2010–2019
Tulaga Faaletama—O Lo Tatou Taunuuga e Faavavau
Aperila 2015


Tulaga Faaletama—O Lo Tatou Taunuuga e Faavavau

Tau ina ia taitasi i tatou ma fiafia i le atoaga o faamanuiaga a le Tama i lenei olaga ma le faataunuuina o Lana galuega ma Lona mamalu i le avea ai ma tama mo le faavavau.

Sa aoaoina a’u e lou tama i se lesona taua a o ou talavou. Sa ia iloaina na amata ona ou fiafia i mea faaletino. A ou maua ni tupe, ou te faaaluina i le taimi lava lena—e toetoe lava i taimi uma ia te au lava ia.

Ata
Painting of a father talking to son in front of window with a view of the city below

I se tasi aoauli sa ia ave au e faatau ni seevae fou. I le fogafale lona lua o le faleoloa, sa ia valaaulia au e autilo atu i fafo o le faamalama ma ia.

“O le a le mea o e vaaia?” o lana fesili lea.

“O fale, o le lagi, ma tagata” o lau tali lea.

“E fia?”

“E tele!”

Ona ia aumaia lea i fafo mai lana taga le tupe siliva lenei. A o ia tuuina mai ia te au, sa ia fesili mai, “O le a le mea lea?”

Sa vave ona ou iloa: “O se tala siliva!”

I le faaaogaina o lona atamai faakemisi, sa ia faapea mai ai, “Afai e te faaliusuavaiaina lena tala siliva ma tuufaatasi i ai elemene sa’o, o le a e maua ai se niterate siliva. Afai ta te kavaina lenei faamalama i le niterate siliva, o le a le mea e te vaaia?”

Sa ou le malamalama, o lea sa ia taitai atu ai au i se faaata atoa ma fesili mai, “O le a la se mea o e vaai atu nei i ai?”

Ata
Father and son looking in a mirror at a clothing store.

“Ua ou vaai ia te a’u.”

“Leai,” o lana tali mai, “o le mea ua e vaaia o le siliva o loo i ai lou ata. Afai e te taulai atu i le siliva, na o le pau le mea e te vaaia o oe lava, ma e pei o se veli, o le a taofia oe mai le vaai manino atu i le taunuuga e faavavau ua saunia e le Tama Faalelagi mo na o oe.”

“Larry,” na ia faaauau ai, “‘aua nei saili i mea o lenei lalolagi a ia outou … muai … saili le malo o le Atua ma [Lana] amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou’” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 6:38 [i le Mataio 6:33, vaefaamatalaga a]).

Sa ia tau mai ia te au e taofi le tālā ma aua lava ne’i leiloa. O taimi taitasi ou te tilotilo i ai, sa ou mafaufau ai pea i le taunuuga e faavavau o i ai i le Tama Faalelagi mo au.

Ou te alofa i lo’u tama ma le ala na ia aoao mai ai. Sa ou manao e avea e pei o ia. Sa ia totō i lo’u loto le manao ia avea ma se tama lelei, ma o lo’u faamoemoega silisili ia ou ola e tusa ai ma ana faataitaiga.

E masani ona saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson e faapea, o a tatou faaiuga e iloa ai lo tatou taunuuga ma maua ai taunuuga e faavavau (tagai i le “Decisions Determine Destiny” [Faeasaite a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, Nov. 6, 2005], 2; lds.org/broadcasts).

Pe le tatau ea la ona tatou atiina ae se vaaiga manino o lo tatou taunuuga e faavavau, aemaise lava i mea e finagalo le Tama Faalelagi ia tatou ausia—o tulaga faaletama e faavavau? Ia avea lo tatou taunuuga e faavavau ma faatumutumuga o a tatou faaiuga uma. E tusa lava po o le a le faigata e ono i ai nā faaiuga, o le a lagolagoina lava i tatou e le Tama.

Sa ou aoao e uiga i le mana o se vaaiga mamao faapena ina ua ou faatasi atu i lou atalii e 12- ma le 13-tausaga-mo se tauvaga 50/20. O le 50/20 e aofia ai le savavali mo le 50 maila (80 km) ia itiiti ifo ma le 20 itula. Sa matou amata i le 9:00 i le po ma savavali i lena po atoa ma le tele o le taimi o le aso na sosoo ai. Sa avea o se 19 itula faigata, ae sa faamanuiaina i matou.

I le taimi na toe foi ai i le aiga, sa matou tolotolo atu i totonu o le fale, lea sa saunia ai e se āvā ma se tina lelei se ‘aiga matagofie o le afiafi, lea sa matou le’i aai ai. Sa matapogia lou atalii, sa matua vaivai, i luga o le nofoa, a o tolotolo atu lou atalii matua i le fogafale i lalo i lona potumoe.

I le maea ai o ni malologa tiga mo au lava, sa ou alu atu i lou atalii laitiiti ina ia mautinoa o loo ola pea o ia.

“O a mai oe?” o lau fesili lea.

“Tama, o le mea aupito sili lena ona faigata ua ou faia, ma ou te le toe manao e fai.”

Sa tuu ou te le tauina atu ia te ia ou te le toe faia foi. Ae, sa ou tau atu ia te ia lou mitamita tele i lona ausiaina o se mea faigata faapena. Sa ou iloa o le a saunia ai o ia mo isi mea faigata e fetaiai ma ia i le lumanai. Faatasi ai ma lena manatu, sa ou fai atu, “Atalii, lea laa ou faia atua le folafolaga lenei. A e alu i lau misiona, e te le manaomia ona savali mo le 50 maila i le aso e tasi.”

“Lelei Tama! O le a ou alu la.”

O na upu faigofie na faatumulia ai lo’u agaga i le faafetai ma le olioli.

Ona ou alu lea i le fogafale i lalo i lo’u atalii matua. Sa ou taoto i ona autafa—ona pai atu lea ia te ia. “Atalii, o lelei mea uma ia te oe?”

“Tama, o se mea aupito sili ona faigata lena mea ua ou faia i lou olaga, ma ou te le toe faia lava.” Na moeiini ona mata—ona pupula lea—ma ia faapea mai, “Sei vagana ua manao lo’u atalii ia ou faia.”

Sa ou tagi a o ou tauina atu lou faafetai tele mo ia. Sa ou tau atu ia te ia ou te iloa o le a avea o ia ma se tamā sili atu ona lelei nai lo au. Sa tumu lo’u loto i le olioli ona o lona talavou ma le mu’a ae ua uma ona ia iloaina o se tasi o ona tiute sili ona paia faaleperisitua o le avea lea ma se tamā. Sa leai sona fefe i lena matafaioi ma faalagiga—le faalagiga tonu lava lea e finagalo le Atua Lava Ia tatou te faaaogaina pe a tatou talanoa ma Ia. Sa ou iloa sa ia te au le tiutetauave e faafailele ai manaoga o tulaga faaletama ia sa mumu i totonu o le loto o lo’u atalii.

O fetalaiga nei a le Faaola sa i ai se faauigaga loloto atu ia te au i le avea ai o se tama:

“E le mafai e le Atalii ona fai o se mea, na o ia lava; a o mea na te vaai atu i le Tama o faia: o [mea foi e faia e Ia], o loo faia foi ia lava mea e le Atalii” (Ioane 5:19).

“Ou te le faia fua foi se mea; ae peitai, faapei ona a’oa’o mai e lou Tamā ia te au” (Ioane 8:28).

Ou te fiafia i le avea ai o se tane ma se tamā—ua faaipoipo i se afafine filifilia a ni matua faalelagi. Ou te alofa ia te ia. O se tasi lea o vaega faamalieina o lo’u olaga. O lo’u faamoemoega i lena po ia vaaia e le aunoa e o’u atalii e toalima ma le latou tuafafine le olioli o loo ia te au lea e sau mai le faaipoipoga e faavavau, tulaga faaletama, ma le aiga.

Tama, ou te mautinoa ua outou faalogo i le faaupuga “Talai atu le talalelei i taimi uma, ma pe a talafeagai ai ia faaaoga upu” (faamamaluina o Francis o Assisi). O loo e aoaoina lau fanau i aso uma i le uiga o le avea ma se tama. O loo e faataatiaina se faavae mo le isi augatupulaga e sosoo ai. O le a aoao e ou atalii le auala e avea ai ma tane ma ava e ala i le matauina o le auala e te faataunuuina ai nei matafaioi. Mo se faataitaiga:

O latou iloaina le tele o lou alofa ma le faamemelo i lo latou tina ma le tele o lou fiafia e avea ma o latou tama?

O le a latou aoao le auala e taulimaina ai a latou ava ma fanau i le lumanai a o latou matamata atu ia te oe i lou taulimaina o i latou taitoatasi e pei ona faia e le Tama Faalelagi.

E ala i au faataitaiga, e mafai ona latou aoao ai le auala e faaaloalo ai, faamamalu ai, ma puipuia ai le tulaga faatamaitai.

I le tou aiga, e mafai ona latou aoao e pulefaamalumalu i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu. E mafai ona latou aoao e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga—i le faaletino ma le faaleagaga (tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129).

Uso e, faatasi ai ma le malosi uma o lou agaga, ou te talosagaina outou e toe mafaufau i lenei fesili: Pe o vaaia e o outou atalii o outou taumafai e faia le mea ua finagalo le Tama Faalelagi ia latou faia?

Ou te tatalo o le tali o le ioe. Afai o le tali e leai, e le o tuai tele ona suia, ae e tatau ona e amata i le asō. Ou te molimau atu o le a fesoasoani le Tama Faalelagi ia te oe.

Ia alii talavou, o e ou te alofa faapelepele i ai, ua outou iloa o loo outou sauniuni e mauaina le Perisitua Mekisateko, maua sauniga paia o le malumalu, faataunuu la outou tiute ma le matafaioi e auauna atu i se misiona faamamaluina, ma, e aunoa ma le faatalitali i se taimi umi tele, faaipoipo i le malumalu i se afafine o le Atua ma faia se aiga. Ona e taitaia lea o lou aiga i mea faaleagaga a pei ona taialaina e le Agaga Paia (tagai MF&F 20:44; 46:2; 107:12).

Sa ou fesili atu i le toatele o alii talavou i le salafa o le lalolagi, “Aisea ua outou i ai iinei?”

E oo mai i le taimi lenei, e leai se tasi ua tali mai, “Ina ia aoao e avea o se tama, ia mafai ona ou saunia ma agavaa e maua mea uma ua i ai i le Tama Faalelagi.”

Sei o tatou iloiloina ou tiute o le Perisitua Arona e pei ona faamatalaina i levaega e 20 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Ia faaeteete i mea tou te lagonaina a o o’u faaaogaina nei tiute i a outou auaunaga i o outou aiga.

“Valaau atu i tagata uma [o lou aiga] e o mai ia Keriso” (fuaiupu e 59).

“Leoleo i [latou] e le aunoa, ma faatasi ma faamalosi i latou” (fuaiupu e 53).

“Talai atu, aoao atu, faamalamalama atu, apoapoai atu, ma papatiso atu” i tagata o lou aiga (fuaiupu e 46).

“Apoapoai atu ia te i latou ia tatalo atu ma le leo ma i le mea lilo ma faasaga atu i tiute uma faaleaiga” (fuaiupu e 47).

“Vaai ia leai se amioletonu i totonu o [lou aiga], po o se feitagai ma le tasi, po o se pepelo, faatuaupua, po o se tautala leaga” (fuaiupu e 54).

“Vaai ia potopoto faatasi soo [lou aiga]” (fuaiupu e 55).

Fesoasoani i lou tama i ona tiute faapeteriaka. Lagolago lou tina i le malosi o le perisitua pe a le o i ai se tama (tagai i fuaiupu e 52, 56).

A talosagaina, “faauu isi ositaulaga, aoao, ma tiakono” o i lou aiga (fuaiupu e 48).

Pe le faapenei ea le galuega ma le matafaioi o se tama?

Ata
A young man reading a a Church publication.

O le faataunuuina o o outou tiute o le Perisitua Arona o le sauniaina lea o outou alii talavou mo le tulaga faaletama. O le punaoa o le Tiute o le Atua e mafai ona fesoasoani ia te outou e aoao ai ma faia fuafuaga patino e faataunuu ai tou tiute. E mafai ona avea ma se taiala ma se fesoasoaniga a o e saili i le finagalo o le Tama Faalelagi ma faatutu ni sini ina ia ausiaina.

Ua aumaia outou e le Tama oi le Lagi iinei i lenei taimi faapitoa mo se galuega taua ma se faamoemoega e faavavau. E finagalo o Ia ia e vaai manino ma malamalama po o le a lena faamoemoega. O Ia o lou Tama, ma e mafai ona e liliu atu i taimi uma ia te Ia mo le taitaiga.

Ou te iloa e popole le Tama Faalelagi mo i tatou taitoatasi ma e i ai se fuafuaga patino mo i tatou ina ia ausia ai lo tatou taunuuga e faavavau. Ua Ia auina mai Lona Alo Pele e Toatasi, o Iesu Keriso, ina ia fesoasoani ia i tatou e faatoilalo o tatou lē atoatoa e ala i le Togiola. Ua Ia faamanuiaina i tatou i le Agaga Paia e avea ma molimau, soa, ma taiala i lo tatou taunuuga e faavavau pe afai tatou te faalagolago atu ia te Ia. Tau ina ia taitasi i tatou ma fiafia i le atoaga o faamanuiaga a le Tama i lenei olaga ma le faataunuuina o Lana galuega ma Lona mamalu i le avea ai ma tamā i o tatou aiga mo le faavavau (tagai i le Mose 1:39). I le suafa o Iesu Keriso, amene.