2010–2019
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé
ʻEpeleli 2015


Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

ʻE lava ke hoko mai kiate kitautolu ha ʻelemēniti ʻo e tuʻunga fakalaumālié mo ha ongoʻi nonga ʻi heʻetau hū he temipalé.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakafetaʻi ke fakataha mo kimoutolu ʻi he pongipongi Toetuʻu fakaʻofoʻofá ni ʻi he taimi ʻoku tuku ai ʻetau fakakaukaú ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku ou fakahoko atu ʻeku ʻofa mo e talamonū kiate kimoutolu takitaha mo lotua ke tokoniʻi fakalaumālie ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻeku leá.

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisí ni ʻa e kakato ʻo e taʻu hono fitu talu mei hono fokotuʻu au ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Kuo nau hoko ko ha ngaahi taʻu femoʻuekina, ʻo ʻikai ngata pē hono fakafonu ʻaki ha fanga kiʻi palopalema siʻí, kae ‘aki foki ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua. ʻOku kau he ngaahi tāpuaki fakafiefia mo toputapu taha ko ʻení hoku faingamālie ke fakatapui mo toe fakatapui ha ngaahi temipalé.

Ko e fakamuimui tahá, ko hoku faingamālie ʻi Nōvema kuo ʻosí ke fakatapui ʻa e Temipale Fīniki ʻAlesona foʻoú. Naʻá ku kau fakataha ai mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi, ʻEletā Lisiate J. Meini, mo ʻEletā Lini G. Lōpini, mo ʻEletā Keni F. Lisiate. Naʻe fakahoko ʻi he efiafi kimuʻa ʻi he fakatapuí ha kātoanga fakafonua fakaholomamata ʻa ia naʻe faiva mālie ai hatau toʻu tupu ʻe 4,000 tupu mei he vāhenga ʻo e temipalé. Naʻe fakatapui leva ʻa e temipalé ʻi he ʻaho hokó ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga toputapu mo fakalaumālie ʻe tolu.

ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he langa ʻo e ngaahi temipalé e tupulaki ʻa e Siasí. ʻOku tau lolotonga ʻi ai hatau temipale ʻe 144 ʻoku ngāue he funga māmaní, mo ha 5 ʻoku lolotonga fakaleleiʻi pea mo e 13 ʻoku lolotonga langa. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ha temipale ʻe 13 naʻe fanongonongo kimuʻa ʻoku ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e teuteú kae toki kamata ʻa e langá. ʻOku tau ʻamanaki ʻi he taʻú ni ke toe fakatapui ha temipale ʻe 2 mo fakatapui ha temipale foʻou ʻe 5 ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke ʻosi hono langá.

‘I he tukutaha hotau iví ʻi he taʻu 2 kuo ʻosí ke fakaʻosi e ngaahi temipale naʻe ʻosi fakanongonongó, ne tau kiʻi fakatatali ai e palani ki ha toe temipale. Ka, ʻi he pongipongi ní, ʻoku ou fiefia ke fakahoko atu ha temipale foʻou ʻe tolu ʻa ia ʻe langa he ngaahi feituʻu ko ʻení: ʻApitasani, ʻAivolī Kousí; Poate-Pilinisi, Haiti; mo Pengikoki, Taileni. Ko ha tāpuaki fakaofo moʻoni ʻoku tokonaki maʻae kāingalotu faivelenga ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení, pea mo ha feituʻu pē ʻoku tuʻu ai e ngaahi temipalé he funga ʻo e māmaní.

ʻOku kei hokohoko pē ʻa e ngāue ki he fakafuofuaʻi ʻo e ngaahi fie maʻú mo e kumi ha tuʻuʻanga ki ha ngaahi temipale kehe, he ʻoku tau loto ke maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kāingalotú ha faingamālie ke ʻalu ki he temipalé ʻo ʻikai toe fai ha feilaulau lahi ʻi honau taimí mo ʻenau maʻuʻanga moʻuí. Te mau ʻoatu maʻu pē ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku fai fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻo hangē ko ia kuo mau fai ʻi he kuo hilí.

ʻOku ʻalu ʻeku fakakaukaú, ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngaahi temipalé, ki he ngaahi tāpuaki kehekehe ʻoku tau maʻu ʻi aí. Ko e taimi ʻoku tau hū atu ai ki loto ʻi he ngaahi matapā ʻo e temipalé, ʻoku tau tuku kimui ʻa e ngaahi meʻa fakatuta mo fakahohaʻa ʻo e māmaní. ʻOku tau maʻu ʻi loto ʻi he feituʻu ungaʻanga toputapu ko ʻení, ʻa e fakaʻofoʻofá mo e māú. ʻOku ʻi ai ha nonga ki hotau laumālié mo ha kiʻi mālōlō mei he ngaahi meʻa fakapuputuʻu ʻi heʻetau moʻuí.

ʻE lava ke hoko mai kiate kitautolu ʻi heʻetau hū ki he temipalé, ha ʻelemēniti ʻo e tuʻunga fakalaumālié mo ha ongoʻi nonga ʻa ia ʻe mahulu hake ʻi ha toe faʻahinga ongo ʻe lava ke hū ki he loto ʻo e tangatá. Te tau maʻu ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú. … ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”1

ʻE lava ʻe he melino peheé ke fakafonu ha loto pē—ʻa e ngaahi loto ʻoku faingataʻaʻiá, ngaahi loto ʻoku fakamafasiaʻi ʻe he mamahí, loto ʻoku ongoʻi puputuʻú, mo e loto ʻoku kole tokoní.

Naʻá ku ʻilo tonu kimuí ni mai siʻa talavou naʻe ʻalu ki he temipalé mo ha loto fakaʻānaua ki ha tokoni. Naʻá ne maʻu ʻi he ngaahi māhina lahi kimuʻá hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻAmelika Tonga. Neongo ia, naʻe fakatoloi ʻene visá ʻi ha vahaʻataimi lōloa pea iku toe vahe ai ia ki ha misiona ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Neongo naʻe loto mamahi ʻi he ʻikai lava ke ngāue ʻi he feituʻu ʻo hono ʻuluaki uiuiʻí, ka naʻe ngāue mālohi ʻi heʻene ngāue foʻoú, mo loto ke fai hono lelei tahá. Ka, naʻe aʻu ʻo lotofoʻi, koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia kovi naʻe hoko ʻi hono vā mo e kau faifekaú naʻe hangē ki ai naʻa nau tokanga lahi ange ke maʻu hanau taimi fiefia, ʻi haʻanau vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

ʻOsi ha ngaahi māhina siʻi mei ai kuo hoko ha palopalema lahi ʻi he moʻui ʻa e talavoú ni ʻo mamatea ai, pea fakafoki leva ia ki ʻapi ʻi ha ʻuhinga fakafaitoʻo.

ʻOsi ha ngaahi māhina mei ai kuo moʻui lelei ʻa e talavoú, pea mole mo ʻene mamateá. Naʻe fakahā ki ai ʻe toe lava ʻo ngāue ko ha faifekau, ko ha tāpuaki naʻá ne lotua fakaʻaho. Ko e ongoongo fakamamahí pē ko e pau ke toe foki ki he misiona tatau naʻe mavahe mei aí, ʻa ē naʻá ne ongoʻi ai naʻe tōnounou ʻa e ngaahi angafai mo e ʻulungaanga ʻo ha kau faifekau ʻe niʻihi mei he tuʻunga totonú.

Naʻe haʻu ki he temipalé ke kumia ha fakafiemālie mo ha fakamoʻoni ʻe lava ke ne maʻu ha aʻusia lelei ko ha faifekau. Naʻe lotua foki ʻe heʻene ongomātuʻá ke tokoniʻi ʻe he ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé ʻa e fie maʻu ʻena tamasiʻí.

ʻI he hū atu ʻa e talavoú ni ki he loki silesitialé ʻi he ʻosi ʻa e sēsiní, naʻá ne tangutu ʻi ha sea ʻo kamata ke lotua ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní.

Naʻe ʻi ai mo ha taha naʻe hū atu ki he loki silesitialé, ko ha talavou ko hono hingoá ko Lenitoni. ʻI heʻene hū atu ki he lokí, naʻe taki ʻene vakaí ki he talavou naʻe tangutu ʻi he seá, ʻoku kuikui hono matá pea mahino ʻoku lotu. Naʻe maʻu ʻe Lenitoni ha ueʻi taʻe-toe-veiveiua ʻoku totonu ke talanoa mo e talavoú. Neongo ia, naʻe manavasiʻi ke ne fakahohaʻasi, peá ne pehē leva ke tatali. Hili ha ngaahi miniti siʻi, ne kei lotu pē ʻa e talavoú, pea ʻiloʻi ʻe Lenitoni he ʻikai ke ne toe toloi ʻa e ueʻí. Naʻe ʻalu atu leva ki he talavoú ʻo kiʻi ala atu ki hono umá. Naʻe ʻāʻā hake e talavoú, ʻo ʻohovale ʻi hono fakahohaʻasí. Pea lea leʻo siʻi ange ʻa Lenitoni, “Kuó u ongoʻi naʻe ueʻi au ke u talanoa mo koe, neongo ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi hono ʻuhingá.”

ʻI heʻena kamata pōtalanoá, naʻe huaʻi mai ʻe he talavoú hono lotó kia Lenitoni, ʻo fakamatala ange hono tūkungá pea fakaʻosi ʻaki ʻene fakaʻamu ke maʻu ha faʻahinga fakafiemālie mo ha poupou fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakamatala ʻe Lenitoni, ʻa ia naʻe toki foki mai pē mei haʻane ngāue fakafaifekau lelei ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa, ʻo kau ki heʻene ngāue fakafaifekaú, ngaahi palopalemá mo e ngaahi meʻa fakahohaʻa naʻe fehangahangai mo iá, founga ʻo ʻene tafoki ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoní, pea mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne maʻú. Naʻe fakanonga ʻene leá mo mahino, pea mahino e ivi takiekina ʻo ʻene loto vēkeveke ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe faifai pea ongoʻi nonga e talavoú, ʻi he mōlia atu ʻene manavasiʻí. Naʻá ne ongoʻi ha houngaʻia lahi ʻi heʻene fakatokangaʻi kuo tali ʻene lotú.

Naʻe lotu fakataha leva ʻa e ongo talavoú, pea teuteu ʻa Lenitoni ke ʻalu, mo fiefia ʻi heʻene fakafanongo ki he ueʻi fakalaumālie naʻe hoko mai kiate iá. Naʻe ʻeke ange ʻe he talavoú kia Lenitoni, ʻi heʻene tuʻu ke ʻalú, “Naʻá ke ngāue fakafaifekaú ʻi fē?” Ko e taimi ko ʻení, naʻe teʻeki ai ha taha ʻiate kinaua naʻe lea ʻo kau ki he misiona naʻe ngāue aí. Ko e taimi naʻe talaange ai ʻe Lenitoni ʻa e hingoa ʻo hono misioná, naʻe fakatē loʻimata ʻa e talavoú. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Lenitoni ʻi he misiona tatau ʻe foki ki ai ʻa e talavoú!

Naʻe vahevahe mai ʻe Lenitoni kiate au ʻi ha tohi kimuí ni mai, ʻa e lea māvae ʻa e talavoú kiate iá: “Naʻá ku maʻu ha tui ʻe tāpuakiʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ka naʻe ʻikai haʻaku teitei misi te Ne fekauʻi mai ha taha naʻe ngāue ʻi hoku misioná ke tokoni. ʻOku ou ʻilo ʻeni, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.”2 Kuo ongona mo tali ʻa e lotu fakatōkilalo ʻa e loto fakamātoató.

Siʻoku kāinga ʻofeina, te tau fehangahangai mo e ʻahiʻahí ʻi heʻetau moʻuí; ʻe ʻi ai hatau ngaahi faingataʻaʻia mo haʻatau ngaahi palopalema. Te tau malava lelei ange ke ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá mo fuesia hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻi heʻetau ō ki he temipalé, mo ʻetau manatuʻi ʻetau ngaahi fuakava naʻe fakahoko ʻi aí. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e nongá ʻi he temipalé.

ʻOku mahuʻinga fau e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Ko e taha te u fakahoungaʻi ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí, ne u maʻu ia mo hoku uaifi ʻofeina ko Falanisesi ʻi heʻema tūʻulutui ʻi he ʻōlita toputapú mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava naʻá ne haʻi fakataha kimaua ki he taʻengatá kotoá. ʻOku ʻikai ha tāpuaki ia ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he nonga mo e fiemālie ʻoku ou maʻu mei he ʻilo te ma toe fakatahá.

ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau lava ʻo maʻu ʻa e laumālie ʻo e lotu ʻi he temipalé, ke tau lava ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo tau lava ʻo molomolo muivaʻe fakalelei ʻi hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia hotau Huhuʻí. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Ko Ia naʻe toe tuʻu mai mei he faʻitoká ʻi he ʻuluaki pongipongi Toetuʻú, ʻo Ne ʻomi ai ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau fakamanatua ʻi he ʻaho fakaʻofoʻofá ni ʻa e meʻa tuʻumoʻunga ko iá, ʻofa ke tau fakahoko ha ngaahi lotu ʻo e fakafetaʻi ki Heʻene meʻaʻofa maʻongoʻonga mo fakaofo kiate kitautolú. Ko ʻeku lotú ia ʻi Hono huafa māʻoniʻoní, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Sione 14:27.

  2. Mei he tohi ʻoku maʻu ʻe Tōmasi S. Monisoni.