2010–2019
Filifili e Talitonu
Aperila 2015


Filifili e Talitonu

Ua tuuina mai e le Faaola Lana talalelei e avea ma se malamalama e taiala ai i latou o ē filifili e talitonu ma mulimuli ia te Ia.

Ia Ianuari talu ai, sa felelei atu ai Sailor Gutzler e fitu tausaga ma lona aiga mai Florida i Ilinoi i se vaalele totino. O le tama o Sailor na faafoeina le vaalele. Ina ua faatoa oo mai le po, sa amata ona alia’e mai ni faaletonu i le afi o le vaalele ma sa feto’ai ai ma mauga pogisa o Kenitaki, ma tītō ai i lalo i se laufanua gaoā tele. Sa maliliu tagata uma i le faalavelave vagana ai Sailor. Sa gau lona tapulima i le faalavelave. Sa mafatia o ia i manu’a ma maosiosia ma sa leiloloa ona seevae. O le fua o le ea e 38 tikei Farenaita (po o le 3 tikeri Celsius)—o se po malulu, ma timuga i Kenitaki i le taumalulu—ma sa na o se ofuvae vaepupuu, se mitiafu, sa ofuina e Sailor ma se totini se tasi.

Sa taufonō mo lona tina ma lona tama, ae sa leai se tali mai. I le faaaogaina o aunese uma o le lototoa, sa amata savali atu ai o ia e leai ni seevae i le nuu e sue se fesoasoani, sa tauasa atu i alia, laasia ‘autu, ma ui atu i le mātuituia o vineuli. Mai le tumutumu o se tasi mati’e laitiiti, sa vaaia ai e Sailor se malamalama i se mea mamao, pe tusa ma se maila. O le tautevateva atu i le pogisa ma pupulaau agai atu i lena malamalama, sa iu ai ina taunuu o ia i se fale o se tamaloa agalelei, na te lei vaai muamua lava i ai, o le sa vave ona tausia o ia. Sa saogalemu Sailor. Sa lei pine ae ave atu o ia i se falemai ma fesoasoani ai e toe faafoisia lona malosi.1

Sa ola Sailor ona sa vaai o ia i se malamalama i se mea mamao ma sa tauivi ina ia taunuu i ai—e ui i le togāvaōa o lea nuu maotua, le loloto o le faalavelave matautia sa ia oo i ai, ma manu’aga sa feagai ma ia. E faigata ona mafaufau pe na mafai faapefea e Sailor ona fai le mea sa ia faia i lena po. Ae o le mea ua tatou iloa, na ia iloaina le malamalama o lena fale mamao o se avanoa mo le laveai. Sa i ai le faamoemoe. Sa ia lototele i le mea moni po o le a lava le leaga o mea sa i ai, ae o le a maua lava lona laveai i lena malamalama.

E toaitiiti i tatou o le a onosaia se aafiaga matautia e pei o Sailor. Ae o i tatou uma lava o le a i ai se taimi, e ao ai ona tauivi faaleagaga ma o tatou lava aafiaga faigata ma faia a tatou lava faigamalaga faigata faalelagona. O na taimi, po o le a lava le pogisa po o le foliga mai ua leai se faamoemoe, afai tatou te sailia, o le a i ai pea se malamalama faaleagaga e emoemo mai ia i tatou, e aumaia ai le faamoemoe o le laveai ma le toomaga. O lena malamalama e susulu mai le Faaola o tagata uma, le Malamalama o le Lalolagi.

O le matauina o le malamalama faaleagaga e ese mai le vaaia o le malamalama faaletino. O le iloa o le malamalama faaleagaga o le Faaola e amata i lo tatou naunau e talitonu. E manaomia e le Atua ia tatou muai mananao ia talitonu. “Afai tou te ala mai ma fafagu o outou mafaufau, … ma faaaoga sina vaega itiiti o le faatuatua,” ua aoao mai le perofeta o Alema, “ioe, e tusa pe ua le mafai ona e faia o se isi lava mea nai lo le fia talitonu, ia tuu lea manao e galue i totonu ia te oe, seia oo lava ina ia e talitonu ai i se ala e mafai ai ona e tuu ane o se avanoa mo se vaega o upu [a le Faaola].”2

O le valaau a Alema mo i tatou ia naunau e talitonu ma “ia tuu se avanoa” i o tatou loto mo afioga a le Faaola ua faamanatu mai ai ia i tatou o le talitonu ma le faatuatua e manaomia ai la tatou filifiliga patino ma faatinoga. E tatau ona tatou “ala mai ma fafagu [o tatou] mafaufau.” E tatau ona tatou ole atu a o lei tuuina mai ia te i tatou; e tatau ona tatou saili a o lei mauaina; ma e tatau ona tatou tuitui atu a o lei toina mai ia i tatou. Ona tuuina mai ai lea o le folafolaga ia te i tatou: “Aua o i latou uma e ole atu, e to mai i ai; ma o ia o le e saili, e maua e ia; ma o le e tuitui atu, o le a tatala mai ia te ia.”3

E leai se isi aioiga ma le lotonaunau mo i tatou ia talitonu ua oo mai nai lo le Faaola lava Ia, i le taimi o Lana galuega i le lalolagi ina ua Ia talosagaina i latou e lei talitonu ia te Ia:

“Afai ou te le faia galuega a lo’u Tama, aua tou te talitonu mai ia te au.

“Ae afai ou te faia, e ui lava ina outou le talitonu mai ia te au, ia outou talitonu; ina ia iloa e outou, ma ia talitonu o i totonu ia te au le Tama, o a’u foi o i totonu ia te Ia.”4

O aso uma lava e feagai ai i tatou taitoatasi ma se suega. O le suega o o tatou olaga atoa: pe tatou te filifili e talitonu ia te Ia ma faatagaina le malamalama o Lana talalelei e ola i totonu ia i tatou, pe o le a tatou mumusu e talitonu ma tumau pea le faimalaga na o i tatou i le pogisa? Ua tuuina mai e le Faaola Lana talalelei e avea ma se malamalama e taiala ai i latou o ē filifili e talitonu ma mulimuli ia te Ia.

Ina ua mavae le faalavelave, sa i ai se filifiliga a Sailor. Sa mafai ona ia filifili e nofonofo i autafa o le vaalele i le pogisa, na o ia ma le fefe. Ae sa faamalumalu mai le po umi, ma ua amata ona tetele le malulu. Sa ia filifilia se isi auala. Sa a’e Sailor i luga o se mati’e, ma o iina sa ia vaaia ai se malamalama i le tafailagi.

Na faifai malie, a o āga atu Sailor i le po e agai atu i le malamalama, sa faasolo ina malamalama atili. Ae, atonu na i ai taimi sa le mafai ai ona ia iloa atu. Atonu na mou ese mai le vaai ina ua i ai o ia i se vanu po o tua o laau po o faapuloulou, ae sa ia faamalosi atu pea. Soo se taimi sa mafai ai ona ia vaaia le malamalama, sa ia Sailor se faamaoniga o loo sa’o le ala la e i ai. Ae na te lei iloa tonu po o le a le la malamalama, ae sa savali atu pea o ia agai i ai e faavae i le mea sa ia iloaina—, i le talitonu ma le faamoemoe o le a ia toe vaaia foi pe afai e agai atu pea i le itu sa’o. O le faia o lena mea, atonu o le a ia faasaoina ai lona ola.

E mafai foi ona faapena o tatou olaga. Atonu e i ai taimi tatou te tiga ai, tatou te vaivai ai, ma pe foliga mai ua pogisa ma maluluina o tatou olaga. Atonu e i ai taimi e le mafai ai ona tatou iloa atu se malamalama i le tafailagi, ma atonu tatou te lagona le fiu. Afai tatou te naunau e talitonu, o le a faaalia mai e aoaoga ma faataitaiga a le Faaola ia i tatou le ala i luma.

Filifili e Talitonu

Faapei ona tatau ai ia Sailor ona talitonu o le a ia maua le saogalemu i lena malamalama mai se mea mamao, ua tatau ai foi ia i tatou ona filifili e tatala o tatou loto i le moni paia o le Faaola—i Lona malamalama e faavavau ma Lona alofa mutimutivale e malolo ai. Ua uunaia i tatou e perofeta i augatupulaga uma ma aioi mai ia i tatou ia talitonu ia Keriso. O a latou apoapoaiga o loo atagia mai ai se mea moni faavae: E le faamalosia i tatou e le Atua e talitonu. Ae Na te valaaulia i tatou ia talitonu e ala i le auina mai o perofeta soifua ma aposetolo e aoao i tatou, e ala i le aumaia o tusitusiga paia, ma faatauanau mai ia i tatou e ala i Lona Agaga. O i tatou lava e tatau ona filifili e talia na valaaulia faaleagaga, filifili e vaai i mata faaleagaga le malamalama faaleagaga lea Na te valaauina ai i tatou. O le faaiuga e talitonu, o le filifiliga aupito taua lea e mafai ona tatou faia. E mamanuina ai isi a tatou faaiuga uma tatou te faia.

E le faamalosia e le Atua i tatou e talitonu i nisi mea nai lo Lona faamalosia o i tatou e tausi i soo poloaiga, e ui i Lona naunauga atoatoa ia faamanuia i tatou. Ae o Lana valaau ia i tatou e talitonu ia te Ia—ia faaaoga lena vaega itiiti o le faatuatua e tuu ai se avanoa mo Ana afioga—o loo tumau pea i aso nei. E pei ona fetalai mai le Faaola, “Ou te molimau atu ua poloaiina e le Tama tagata uma, i soo se mea o i ai, ia salamo ma talitonu mai ia te au.”5

O le talitonu ma le molimau ma le faatuatua e le o ni mataupu faavae na ona tau ane ai. E le o se mea e tupu fua ia i tatou. O le talitonu o se mea tatou te filifilia—tatou te faamoemoe i ai, tatou te galulue ia maua, ma e tatou te ositaulaga foi ia maua. O le a le faafuasei lava ona tatou talitonu i le Faaola ma Lana talalelei nai lo le faafuasei ona tatou tatalo pe totogi le sefuluai. Tatou te filifili ma le manino e talitonu, faapei lava ona tatou filifili e tausi isi poloaiga.

Faatino le Talitonu

Sa le i mafai ona iloa muamua e Sailor pe o le a aoga le mea sa ia faia o le taumafai e ui atu i faapuloulou. Sa sē o ia ma sa manu’a; sa pogisa ma malulu. Ae sa ia tuua le mea na tupu ai le faalavelave ae taumafai atu i le faamoemoe mo se laveai, tolotolo ma su’egi i luma lona ala seia oo ina ia iloa atu se malamalama mai se mea mamao. O le taimi na ia iloa atu ai, sa ia faia le mea sili na ia mafaia e agai atu i ai, ma manatua le mea sa ia vaaia.

E faapena i tatou, e tatau ona tatou tuu se avanoa mo le faamoemoe o le a tatou maua lava le malamalama faaleagaga e ala i le opomauina o le talitonuga nai lo le filifilia o le masalosalo. O a tatou faatinoga o le faamaoniga lea o lo tatou talitonu ma avea ai ma tino aano o lo tatou faatuatua. Tatou te filifili e talitonu pe a tatou tatalo ma pe a tatou faitauina a tatou tusitusiga paia. Tatou te filifili e talitonu pe a tatou anapogi, pe a tatou tausia le paia o le aso Sapati, ma pe a tatou tapuai i le malumalu. Tatou te fiifili e talitonu pe a tatou papatiso ma pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga. Tatou te filifili e talitonu pe a tatou salamo ma saili atu i le faamagaloga a le lagi ma le alofa faamalolo.

Aua Lava Le Fiu

O nisi taimi o le alualu i luma i mea faaleagaga, e mafai ona foliga ua telegese pe motumotu. O nisi taimi atonu tatou te lagona ua le mau le pipii, ma ua tatou faia ni mea sese, pe e le o aoga foi a tatou taumafaiga silisili e saili atu i le Faaola. Afai o e oo i nei lagona, faamolemole aua lava le fiu—aua lava. Faaauau pea ona talitonu ia te Ia ma Lana talalelei ma i Lana Ekalesia. Faaogatusa au faatinoga ma lena talitonuga. O taimi na pe a oo ina muitiiti le sulu o lou faatuatua, tuu atu lou faamoemoega i le alofa ma le alofatunoa o le Faaola, o loo maua i Lana talalelei ma Lana Ekalesia e faatoilaloina lou masalosalo. Ou te folafola atu ua leva ona faatali mai o Ia e talia oe. A mavae aso o le a e iloa ai sa e faia le filifiliga silisili sa mafai ona e faia. O lau faaiuga lototele e talitonu ia te Ia o le a le mafuatiaina ona faamanuia ai oe ma e faavavau.

O Faamanuiaga o le Talitonu

Ua ou lagonaina le alofa mutimutivale o le Faaola i lo’u olaga. Ua ou saili ia te Ia i o’u lava taimi o le pogisa ma na Ia aapa mai ia te a’u i Lona malamalama ou te malolo ai. O se tasi o fiafiaga sili o lo’u olaga o le faimalaga lea ma lo’u toalua, o Kathy, e feiloai ma tagata o le Ekalesia i le tele o tulimanu o le kelope. O nei feiloaiga matagofie ua aoaoina ai au ma aoaoina ai i tatou e uiga i le alofa o le Atua mo Ana fanau. Ua latou faaali mai ia te au le gafatia le faatuaoia o le fiafia lea e oo ina avea ma faamanuiaga mo i latou o ē filifili e mulimuli i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. Ua ou aoao o le talitonu ia te Ia ma i Lona mana togiola o le ala moni lea i le “filemu i lenei lalolagi, ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau.”6

Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le puna lea o le malamalama ma le faamoemoe mo i tatou uma. Ou te tatalo ina ia tatou filifili uma e talitonu ia te Ia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Lindsey Bever, “How 7-Year-Old Sailor Gutzler Survived a Plane Crash,” Washington Post, Jan. 5, 2015, washingtonpost.com; “Girl Who Survived Plane Crash Hoped Family ‘Was Just Sleeping,’” Jan. 4, 2015, myfox8.com; “Kentucky Plane Crash: Four Killed, Little Girl Survives,” Jan. 4, 2015, news.com.au; Associated Press, “Young Girl, Sole Survivor of Kentucky Plane Crash,” Jan. 3, 2015, jems.com.

  2. Alema 32:27; faaopoopo le faamamafa.

  3. 3 Nifae 14:8; tagai foi fuaiupu e 7.

  4. Ioane 10:37–38.

  5. 3 Nifae 11:32.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23.