi fie ʻilo peé. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fie ʻilo pē ʻa e kakaí ia pe ko e hā koā ʻa e Siasí. Ko kinautolu ʻoku fie ʻilo he founga fakalūkufua ko ʻení, ʻoku totonu ke ʻoange kiate kinautolu ha fakamatala mahino mo totonu meiate kitautolu kāingalotú ke ʻoua naʻa nau fakafalala ki he tali taʻekakato, taʻemoʻoni pe fakamatala hala ʻoku maʻu mei he mītiá pe ngaahi leʻo kehe mei tuʻá. Meimei ko e konga lahi ʻo e taʻefemahinoʻaki mo e fakamatala hala fekauʻaki mo e Siasí, ko hotau foʻui pē koeʻuhí ko e ʻikai ke tau fakamatalaʻi mahino kitautolu mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí.
Kuo ʻilo ʻe he Kōmiti Fetuʻutaki mo e Kakaí ʻoku ou fakakaunga-tāmaki aí, ʻoku fie maʻu lahi ha ngaahi fakamatala mahino mo faingofua ke ʻoange ki he niʻihi ʻoku fie ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi faʻunga ʻo e Siasí, ʻo hangē ko ʻene tuʻu he ʻaho ní. Tuku muʻa ke u vahevahe mo kimoutolu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo mau ʻiloʻi ʻe ʻaonga ʻaupito. Mahalo te ke fie teuteu pē haʻo lisi ʻo e ngaahi meʻa ke ke lea ʻakí ʻi hano fakamatalaʻi ʻetau tuí ki ho kaungāmeʻá pe kaungā-ngāue ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé. ʻE ala tokoni ʻeni kiate koe, ʻo hangē ko aú, ke hiki he peesi pē ʻe taha ha fanga kiʻi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e Siasí heʻene tuʻu he ʻaho ní ke ʻoange kiate kinautolu fakataha mo ha tatau ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.
Ko ha ngaahi kaveinga ʻeni ʻe fā ʻe tokoni ki ha taha he ʻahó ni ke ne maʻu ha mahino tefito ʻo kau ki he Siasí. ʻI lalo he ʻuluʻi tohi takitaha, ʻoku ʻi ai mo ha fanga kiʻi fakamatala faingofua kuo tokoni lahi kiate au. Feinga ke ke fakakaukauloto atu ʻoku ongona pe lau ia ʻe ha taha ʻoku ʻikai pē haʻane ʻilo fekauʻaki mo kitautolu. Ko e kaveinga lalahi ʻe fā ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi moʻoniʻi meʻá, tuí, fāmilí mo e ngaahi fua ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.
Ngaahi Moʻoniʻi Meʻa
ʻE lava ke kau he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá ʻa e:
- • ʻUluakí, ko e foʻi lea “Māmongá” ko ha hingoa fakatenetene ia ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku faʻa ui ʻa e kāingalotú he taimi ʻe niʻihi ko e “Kau Māmonga” “Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” pe “LDS.” ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea “Kāingalotú,” ki he “mēmipá.”
- • Uá, naʻe toe fakafoki mai ʻa e Siasí ʻi he 1830, ʻi Niu ʻIoke pea hoko ʻa Siosefa Sāmita ko hono fuofua palōfita mo e palesiteni. ʻOku tuʻu ʻa hono hetikuotá ʻi Sōleki Siti pea ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e palōfita lolotongá.
- • Tolú, ʻoku ʻi ai hano kāingalotu ʻe toko 13 miliona tupu ʻi ha ngaahi fonua ʻe 176. ʻOku fakafuofua ko ha toko 6 miliona ʻo kinautolu ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ʻoku tau hoko ai ko e siasi faka-Kalisitane fika fā lahi taha ʻi ʻAmeliká. ʻI heʻetau hoko ko e taha ʻo e ngaahi tui faka-Kalisitiane tupu vave taha ʻi he māmaní, ʻoku tau langa ai ha falelotu foʻou he ʻaho ngāue takitaha. ʻOku totongi ʻe he kāingalotú ha vahehongofulu, ʻa ia ko ha peseti ʻe 10 ʻo ʻenau paʻanga hū maí, ʻo malava ai ke fakahoko e ngaahi polokalama ko ʻení mo ha ngaahi polokalama kehe.
- • Faá, ʻoku tataki ʻa e ngaahi haʻofanga lotu fakalotofonuá ʻe ha kāingalotu ʻoku nau loto fiemālie ke ngāue taʻetotongi. ʻOku fakatou ngāue ʻa tangata mo fafine ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa kuo vahe kinautolu ki aí.
- • Pea ko e nimá, ʻoku fakafofongaʻi lelei ʻa e kau Māmongá ʻi he malaʻe fakapolitikalé mo e puleʻangá (Hangē ko ʻení, ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻe toko 16 ʻoku nau kau ki he Falealeá (Congress) mei he ongo faʻahi fakapolitikalé fakatouʻosi.) ʻOku ngāue foki ʻa e kāingalotú ʻi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga mo falalaʻanga ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he pisinisí, meʻa fakafaitoʻó, laó, akó, mītiá, sipotí mo e fakafiefiá.
Tuí
Hokó, ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe kakaí ʻo kau ki heʻetau tuí, ʻi heʻetau hoko ko ha kau Kalisitiane moʻui mateaki ʻoku ʻi ai hotau ngaahi tukufakaholo mahuʻinga. ʻOku fie maʻu ke fakamamafaʻi, fakataha mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí:
- • ʻOku tau tui ki he taʻengata ʻa e laumālié pea ko e ʻOtuá ʻa e Tamai hotau ngaahi laumālié pea te tau lava ʻo toe foki kiate Ia hili ʻa e maté.
- • ʻOku tau tui ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea ʻoku tau feinga ke faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí kiate Ia mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku tau fakamanatu e feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí ʻi heʻetau ouau lotu he Sāpaté, ʻa ia ʻoku tatau ia mo e Sākalameta ʻi he ngaahi siasi kehé. ʻOku tau tali ko ha kaungā Kalisitiane ʻa e kakai kotoa pē ʻoku tui ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. ʻOku tokolahi ha kau Kalisitiane ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku tau faitatau ai. Naʻe akonaki mai ʻa Siosefa Sāmita ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻelito ʻo ʻetau tui fakalotú pea ko e meʻa kehe kotoa pē ko ha tānaki atu ia ki ai. (vakai, The Elders Journal, July, 1838, 44) Ko e hingoa ʻo e Siasí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
- • ʻOku tau tui naʻe mole ʻa e Siasi ko ia ne tomuʻa fokotuʻu ʻe Sīsuú pea kuo toe fakafoki mai ia ʻi hotau kuongá. Kuo toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e mafai ʻoku foaki ki he tangatá ke ngāue ai ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, fakataha mo e kau ʻaposetoló mo ha palōfita ke tataki ʻa kitautolu pea pehē ki he ngaahi ouau kehe kotoa pē ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻuí.
- • ʻOku tau tui mo fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi Tapu Kātoá, ʻo tatau pē ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú.
- • Pea ʻoku tau tui ki he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi tohi folofola kehé, ʻa ia ʻoku nau poupouʻi mo fakapapauʻi mai ʻa e Tohi Tapú mo fakamoʻoni ʻo kau ki he ngāue fakafaifekaú pea mo e faka-ʻOtua ʻo Kalaisí mo e hokohoko maʻu fakahā mei he ʻOtuá ki he tangatá. Ko e moʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha “Toe Fakamoʻoni ia ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.”
Fāmilí
Ko hono hokó, ʻoku lelei ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ki he founga ʻoku uho ʻaki ʻe he fāmilí ʻetau tuí mo ʻetau tōʻonga moʻuí. Te u toe fakaongo atu, ʻoku tokoni ʻaupito ʻa e fanga kiʻi fakamatala ʻoku faingofuá ki ha taha ʻoku ʻikai haʻane ʻilo ka ʻoku fie ʻilo ʻo kau ki he fakamamafa ʻoku tau fai ʻi he ngaahi fāmilí.
- • ʻOku fai ʻe he kau Māmongá ha fakamamafa makehe ʻi he fāmilí, ʻi heʻene hoko ko e ʻiuniti mahuʻinga taha ia ʻo e Siasí mo e sōsaietí. ʻOku tau mateakiʻi makehe ʻa e nofo malí (ʻa ia ʻoku fakaʻuhingaʻi ko e fakatahaʻi ʻo ha tangata ʻe taha mo ha fefine pē ʻe taha). ʻI he 1890, ʻi he taʻu ʻe 117 kuohilí, naʻe fakangata ai ʻa e mali tokolahí, ʻa ia naʻe fakangatangata pē hono fakahoko ʻe he kau fuofua paionia ʻo e Siasí.
- • ʻE lava ʻe he ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau tui fakalotu tatau pē ʻikai, ʻo omi ki he ouau lotu ʻoku fai ʻi hotau ngaahi falelotú he ʻaho Sāpaté. ʻOku tau lotu fakataha ai mo feakoʻiʻaki ʻi he folofolá.
- • ʻOku poupouʻi ʻa e ngaahi fāmili Siasí ke nau fakahoko fakauike ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻa ia ko e angamahení ko e pō Mōnité. ʻOku ʻoange ai heni ki he mātuʻá ha faingamālie mo ha taimi pau ke nau akoʻi ai ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻingá pea ke nau fiefia fakataha. ʻOku tau fakaafeʻi ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke tau tui tataú, ke nau fakahoko ʻeni mo honau fāmilí.
- • ʻOku ʻi ai ha ngaahi polokalama fakaehoualotu ʻa e Siasí maʻá e houʻeiki fafiné, toʻu tupú pea mo e fānaú ke hoko ko ha poupou ki he fāmilí. ʻOku fai ʻi he ngaahi polokalama ko ʻení ha ngaahi fakahinohino fakalotu, faingamālie ke fai ai ha ngaahi ngāue ʻofa faka-Kalisitiane, sipoti, tulama, hiva pea pehē ki he Sikautí.
- • ʻOku fai foki mo ha tokanga lahi ki he kāingá, tohi hohokó pea mo e hisitōlia fakafāmili fakatāutahá, ke ʻoange ai ki he kakai kei talavoú mo e toulekeleká ha ongoʻi mālohi ange ki honau tupuʻangá, ko hai kinautolu pea ke nau ongoʻi ʻoku ʻi ai ha fāmili ʻoku nau kau ki ai. Ko e ngaahi ouau māʻolunga taha mo haohaoa taha ʻo ʻetau tui fakalotú, ʻoku fekauʻaki ia mo hotau fāmilí, ʻo tatau pē ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá pea ʻoku fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi ouau ko ʻení ʻi hotau ngaahi temipalé.
Ngaahi Fuá
ʻI he kamata ko ia ke mahino ha fanga kiʻi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo kitautolú pea toe ʻiloʻi lelei ange ʻa kitautolu ʻi heʻetau tuí mo hono mahuʻinga ʻo e fāmilí, naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí “te tau ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá” (Mātiu 7:20; ko e toki tānaki atu e fakamamafá). ʻOku totonu ke fakamāuʻi ha siasi pe ko ha faʻahinga tōʻonga moʻui pē, ʻo fakatatau mo hono ngaahi fuá pe ola ʻoku maʻu mei aí. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo fakatatau mo e fika fakasitētisitika ʻa e ʻIunaiteti Siteití. ʻE meimei tatau pē kinautolu ki he kau Māmonga mālohi he funga ʻo e māmaní (ʻa ia ʻoku ʻuhinga kiate kinautolu ʻoku ʻalu maʻu pē ki he lotú mo e temipalé):
- • Ko e taha ʻo e ngaahi fua ko iá ko ha moʻui fuoloa. Kuo hā mei ha ngaahi savea kuo fai, ʻoku moʻui lelei ange ʻa e kau Māmonga ʻoku mālohi he Siasí pea ʻoku nau moʻui fuoloa ange ʻi he kakai he ʻavalisi fakalūkufuá. ʻI he 1833, naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e “Lea ʻo e Potó,” ko e founga ia ke tau moʻui ai ka tau fiefia ʻi ha moʻui fuoloa mo moʻui lelei.
- • Uá, ko kinautolu ʻoku mali he temipalé mo toutou ʻalu ki aí, ʻoku siʻi ange ʻa ʻenau vete-malí ʻi he ʻavalisi fakafonua mo fakaemāmaní.
- • Tolú, ko e tuʻunga fakaako ʻoku tau aʻusiá, ʻoku lahi ange ia ʻi he ʻavalisi fakafonuá.
- • Faá, ʻoku laka hake he kāingalotu ʻe toko 70,000 tupu, ʻoku nau loto fiemālie ke ngāue taʻetotongi ʻi ha māhina ʻe 18 ki he 24 ʻi he ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá, ngaahi fatongia faka-Siasí pea mo ngāue fakafaifekau taimi kakato he funga ʻo e māmaní.
- • Pea nimá, ʻoku tau fakamamafaʻi ʻaupito ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá pea mo e tui ki he meʻa ko e ngāue. ʻOku tau poupouʻi e tokoni ki hotau tukui koló pea mo e niʻihi kehé. ʻOku hokohoko atu hono foaki ʻe he Siasí ha paʻanga lahi mo ha koloa pea mo ha ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo kau ai ha ngaahi houa taʻefaʻalaua kuo foaki ʻe he kāingalotú ke nau tokoni ai ki hano fakamaʻa mo tokoniʻi ʻo ha fakatamaki.
ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi he māmani femoʻuekina ʻo e ʻaho ní, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻoku tokolahi ha kakai he ʻikai ke lahi ha ngaahi moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ia te nau lau pe tokanga ki ai ʻi he taimi pē ʻe taha. Ko e hā pē te ke fili ke fakahā ki ho ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungā- ngāué ʻo kau ki he Siasí, tohiʻi pea ke vakaiʻi ʻoku tonu pea tauhi ia ke faingofua mo nounou.
ʻOku hanga ʻe he tupu vave ʻa e Siasí pea mo e fakautuutu ʻo e ngaahi fakaʻekeʻeke ʻoku fai mei he niʻihi kehé, ʻo ʻomi kiate kitautolu ha faingamālie lahi ke tau langa ai ha ngaahi fetuʻutakiʻanga, fai ha ngaahi feohi fakakaungāmeʻa pea fakahoko atu e fakamatala ʻoku totonú. Ka ʻe lava foki ke hoko ia ko ha meʻa ke toe lahi ange ai ʻa e taʻemahinó pea taimi ʻe niʻihi ko e laulanú, ʻo kapau te tau tuku ki he niʻihi kehé ke nau fakamatalaʻi kitautolu mo ʻetau tuí, kae ʻikai ke tau fakahoko tonu iá.
ʻI he fakalūkufuá, ʻoku ʻikai ha palopalema ia ʻi he niʻihi ʻoku feohi fakafoʻituitui mo hotau kāingalotú. Ka ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe laui miliona ʻoku ʻikai ke nau maheni mo ha mēmipa ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻOku ou fakatauange ko e niʻihi ko ia ʻoku siʻi ʻenau ʻilo ki he Siasí, te nau fekumi ke toe ʻilo lahi ange kiate kitautolu. ʻOku ou fakatauange te nau feinga ke ʻiloʻi hotau kāingalotú, kae ʻoua te nau fakaangaʻi pē kitautolu ʻi he fakamatala hala ʻoku fai ʻe kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí pe feinga ke taki halaʻi pe fakaongoongokoviʻi kitautolú.
ʻI hoʻomou hoko ko ha kāingalotú, te mou lava ʻo tokoni ke hoko ʻeni ʻaki haʻamou tokoniʻi mo vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi fakamatala mahuʻinga ʻoku hā ʻi heʻetau Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, fakataha mo ha ngaahi meʻa ke hoko ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa, tui, fāmili mo e ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí.
ʻOku totonu foki ke tau manatuʻi ko e taimi ʻe niʻihi ko e founga lelei taha ke tali ʻaki e fie tokanga mai ʻa e kakaí, ko e founga ko ia ʻo ʻetau moʻuí, founga ʻoku hāsino ai mei heʻetau moʻuí ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí, ko ʻetau tōʻonga moʻui ki he niʻihi kehé pea mo e founga ʻoku tau muimui fakamaatoato ai ki he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí.
Ko e niʻihi ko ia ʻoku nau fie ako lahi angé, kae ʻikai ngata pē he fanga kiʻi tefitoʻi fakakaukau kuó u lea ʻakí, ʻe lava ke fetuʻutaki ki he kau faifekaú ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e tokāteline ʻoku hā he vahe 3 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e founga ke tali ʻaki ha ngaahi fehuʻi lahi ange mo tataki atu kinautolu ke nau fakaului mo papitaiso.
Ko e taimi ʻeni kiate kitautolu kotoa ke tau tokoni mo fakahā ki he niʻihi kehé, ʻo kau kiate kitautolu. Teuteuʻi ha fanga kiʻi moʻoniʻi fakamatala faingofua ʻo hangē ko ia kuó u vahevahe mo kimoutolu he ʻaho ní pea tokoni kiate kinautolu ʻoku fie ʻilo ki he Siasí pea nau fie ʻilo lahi ange ki he ongoongolelei kuo Toe Fakafoki maí.
ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua naʻá ke momou ke fai hoʻo fakamoʻoní ʻi he loto fakamaatoato mo e ʻofa. He ʻikai lava ke fakasītuʻaʻi e mālohi ʻo e fakamoʻoni ʻoku fai fakatāutahá pea ʻokú ne faʻa faktupu ʻe ia ha mahuʻingaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻo nau fie ʻilo lahi ange. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni pea ʻoku ou fie fai atu ʻeku fakamoʻoní ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku ou fai ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.